Nada

Nada Društveni magazin Srpskog demokratskog foruma

Zaintrigirali su me taj melos i lakoća jezika turbofolka. Htjela sam istražiti rodne odnose u žanru i angažirati se u zn...
02/12/2025

Zaintrigirali su me taj melos i lakoća jezika turbofolka. Htjela sam istražiti rodne odnose u žanru i angažirati se u značenja pjesama, kaže Mia Ribić, autorica performansa izvedenog u kolektivu KUĆĆA. Piše Anja Kožul

Zaintrigirali su me taj melos i lakoća jezika turbofolka. Htjela sam istražiti rodne odnose u žanru i angažirati se u značenja pjesama, kaže Mia Ribić, autorica performansa izvedenog u kolektivu KUĆĆA

“Mislim da je naš doprinos društvu velik, ali nije na nama da zarad posla žrtvujemo svoje živote. Na kraju dana ljudi ne...
30/11/2025

“Mislim da je naš doprinos društvu velik, ali nije na nama da zarad posla žrtvujemo svoje živote. Na kraju dana ljudi ne odlaze iz novinarstva zato što ga više ne vole, nego zato što se osećaju sažvakano, diskriminisano, nepoštovano”, govori glavna urednica CINS-a u intervjuu koji je vodila Tamara Opačić.

Mislim da je naš doprinos društvu velik, ali nije na nama da zarad posla žrtvujemo svoje živote. Na kraju dana ljudi ne odlaze iz novinarstva zato što ga više ne vole, nego zato što se osećaju sažvakano, diskriminisano, nepoštovano

Kroz dječju radionicu, Centar kulture Ribnjak svoje najmlađe posjetitelje upoznao je s pričom o Madini Hussiny, afganist...
28/11/2025

Kroz dječju radionicu, Centar kulture Ribnjak svoje najmlađe posjetitelje upoznao je s pričom o Madini Hussiny, afganistanskoj djevojčici koja je uslijed policijskog pushbacka stradala pod naletom vlaka. Piše Julija Savić

Kroz dječju radionicu, Centar kulture Ribnjak svoje najmlađe posjetitelje upoznao je s pričom o Madini Hussiny, afganistanskoj djevojčici koja je uslijed policijskog pushbacka stradala pod naletom vlaka

U novom broju Nade, koji je od petka 28. 11. na kioscima uz tjednik Novosti, donosimo: Intervju koji je Tamara Opačić vo...
27/11/2025

U novom broju Nade, koji je od petka 28. 11. na kioscima uz tjednik Novosti, donosimo:

Intervju koji je Tamara Opačić vodila s Dinom Đorđević, glavnom urednicom Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS): "Postoji pogrešna ideja kako je novinarstvo žrtvovanje zarad opšteg dobra. Mislim da je naš doprinos društvu velik, ali nije na nama da žrtvujemo svoje živote. Na kraju dana ljudi ne odlaze iz novinarstva zato što ga više ne vole, nego zato što se osećaju sažvakano, diskriminisano, nepoštovano. Pokušavam da naučim ljude da čuvaju sebe kako ne bi pregoreli u poslu koji zapravo vole", govori Đorđević.

Tekst Anje Vladisavljević o imposter sindromu koji se javlja kada osoba vjeruje da je uspjela zbog sreće ili tuđe pogreške te strahuje da nije dovoljno sposobna. Žene nisu "sklonije" sumnji u sebe zato što im nešto nedostaje, nego zato što žive u društvu koje češće sumnja u njih. "Cilj nije da verujemo da smo 'najbolji', već da gradimo stabilnost i unutrašnju psihološku sigurnost koja ne zavisi od feedbacka drugih", kaže psihoterapeutkinja Mia Popić.

Julija Savić piše u povodu godišnjice stradanja afganistanske djevojčice Madine Hussiny. Kroz radionicu, Centar kulture Ribnjak svoje najmlađe posjetitelje upoznao je s pričom o Madini. "Djeca su čak i prije radionice ispitivala su roditelje gdje je njezina obitelj i kako sada žive. Na radionici su razmišljala o djevojčici koja, na neki način, kroz njihov rad s nama nastavlja i dalje sanjati i živjeti s njima", govori arhitektica Ana Dana Beroš.

Tekst Anje Kožul o multidisciplinarnoj umjetnica, dizajnerici i istraživačici koja je na zagrebačkoj Trešnji priredila nesvakidašnji događaj. "Zaintrigirali su me taj melos i lakoća jezika turbofolka. Htjela sam istražiti rodne odnose u žanru i angažirati se u značenja pjesama", kaže Mia Ribić, autorica performansa izvedenog u kolektivu KUĆĆA.

Sportski "Dvokorak naprijed" Ivane Perić i gastro "Gorski kotao" Valentine Vukadinović.

Za novinarku godine nominirana je i naša suradnica Barbara Matejčić, i to sa serijom tekstova o akušerskom nasilju od ko...
25/11/2025

Za novinarku godine nominirana je i naša suradnica Barbara Matejčić, i to sa serijom tekstova o akušerskom nasilju od kojih je jedan objavljen na stranicama Nade. Čestitamo i Barbari 🫶🫶

Nominirali ste 𝐁𝐀𝐑𝐁𝐀𝐑𝐔 𝐌𝐀𝐓𝐄𝐉𝐂̌𝐈𝐂́

𝐍𝐨𝐦𝐢𝐧𝐚𝐜𝐢𝐣𝐚 𝐣𝐞 𝐳𝐚𝐬𝐥𝐮𝐳̌𝐞𝐧𝐚 𝐳𝐛𝐨𝐠 𝐭𝐨𝐠𝐚 što je višestruko nagrađivana novinarka koja se tijekom protekle godine posebno istaknula dvjema serijama istraživačkih tekstova. U prvoj seriji, objavljenoj u prilogu Nada tjednika Novosti te u Magazinu Jutarnjeg lista, Matejčić se bavi temom akušerskog nasilja u hrvatskim rodilištima. U svojim tekstovima detaljno razlaže problematiku rutinske epiziotomije – reza međice – koji se u brojnim hrvatskim bolnicama još uvijek obavlja unatoč brojnim nepovoljnim posljedicama za rodilje. Matejčić navodi šokantne podatke: dok Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje stopu epiziotomije do 10 posto, u splitskoj bolnici ona iznosi 64,59 posto, a u riječkoj čak 75,8 posto. Tekstovima “Dosta je bilo rezanja” i “Prekinimo šutnju: šokantna ispovijest o nasilju u hrvatskim rodilištima” razotkriva, kroz konkretna svjedočanstva i statistike, sistemske propuste i potrebe za hitnom društvenom promjenom.
Druga serija tekstova, objavljena u tjedniku Novosti pod naslovima “Širokokutni kadar smrti” i “Negativi s predumišljajem”, tematski je vezana uz istraživanje ratnih zločina na prostorima bivše Jugoslavije. Matejčić otkriva kako su ratni snimatelji i fotografi dokumentirali zločine nad civilima u BiH s ciljem prodaje tih snimaka medijskim kućama, čime ponovno otvara prostor javnoj diskusiji o jednom od davno zanemarenih ratnih zločina i o ulozi medija u njihovu dokumentiranju.
Zahvaljujući jedinstvenom spoju istraživačke temeljitosti, izuzetnog autorskog stila i odvažnosti u odabiru tema, tekstovi Barbare Matejčić ne predstavljaju samo primjer vrhunskog profesionalnog novinarstva, već i doprinos novinarstvu usmjerenom na javni interes i zaštitu najranjivijih među nama. Njezin rad kontinuirano potvrđuje važnost novinarskog angažmana usmjerenog na razotkrivanje nepravdi i zalaganje za društvene promjene.

Barbara Matejčić već je 16 godina slobodna novinarka fokusirana na društvene teme i ljudska prava. Piše za medije u Hrvatskoj i inozemstvu, snima radijske dokumentarce za Treći program Hrvatskog radija, surađuje s istraživačkim, medijskim i ljudsko-pravaškim organizacijama i timovima te s umjetnicima, znanstvenicima, aktivistima. Dobitnica je međunarodnih nagrada European Press Prize (2024.) i Investigative Journalism for Europe (2024.) te je nagrađena s dvije Zagorke Hrvatskog novinarskog društva, za pisano novinarstvo (2014.) i radijsko (2025.), kao i s dvije nagrade Svjetionik za izvještavanje o društvenoj nejednakosti te nagrade za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava „Krunoslav Sukić“ (2013.). Predaje na studiju Novinarstva Sveučilišta VERN’ i na Kulturpunktovoj novinarskoj školici. Diplomirala je Hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Uzda se u feminizam, antifašizam, prijateljstva i more.

𝐂̌𝐞𝐬𝐭𝐢𝐭𝐚𝐦𝐨 𝐧𝐚 𝐧𝐨𝐦𝐢𝐧𝐚𝐜𝐢𝐣𝐢!

Svoje nominacije možete dodati putem obrasca: https://forms.gle/vtmWAF7i3MKbVbCe7

Još jedna nominacija za Nadine novinarke! Čestitamo i našoj Ivani ❤️
24/11/2025

Još jedna nominacija za Nadine novinarke! Čestitamo i našoj Ivani ❤️

Nominirali ste 𝐈𝐕𝐀𝐍𝐔 𝐏𝐄𝐑𝐈𝐂́

𝐍𝐨𝐦𝐢𝐧𝐚𝐜𝐢𝐣𝐚 𝐣𝐞 𝐳𝐚𝐬𝐥𝐮𝐳̌𝐞𝐧𝐚 𝐳𝐛𝐨𝐠 𝐭𝐨𝐠𝐚 što je najpoetičnija margina koju se može čitati. Jer ima osjećaj za socijalnu pravdu i razumije razne nijanse konteksta ljudskog iskustva.

Ivana Perić adi kao novinarka u tjedniku Novosti, a piše i za magazin Nada, portale Bilten i Telesport. Članica feminističkog kolektiva fAKTIV i kolektiva Nepokorena Palestina.

𝐂̌𝐞𝐬𝐭𝐢𝐭𝐚𝐦𝐨 𝐧𝐚 𝐧𝐨𝐦𝐢𝐧𝐚𝐜𝐢𝐣𝐢!

Svoje nominacije možete dodati putem obrasca: https://forms.gle/vtmWAF7i3MKbVbCe7

Ponosne na našu Katarinu 👏👏✨✨
22/11/2025

Ponosne na našu Katarinu 👏👏✨✨

Za nagradu Novinarke godine nominirali ste 𝐊𝐀𝐓𝐀𝐑𝐈𝐍𝐔 𝐁𝐎𝐒̌𝐍𝐉𝐀𝐊

𝐍𝐨𝐦𝐢𝐧𝐚𝐜𝐢𝐣𝐚 𝐣𝐞 𝐳𝐚𝐬𝐥𝐮𝐳̌𝐞𝐧𝐚 𝐳𝐛𝐨𝐠 𝐭𝐨𝐠𝐚 što je Katarina Bošnjak novinarka koja se u protekloj godini posebno istaknula svojim radom u magazinu Nada. Kroz niz autorskih tekstova i intervjua obradila je teme od iznimne društvene važnosti – od borbe protiv antirodnih pokreta i zalaganja za reproduktivna prava, do priča koje osvjetljavaju položaj žena, osobito radnica i pripadnica nacionalnih manjina.
Svojim radom Katarina kontinuirano otvara prostor za ženske, LGBTIQ+ i druge često prešućene glasove, razotkrivajući pritom duboko ukorijenjene društvene nejednakosti. Kroz pažljivo vođene razgovore predstavila je brojne kulturne radnice, aktivistkinje, znanstvenice i istraživačice, osobe koje svojim djelovanjem pridonose stvaranju pravednijeg i ravnopravnijeg društva.
Katarina Bošnjak pokazuje iznimnu svestranost u novinarskoj formi: iako još mlada autorica, s jednakom sigurnošću piše analitičke tekstove, izvještaje i intervjue, uvijek se vodeći najvišim profesionalnim i etičkim standardima. U svom radu dosljedno staje u zaštitu obespravljenih i marginaliziranih, dajući im glas koji u javnom prostoru često nedostaje.

Katarina Bošnjak (Vukovar, 2002.) studentica je Kulturalnih studija na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Ove je godine na Sveučilištu u Antwerpenu pohađala jednosemestralni program u području urbanizma. Novinarstvom se bavi od 2020. godine kada je kao srednjoškolka počela volonterski pisati za portal Balkanrock, sve zbog želje da postane glazbena novinarka kao klinac iz filma "Almost famous". Od 2021. godine honorarno piše u Novom listu, a kasnije počinje pisati i za tjednik Novosti i podlistak Nada. Osim toga, uređuje podlistak Kulturne Novosti i dječji list Bijelu pčelu. Iako i dalje ponekad piše o glazbi, nastoji se fokusirati na društveno-angažirane i feminističke teme. Članica je Hrvatskog novinarskog društva.

Čestitamo na nominaciji!

Svoje nominacije možete dodati putem obrasca: https://forms.gle/vtmWAF7i3MKbVbCe7

Foto credit: Ana Križanec

Ova peciva s prirodnim kvasom se pripremaju dva dana, ali neka vas to ne obeshrabri jer priprema nije komplicirana i sam...
22/11/2025

Ova peciva s prirodnim kvasom se pripremaju dva dana, ali neka vas to ne obeshrabri jer priprema nije komplicirana i samo traži malo vještine i strpljenja. Peciva su prekrasno meka i savršena su za burgere ili sendviče, a djeca će ih obožavati. Piše Valentina Vukadinović

Ova peciva s prirodnim kvasom se pripremaju dva dana, ali neka vas to ne obeshrabri jer priprema nije komplicirana i samo traži malo vještine i strpljenja. Peciva su prekrasno meka i savršena su za burgere ili sendviče, a djeca će ih obožavati

Lucija Tunković opisuje roman “Pupčana vrpca” kao pokušaj junakinje da rastumači vlastiti život, da shvati zašto je bije...
21/11/2025

Lucija Tunković opisuje roman “Pupčana vrpca” kao pokušaj junakinje da rastumači vlastiti život, da shvati zašto je bijes u njoj toliko dominantan i otkud dolaze maštarije o bolestima i smrti. Jedan od središnjih odnosa je onaj između Mame i Tate, dvoje ljudi čija je ljubav “utjelovljenje ideje da ljubav mora boljeti”. Piše Katarina Bošnjak

Lucija Tunković opisuje roman "Pupčana vrpca" kao pokušaj junakinje da rastumači vlastiti život, da shvati zašto je bijes u njoj toliko dominantan i otkud dolaze maštarije o bolestima i smrti. Jedan od središnjih odnosa je onaj između Mame i Tate, dvoje ljudi čija je ljubav "utjelovljenje ...

"Dvokorak naprijed" Ivane Perić: Kao mlada autorica u usponu, Jamaica Kincaid je izvještavala o odlasku na prijenos borb...
19/11/2025

"Dvokorak naprijed" Ivane Perić: Kao mlada autorica u usponu, Jamaica Kincaid je izvještavala o odlasku na prijenos borbe između Alija i Foremana. Publiku koja je borbu gledala u Harlemu opisuje kao većinom muškarce koji su nosili obilježja bivših zločestih momaka.

Kao mlada autorica u usponu, Jamaica Kincaid je izvještavala o odlasku na prijenos borbe između Alija i Foremana. Publiku koja je borbu gledala u Harlemu opisuje kao većinom muškarce koji su nosili obilježja bivših zločestih momaka

Morana Trenta govori o Otočkoj školi društvene autonomije ISSA u Komiži, gdje kolektiv renovira staru kamenu kuću koju ć...
18/11/2025

Morana Trenta govori o Otočkoj školi društvene autonomije ISSA u Komiži, gdje kolektiv renovira staru kamenu kuću koju će pretvoriti u svoje sjedište i arhiv. Kreiraju i šumski vrt prema principima permakulture, vode piratski radio, grade amfiteatar i knjižnicu sjemena otočkih biljaka. Piše Julija Savić

Morana Trenta govori o Otočkoj školi društvene autonomije ISSA u Komiži, gdje kolektiv renovira staru kamenu kuću koju će pretvoriti u svoje sjedište i arhiv. Kreiraju i šumski vrt prema principima permakulture, vode piratski radio, grade amfiteatar i knjižnicu sjemena otočkih biljaka

“Ponosna sam što sam bila dio Povjerenstva za spolno i seksualno uznemiravanje. Zaista smo se trudili procesuirati sve s...
16/11/2025

“Ponosna sam što sam bila dio Povjerenstva za spolno i seksualno uznemiravanje. Zaista smo se trudili procesuirati sve slučajeve pošteno i srčano, pokušavajući si stalno osvještavati vlastitu poziciju moći. Na kraju imam dojam da nas je tromi i nezainteresirani sustav malo samljeo”, govori Hana Jušić u razgovoru s Vedranom Bibić.

Ponosna sam što sam bila dio Povjerenstva za spolno i seksualno uznemiravanje. Zaista smo se trudili procesuirati sve slučajeve pošteno i srčano, pokušavajući si stalno osvještavati vlastitu poziciju moći. Na kraju imam dojam da nas je tromi i nezainteresirani sustav malo samljeo

Address

Draškovićeva 25
Zagreb
10000

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Nada posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Business

Send a message to Nada:

Share