Naklada Litteris

10/06/2026

Podno Vezuva, u Pompejima, započinje roman Dražena Katunarića Zalmoxis s podnaslovom Sjene Gjalskih u Pompejima o obitelji Gjalski kroz pet generacija. Od Napulja, preko Ženeve, Zagreba, Pariza, Londona, Beograda sve do mračnih rumunjskih špilja, uz apokaliptičnu pozadinu rata, razvija se priča o naslijeđu jednog od najpoznatijih hrvatskih pisaca, Ksavera Šandora Gjalskog.

Protagonist romana Josip ondje susreće Martu, posljednju Gjalsku, mladu arheologinju u potrazi za izgubljenom obiteljskom relikvijom: tajanstvenom slikom Zalmoxisa, božanstva kojeg su štovali Geti u antičkim vremenima. No potraga ubrzo prerasta u suočavanje s naslijeđem koje skriva više od izgubljenih i otetih bogatstava. Oslonjen na povijesne konture i ambijente, Katunarićev roman prodire duboko u krhki prostor obiteljskih odnosa i sudbina, tajni i izdaja, i povrh svega tragedija.

Jer, kako je zapisao Tolstoj: sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, a svaka nesretna, nesretna je na svoj način. Obitelj Gjalski jedna je od njih, i pati od nesreće koja se zove - prokletstvo.

U srcu ovog romana pojavljuje se problem produženja fikcije u životu i borhesovski obrat - sudbina Gjalskijevih književnih likova precrtava se na tragični udes stvarnih potomaka i pridruženih članova obitelji. Uostalom, ženevski stanovnik Borges, kao čitatelj Gjalskog, i sam se prošetao romanom kako bi predvidio da će ono što je nekoć bila književnost postati stvarnost. Rođenje, ljubav i smrt, tri su događaja u crtovlju privatnog usuda glavnih junaka.

Roman je pisan u historijskom prezentu na originalnom pisaćem stolu Gjalskog. Autoru pritom nije bila namjera stvoriti klasičnu obiteljsku sagu ili biografski roman, nego on gradi vlastitu priču, te se filmskom tehnikom flashbackova i vremenskih skokova, inicijacijskim putovanjem, približava obiteljskoj tajni kako bi osvijetlio odnos Marte i Josipa.

Postoji li i danas prokletstvo, iracionalnost sudbine koja se proteže kroz naraštaje? Jesu li to samo praznovjerja, izmišljotine, čaranja i mitovi nedostojni modernog čovjeka ili je kletvu moguće prekinuti?

Ako ono ipak postoji, roman nudi put prema vraćanju izgubljene svetosti života. Stoga je potraga za Zalmoxisom i stvarna i simbolična - jer nevolje ne počinju samo gubitkom slike, već onog trenutka kada se izgubi bog koji čuči u nutrini svakoga od nas. /R.A./

09/05/2026

25/10/2025

U postdigitalnom svijetu, gdje tišina nestaje u buci neprekidnog toka podataka, glazba nas suočava s pitanjem: slušamo li još uvijek, i ako da, što to uopće čujemo?
»Sloboda je bez ljubavi prazna, kao što je ljubav bez ekstatične moći glazbe nijema«, piše Žarko Paić u simbolički naslovljenoj zbirci eseja Čemu glazba?.
Polazeći od Schopenhauera i Nietzschea, preko Wagnera, Mahlera, Adorna i Jankélévitcha, Paić ne pokušava definirati glazbu, već je misli kao najuzvišeniji metafizički oblik umjetnosti. Ne kao ukras postojanju, već kao ono nezrecivo što mu daje smisao. Čemu glazba? intelektualno je zahtjevno, ali duboko nadahnjujuće štivo. Riječ je o putovanju kroz idejne slojeve njemačke romantike: gdje umjetnost poprima religijsku dimenziju, glazba doseže status apsoluta, a ideja sveobuhvatnog umjetničkog djela otvara prostor za novo razumijevanje svijeta. Riječ je o kontemplativnoj studiji koja postavlja ozbiljno pitanje društvu koje je, u buci suvremenosti, izgubilo sposobnost slušanja.

Žarko Paić, filozof, sociolog i politolog, autor je pedesetak knjiga iz mnogih područja društvenih i humanističkih znanosti; umirovljeni je profesor estetike i medijskih studija na Sveučilištu u Zagrebu; autor nezaobilaznih knjiga o sudbini umjetnosti i politike u doba tehnosfere, koje na originalan način razotkrivaju bit suvremenosti poput Slike bez svijeta, Slobode bez moći, Nihilizma i suvremenosti, Tehnosfere 1-5, Totalitarizma? i Izgleda nadolazeće filozofije. Objavio je posljednjih godina niz naslova na engleskome jeziku u izdanju uglednih izdavačkih kuća kao što su Springer, Palgrave Macmillan, Toronto University i Schwabe Verlag.

25/10/2025

»Spektakl propasti Zapada« Sebastiana A. Kukavice prva je interdisciplinarna studija na hrvatskom jeziku koja, na sjecištu književne znanosti i povijesti političkih ideja, razvija sustavnu teoriju dekadentskog romana kao žanra koji estetizira spektakl propasti modernog Zapada.
Kombinirajući književnoteorijsku, književnopovijesnu i književnokritičku perspektivu, Kukavica gradi genealogiju dekadentskog romana kroz interpretacije Sadea, Musseta, d’Aurevillyja, Bourgesa, Huysmansa, Rachilde, D’Annunzija, Rodenbacha, Merežkovskog i drugih. Istodobno, kroz analizu političke misli Bonalda, Novalisa, Pobedonostseva, Straussa, Spenglera, Jüngera, MacIntyrea autor iznosi vlastitu teoriju konzervativnog antimodernizma, rasvjetljujući zanemarenu tradiciju kulturnopesimističke kritike moderne i moderniteta.
Završni dio knjige donosi analize šest romana, »Očajnika« Léona Bloya, »Gospodina de Phocasa« Jeana Lorraina, »Mornara koji je iznevjerio more« Yukija Mishime, »Bestidne noćne ptice« Joséa Donosa, »Američkog psiha« Breta Eastona Ellisa i »Pigmejaca« Chucka Palahniuka, koji se unatoč svojoj dekadentskoj srži, rijetko ili nikada nisu čitali u tome ključu. U ovoj sveobuhvatnoj distertaciji, Kukavica pokazuje da dekadentski roman nije tek relikt “fin de sièclea“, već potentna i subverzivna forma koja zrcali i prokazuje pukotine suvremenog doba.

25/10/2025

Književnost slikara Dimitrija Popovića prirodan je produžetak njegova likovnog izraza, medij u kojem se kreće samouvjereno i vješto. U svojim esejima o umjetnosti Popović uvodi čitatelja u svijet velikih majstora i ključnih djela koja su oblikovala epohe. Istražuje njihove razloge i društveno-povijesne okolnosti u kojima su djelovali, kao i moralne dubioze koje djelo otvara jednom kad se nađe u javnoj areni. Pisat će primjerice o nikad iscrpnoj temi popularnosti Marilyn Monroe, ali i tome da prvi umjetnički falsifikat potpisuje nitko drugi nego Michelangelo. Dotaknut će se svoje neiscrpne teme nagosti u slikarstvu, ali njezine svojevrsne oprečnosti – smrti.
Za Popovića, umjetnost je transcendentna i metafizička sila – ona koja hrani pojedince, oblikuje društva, koja je u isti mah eros i tanatos. U knjizi Umjetnost između ideje i ideologije, autor istražuje angažiranu umjetnost i njezine moguće zloupotrebe, umjetnost u vremenu brzog kolanja informacija i društvenih mreža, propituje prikaz tijela u vizualnoj kulturi i razotkriva granice između svetog i profanog. Poput arheologa zagledanog u riznicu povijesti, Popović pronalazi najzanimljivije artefakte, čisti ih od nakupljene patine vremena i predstavlja čitateljima u novom sjaju.

25/10/2025

»Saviniana« sadrži odabir fragmenata i misli iz dvadeset knjiga knjiga Alberta Savinia, raspoređenih u dvadeset tematsko-problematskih odsječaka te širi odabir kritičkih citata o njemu. Alberto Savinio, (1891. – 1952.) bio je obrambeni pseudonim Andree de Chirica, tri godine starijim i zarana glasovitim bratom slikarom Georgiom de Chiricom (umro 1978.). Savinio je ostvario zamjetne rezultate kao skladatelj, te vrhunske kao pisac (nadasve eseja, romana, novela i drama) i slikar. Broji posthumno sedam monografija, a o njemu su se superlativno izrazili: Guillaume Apollinaire (“u živo“), Guiseppe Ungaretti, Eugenio Montale, Leonardo Sciascia, Giorgio de Chirico i drugi. Samo jedan cjelovit prijevod na hrvatski »Gospodin Dido«, hrvatsko izdanje 2015., uz časopisne priloge, pružio je mali uvid u opus neorenesansnog Savinia, autora djela kao što su: Maupassant i drugi, Sudbina Europe, Nova enciklopedija i druga.

17/10/2025

KNJIŽNICA I ČITAONICA
BOGDANA OGRIZOVIĆA
I LITTERIS

imaju čast pozvati Vas na predstavljanje reprint izdanja

Željke Čorak:
Krhotine


Sudjeluju:

Cvijeta Pavlović
Helena Sablić Tomić
Zdravko Zima
Željka Čorak
Riječ izdavača: Dražen Katunarić

Dobro došli u Knjižnicu i čitaonicu Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb, u ponedjeljak, 20. listopada 2025. u 19.30 sati!

05/06/2025

KNJIŽNICA I ČITAONICA
BOGDANA OGRIZOVIĆA
I LITTERIS

imaju čast pozvati Vas na predstavljanje knjige poezije

Ervina Jahića:
ČEMU SVE TO I DRUGE PJESME
(U izdanju Litterisa)

Sudjeluju:

Irena Matijašević
Davor Šalat
Ervin Jahić
Stihove govori: Zoran Čubrilo
Riječ izdavača: Dražen Katunarić

Dobro došli u Knjižnicu i čitaonicu Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb, u srijedu, 11. lipnja u 19.30 sati!