29/05/2026
Prosvjetiteljstvo na Balkanu (18. i početak 19. stoljeća) razlikovalo se od onog u zapadnoj Europi. Dok su Francuska i Engleska prosvjetiteljstvo temeljile na radikalnom raskidu s crkvom i feudalizmom, na Balkanu je ono imalo specifičan karakter. [1, 2]
Bilo je usko povezano s nacionalnim buđenjem, opismenjavanjem naroda, borbom za oslobođenje od osmanske vlasti te modernizacijom unutar Habsburške (Austrijske) Monarhije. [3, 4, 5]
------------------------------
# # 🌍 Ključne specifičnosti balkanskog prosvjetiteljstva
* Prosvijećeni apsolutizam: Značajan utjecaj imale su reforme habsburških vladara Marije Terezije i Josipa II, koji su uveli obvezno školovanje i modernizirali upravu u krajevima pod austrijskom vlašću. [3]
* Vjersko-prosvjetni karakter: Zbog osmanske dominacije u većem dijelu Balkana, prosvjetitelji su često bili svećenici i redovnici (npr. franjevci u Bosni i Hercegovini, pravoslavni monasi). Njihov cilj nije bio samo širenje svjetovnih znanosti, već i očuvanje nacionalnog i vjerskog identiteta.
* Borba protiv nepismenosti: Glavni fokus bio je na tiskanju knjiga, otvaranju prvih svjetovnih škola i formiranju književnosti koja je razumljiva "pukom" – narodnom jeziku. [5]
------------------------------
# # 👥 Glavni nositelji po regijama i narodima # # 1. Srbi (Srpsko prosvjetiteljstvo)
* Dositej Obradović: Najznačajniji srpski prosvjetitelj. Putovao je Europom, prihvatio ideje francuskih i njemačkih filozofa te ih prenosio na Balkan. Zalagao se za pisanje narodnim jezikom, vjerovao je da su razum i knjiga lijek protiv vjerskog fanatizma i praznovjerja. [5]
* Prosvjetiteljski centri: Srijemski Karlovci (gdje je osnovana gimnazija 1791. godine) i Beč, gdje su Srbi imali tiskare i kulturne centre. [5, 6]
# # 2. Hrvati (Hrvatsko prosvjetiteljstvo)
* Andrija Kačić Miošić: Franjevac čije je djelo Razgovor ugodni naroda slovinskog (1756.) imalo izrazito prosvjetiteljski cilj – opismeniti narod i upoznati ga s vlastitom poviješću.
* Slavonski krug: Djelatnost biskupa poput Petra Bakića i Matije Antuna Relkovića koji je svojim djelom Satir poticao ekonomski i kulturni preporod Slavonije.
* Dubrovačko-dalmatinski krug: Djelovanje Ruđera Boškovića, jednog od najvećih europskih znanstvenika tog doba, te pisaca poput Tita Brezovačkog.
# # 3. Bošnjaci i Bosna i Hercegovina
* Zbog specifičnih društvenih i političkih okolnosti pod osmanskom vlašću, ideja prosvjetiteljstva ovdje je tekla kroz islamsku kulturu i rad franjevaca. Franjevački ljetopisci (npr. fra Nikola Lašvanin i fra Filip Lastrić) počinju bilježiti povijest i širiti prosvjetne ideje. [7, 8]
* Snažniji zamah pismenosti i nacionalnog buđenja uslijedit će kasnije, krajem 19. stoljeća (npr. osnivanje društva Gajret ili Prosvjeta za vrijeme austrougarske uprave). [9]
------------------------------
# # 💡 Nasljeđe
Balkansko prosvjetiteljstvo je udarilo temelje za moderne balkanske nacije. Kroz kult narodnog jezika, osnivanje prvih sveučilišta, kazališta i zaklada, Balkan je uhvatio priključak s modernim europskim dobom, iako u znatno otežanim političkim uvjetima. [10, 11]
------------------------------
