Art magazin Kontura

09/04/2025

Izložba Najstarije hrvatske slikarice u Galeriji Kontura

15/03/2025

„Ivan Picelj je promišljeni cerebralac koji ništa ne prepušta slučaju ni utjecaju sretnog trenutka“, piše Vinko Srhoj za 166./167. broj Art magazina Konture te razmatra je li on „više kulturološka nego umjetnička pojava hrvatske umjetnosti“.

Vlatka Horvat objašnjava kako je ostvarila zapaženo predstavljanje Hrvatskog paviljona na Venecijanskom bijenalu projektom "Priručnim sredstvima" koji je stavio u fokus iskustvo stranaca, postao mjesto svakodnevnog susreta i dijaloga velikog broja umjetnika. „Ljudi imaju želju i potrebu sudjelovati u nečemu od čega zapravo nemaju nikakve 'koristi', nego je riječ o želji za pripadanjem i altruizmu“, kaže Vlatka Horvat u razgovoru s Jozefinom Ćurković za Konturu.

Kao obično i ovaj broj Konture donosi pregršt zanimljivih tema, vrijednih osvrta na izložbe u Hrvatskoj i šire. Uz uobičajene kolumne Josipa Mlakića i Predraga Fincija, tu su razgovori Petre Krpan s fotografkinjom Anom Opalić i Jozefine Ćurković s kustosicom, kritičarkom i književnicom Nevom Lukić. Zatim razgovor Dore Derado Giljanović s galeristicom Elvirom Kranjčar i kustosima Mladenom Lučićem i Vanjom Babićem povodom osamnaeste godišnjice rada Galerije Kranjčar. A o dvadeset i pet godina Galerije Zlati Ajngel u Varaždinu tu je osvrt Marijana Špoljara.

Pratimo i druge izložbe: "Mađari i Hrvati: zlatno doba umjetnosti i politike", "29. slavonski biennale", "64. porečki annale", "Miris svježe nacijepanih drva", samostalne nastupe Dubravke Lošić, Josipa Lovrenovića, Darka Fritza i Željka Serdarevića, Drianta Zenelija, obljetničarske izložbe Josipa Vanište i Julija Knifera, nadrealizma u Parizu, Jamesa Ensora u Antwerpenu… Donosimo prikaze knjiga; Frane Dulibića "Prikazi grada između utopije i distopije u karikaturi, stripu i animiranom filmu od 1945. do 2020. godine" te Nikole Albanežea "Vesna Šojat". Ističemo i knjigu Patricije Bickers "The Ends of Art Criticism" i to prijevodom jednog njezina ulomka.

Konturu možete tijekom tjedna preuzeti na adresi u Radićevoj 24 od 10 do 14 sati, ali i na drugim prodajnim mjestima, poput Galerije Klovićevi dvori i Muzeja suvremene umjetnosti.

27/02/2025

Izložba fotografija Josipa Lovrenovića otvorena je do subote, 1. ožujka.

23/02/2025

Hvala Miljenko Jergović na isticanju Konture

Art magazin Kontura jedan je od najdostojnijih i najostvarenijih proizvoda žive hrvatske kulture. Nevenka Šarčević urednica je Konture. Magazin izlazi tromjesečno, a za posljednji broj s Nevenkom sam razgovarao o kiču. Mislim da je intervju jako dobar i zanimljiv, pa vam ga nudimo na čitanje. Na slici, snimljenoj neki dan po promociji knjige i izložbe Ivana i Josipa Lovrenovića, posvećenim bosanskom križu, u društvu sam s Nevenkom Šarčević i s Marijom Trifunovićem, našim novinarom u Njemačkoj, mojim kolegom iz 24sata i Expressa. Iza leđa nam je, u dubini slike, karstolog i novinar Ivo Lučić. Sutra će, u Društvu arhitekata u Zagrebu, biti održana promocija knjige Nevenke Šarčević "Bokobran: Razgovori o kulturi i umjetnosti Boke kotorske". Tema je to kojom se autorica dugo bavila i u kojoj je živjela... Na žalost, neće me na promociji biti, zbog ranije prihvaćenih moranja, ali vi navratite ako ste u blizini. (pozivnica u prvom komentaru)

U svakom slučaju, moj razgovor s Nevenkom Šarčević, objavljen u posljednjem broju Konture, možete čitati na:

https://www.jergovic.com/ajfelov-most/kic-je-u-temeljima-lakog-i-bezbolnog-priznanja-necije-knjizevne-ili-umjetnicke-vrijednosti/

Foto AB

17/02/2025

U Galeriji Kontura u četvrtak 20. veljače u 19 sati otvara se izložba fotografskih radova "Kameni tragovi sjećanja" Josipa Lovrenovića iz ciklusa "Bosanski križ", a predstavlja motive antropomorfnih sepulkralnih spomenika podizanih diljem stare Bosne od kraja petnaestog stoljeća naovamo. Fotografije pripadaju ciklusu nastalom za istoimenu knjigu s tekstom Ivana Lovrenovića o ovoj bogatoj kulturnoj baštini i važnom izvoru sjećanja.

Riječ je o prvom izložbenom predstavljanju monografije i ovoga povijesnoumjetničkog fenomena u Hrvatskoj te tribini (istu večer, u isto vrijeme) uz sudjelovanje povjesničara i sociologa Stjepana Ćosića, novinara i karstologa Ive Lučića, povjesničarke umjetnosti i kustosice Nevenke Šarčević te autora ovog vrijednog djela: pisca i kulturnog povjesničara Ivana Lovrenovića kao i umjetničkog fotografa, slikara grafičara Josipa Lovrenovića.

13/12/2024

U sklopu Art Zagreb danas će se razgovarati o medijskom praćenju i promociji vizualne umjetnosti, dođite.

Raspored za petak 13. 12.

— 16.00–22.00 Štandovi i izložbe otvoreni

— 17.00–17.40 Predavanje — Martina Batović: „Prilike za Hrvatsku na globalnom tržištu umjetnina“

— 17.50–18.40 Panel — Ivana Antunović Jović, Nevenka Šarčević, Ivan Dorotić: „Vizualna kultura u fokusu, uloga medija u praćenju i promociji umjetnosti“

— 19.00–22.00 DJ Stefanic

09/12/2024

U ovoj se Konturi stavlja naglasak na kič iz perspektive umjetnika, kroz razgovor s Kristianom Kožulom koji u svojem radu na specifičan način koristi elemente kiča i zapaža da je karakteristika kiča u odsustvu duhovitosti. Zatim s Miljenkom Jergovićem, koji prateći razne aktualnosti, uočava da je kič u temelju lakog priznanja umjetničke i književne vrijednosti. Vlado Martek pojavu kiča povezuje s odsustvom odgovorne slobode. Lucija Jelić piše o zamagljenim granicama kiča.

U godini važnih stogodišnjica umjetnika, pripadnika Novih tendencija, obilježenih izložbama u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, odvila se i izložba Damira Sobote u Meštrovićevu paviljonu, a razgovorom s njime u kojem približava koliko mu je poticajno njihovo stvaralaštvo, počinje Kontura. Tu je i razgovor sa španjolskim povjesničarom umjetnosti Pedrom Lorenteom koji je pripremila Miona Muštra, a kao obično, čitajte osvrte i kritike niza izložbi: Aleksandra Srneca, Lucije Moholy, Mare Milin, Neli Ružić, Igora Grubića itd. Tu su i kolumne Josipa Mlakića i Predraga Fincija, a umjesto njezine uobičajene kolumne, razgovor sa Silvom Kalčić prigodom završetka vodstva HS AICA-e.

Uživajte u čitanju!

Nevenka Šarčević
iz uvodnika u 165. broj Konture

30/07/2024

Izašao je 164. broj Art magazina Kontura.

Budući da je itekako aktualno, tema ovoga broja je: "Kič u umjetnosti – kao inspiracija, strategija ili laž?" Inspiriran njome, Vinko Srhoj je pisao o odnosu originala i kopije, a doneseni su i razgovori s Markom Vučetićem, Verom Ćuže Abramović, Jagorom Bučanom i Feđom Gavrilovićem. Riječ je o temi kojom se bavimo i u 165. broju koji je upravo u pripremi.

Kao revni pratitelj Venecijanskog bijenala Vinko Srhoj napisao je i osvrt na ovogodišnju smotru, a mogu se čitati i kolumne, prikazi raznih izložbi; Lovre Artukovića, Tomislava Gotovca, Marine Abramović, Johna Miličića, Igora Modrića, Darka Bavoljaka, Mirana Šabića, Domagoja Rogine itd., prikaz nedavno objavljene knjige "Likovna kritika" Branka Franceschija, kao i razgovori s Vladom Martekom i Anom Ratković Sobota.

Uživajte u čitanju!

12/04/2024

Predrag Finci u svojoj kolumni "Opservacije" pored ostalog za Konturu piše:

"Razumijevanje djela je otvaranje djelu i otvaranje djela. Dvostruka veza. U takvom susretu djelo nas poziva i mi ga oslovljavamo, identificiramo, otkrivamo i razumijevamo, u njemu svoje raspoznajemo, u njemu upoznajemo svijet Drugog i različitog. A tako što je i u slikarstvu u širokom rasponu, od pojedinačnog (lika, odnosno lica) do apstraktnog (ideje, odnosno „slike svijeta”). U djelo ulazimo, s njim se sjedinjujemo, sporazumijevamo, zbližavamo ili od njega trajno udaljavamo; u njemu iskušavamo ono što možemo iskusiti u susretanju Drugog. U djelu koje usvajamo razumijevamo ili osjećamo estetsku istinu, koja je u osnovi istina samog bića, bitni iskaz subjekta, slika njegovog autentičnog djelanja i bivanja, a i slika mogućeg, koje tek biva. U svakom djelu je ono što je predočeno, onaj koji predočava i onaj koji djelo percipira. U slici je naslikano, slikar i njezin gledatelj. U susretu s umjetničkim djelom ulazimo u imaginarno, u jedan poseban svijet, a u susretu, u osjećaju i razumijevanju estetskog, ono postaje stvarno na svoj specifičan način. Postaje svijet slike. Stvarnost slike." Cjieli tekst pročitajte u 162./163. broju Art magazina Kontura.

Portret Predraga Fincija snimio je fotograf Neven Vrbanić za Art magazin Konturu.

12/04/2024

„Je li car gol ili je samo odjeven u nevidljivo ruho?“, naslov je teksta Vinka Srhoja o izložbi Sanje Iveković u Muzeju suvremene umjetnosti. Pored ostalog, u tekstu ističe: “Riječ je o posezanju za fotografijom i filmom kao neutralnim alatom, zato ni fotografija (kod koje postoje samo montažne i kolažne doslovnosti) ni video nemaju u njezinom opusu vrijednost po sebi koja bi nadilazila dokumentarno. Ključni, međutim, problem ove izložbe, koja je polarizirala duhove, i u tome je što se nije razdijelilo ono političko i aktivističko od umjetničkog u radu Sanje Iveković, nego je taj melting pot od međusobno dopunjujućih ali i proturječnih sastojaka: red politike red umjetnosti, na kraju proizveo konfuziju čemu i kada dati prednost i na što staviti naglasak."

Cijeli tekst Vinka Srhoja pročitajte u 162./163. broju Art magazina Kontura.

Na fotografiji: Sanja Iveković, Izvještaj u sjeni, 1998., prostorna instalacija
Snimio: Boris Cvjetanović

11/04/2024

Dalibor Prančević razgovarao je s Aurelijom Young i Alice Hiller o međunarodno priznatom kiparu Oscaru Nemonu iz Osijeka koji obimniju retrospektivnu izložbu u Hrvatskoj još uvijek čeka.

"Nemona se prisjećamo ponajprije kao kipara britanske političke elite i autora portretnih bista mnogih okrunjenih glava, ali riječ je i o umjetniku koji je promišljao i realizirao univerzalne teme također se dotičući i dubokih trauma koje je nasljedovao kao izdanak židovske obitelji čiji su članovi pogubljeni u koncentracijskim logorima za Drugoga svjetskoga rata", napomenuo je Dalibor Prančević.

"Poput mnogih kipara portretista, Nemon je bio zasjenjen svojim poznatijim modelima. Ljudima su uglavnom poznati njegov Churchill ili njegov Freud, ali rijetko kad znaju tko ih je stvorio. Moja je ambicija bila pomoći u razvijanju svijesti o Nemonu kao umjetniku, unutar širih konteksta povijesnih razdoblja na koje njegova djela odgovaraju i iz kojih napokon izmiču. Kad pomislite na to kako je rođen u Osijeku 1906. godine, a potom preko Beča otputovao u Bruxelles, prije nego što će krajem 1930-ih doći u Englesku, počinjete cijeniti složenost i bogatstvo njegova stvaralačkog p**a. Moja izložba 'Dancing with Shadows' istražuje 1940-e, desetljeće neposredno prije nego što je Nemon prvi put isklesao Churchilla, i tijekom kojeg je izgubio 24 člana obitelji u Holokaustu. Htjela sam zabilježiti slobode koje je rad s manje poznatim modelima omogućavao Nemonu, ali i posvjedočiti kako je uspio razviti vizualni jezik za zadržavanje odsutnosti i duhova koji žive pored nas te za razgovor s njima", kazala je Alice Hiller, voditeljica Oscar Nemon Estate u Velikoj Britaniji.

Cijeli tekst pročitajte u 162./163. broju Art magazina Kontura.

Na fotografiji: Oscar pored skulpture velike glave Winstona Churchilla
Iz arhive, ljubaznošću Aurelije Young i Alice Hiller