Facta Politika

Facta Politika Platforma za provjeru činjenica o izborima i politici. Provjeru činjenica provode studentice i studenti FPZG-a, uz mentorstvo svojih profesorica i profesora.

📣Mladi borci protiv dezinformacija - provjera tvrdnji u krizi demokracije🙋Gong i Fakultet političkih znanosti u Zagrebu ...
04/12/2025

📣Mladi borci protiv dezinformacija - provjera tvrdnji u krizi demokracije

🙋Gong i Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG) pozivaju vas na konferenciju “Mladi borci protiv dezinformacija - provjera tvrdnji u krizi demokracije” koja će se održati 10. prosinca.

O iskustvu provjere tvrdnji u izbornim godinama i izazovima s kojima su se suočavali govorit će studenti koji su sudjelovali u procesu fact-checkiranja:
🟣Dori Sušanj s FPZG-a
🟠 Karla Sabljić sa Sveučilišta u Dubrovniku
🟢Nikola Stipić s Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku

Kao i Dubravka Perković Brković u ime Veleučilišta Baltazar, Mario Munta i Kristian Došen s FPZG-a i Marko Roško sa Sveučilišta u Dubrovniku. Na ovom panelu govorit će i Iva Zelić, s portal Libela.org.

👋Vidimo se od 9:30, na FPZG-u (dvorana 504, 5. kat)!

📢 Mladi za mlade: Zašto uopće fact-checkamo stvari koje vidimo online? 👀💡Ako si ikad doomscrollao/la i pomislio/la “ček,...
21/11/2025

📢 Mladi za mlade: Zašto uopće fact-checkamo stvari koje vidimo online? 👀💡

Ako si ikad doomscrollao/la i pomislio/la “ček, je li ovo stvarno?” — na pravom si mjestu.

Studentice novinarstva s FPZG-a Dori i Magdalena, uletile su svojim riječkim kolegicama i kolegama s Pedagogije na Sveučilište u Rijeci / University of Rijeka i pokazale kako izgleda pravi fact-check proces: što se provjerava, kako se lovi spin političara i zašto je to MUST, pogotovo kad se bliže izbori. 🗳️🔍

Iz Gonga su stigle milenijalke Milica i Svjetlana koje su otvorile veliku temu: povjerenje + odgovornost = zdrava demokracija. 💬✨
Njihova poanta? Da znamo pročitati sadržaj koji konzumiramo, da znamo prepoznati manipulacije i da budemo aktivni građani — jer demokracija nije “like”, nego sudjelovanje.

👉 Nakon predavanja krenula je rasprava: kako se informiramo, kako provjeravamo tvrdnje i što nam uopće treba da se ne izgubimo u moru contenta?

Spojler: svi su se složili da bi medijska pismenost i građanski odgoj trebali biti obavezni predmeti. I to ne samo za učenike, nego i za nastavnike — jer i oni moraju pratiti kako se mijenja digitalni svijet.

🎓 Studentice pedagogije istaknule su da će ovo znanje nositi dalje — u škole, među mlade, među buduće nastavnike.
📰 Studentice novinarstva kažu da im je fact-check iskustvo doslovno “UPGRADE” za budući rad u redakcijama i borbu protiv dezinformacija.

Jer realno — ako ne provjeravamo info, algoritmi to neće napraviti za nas. 🔥

🤯 Osjećaš li i ti ponekad preplavljenost informacijama?📺 Preplavljenost informacijama, ili infodemija, pojam je koji se ...
14/11/2025

🤯 Osjećaš li i ti ponekad preplavljenost informacijama?

📺 Preplavljenost informacijama, ili infodemija, pojam je koji se koristi za “poplavu” informacija kojima smo izloženi, bilo da se radi o točnim ili lažnim informacijama, u online prostoru ili izvan njega. Zbog tog “preopterećenja informacijama” ljudi teže razlikuju vjerodostojne izvore od lažnih.

😷 Infodemija je posebno opasna u kriznim situacijama, kakva je recimo bila pandemija korona virusa. Zbog previše informacija, bile one točne, netočne ili neprovjerene, može doći do širenja dezinformacija, panike, straha, pa čak i do nepovjerenja prema institucijama i medijima. Takva situacija zna dovesti i do donošenja opasnih odluka u takozvanom stvarnom životu..

📴Infodemija može biti i razlog aktivnog izbjegavanja informiranja i konzumacije medija uopće.

💻 Na koje se sve načine može regulirati umjetna inteligencije i postoji li već zakon koji to uređuje?📊 Prije godinu dana...
10/11/2025

💻 Na koje se sve načine može regulirati umjetna inteligencije i postoji li već zakon koji to uređuje?

📊 Prije godinu dana Europska unija usvojila je dugoočekivani Zakon o umjetnoj inteligenciji. Prvi pravni okvir koji utvrđuje pravila za razvoj i korištenje umjetne inteligencije. Mnoge organizacije civilnog društva, pa tako i one u Hrvatskoj, upozorile su da bi naglasak Zakona trebao biti na zaštiti građana i građanki, a ne na interesima velikih kompanija.

💡Potpuna primjena ovog Zakona previđa se za kolovoz 2026. godine, a do tada ostaje ključno pitanje hoće li EU staviti u središte svojih politika dobrobit građana ili ekonomske interese kompanija.

💡 Izbjegavaš li i ti ponekad vijesti?🎯 U Hrvatskoj više od 60% ljudi aktivno izbjegava vijesti, pokazuje to istraživanje...
07/11/2025

💡 Izbjegavaš li i ti ponekad vijesti?

🎯 U Hrvatskoj više od 60% ljudi aktivno izbjegava vijesti, pokazuje to istraživanje Reuters Instituta za 2025. godinu.

👂 To znači da više od polovice građana i građanki Hrvatske aktivno izbjegava informiranje, putem tradicionalnih medija ili društvenih mreža. Izbjegavatelji vijesti mogu biti oni konstantni, koji svakodnevno izbjegavaju vijesti, ili oni selektivni, koji izbjegavaju određeno informiranje.

💬 Razlozi za izbjegavanje mogu biti različiti, a gotovo 40% ljudi kaže da izbjegava vijesti jer im negativno utječe na raspoloženje, trećina kaže da osjećaju preplavljenost informacijama, a jednaki postotak ljudi, njih 30% kaže da je u vijestima previše konflikata i ratova.

🤔Izbjegavaš li i ti nekada vijesti? I koji su razlozi za to?

🌐 Znaš li što sve internet “pamti” o tebi?💻 Isto kao što postoji otisak stopala, tako postoji i trag koji ostavljamo na ...
22/10/2025

🌐 Znaš li što sve internet “pamti” o tebi?

💻 Isto kao što postoji otisak stopala, tako postoji i trag koji ostavljamo na internetu. Digitalni trag, ili digital footprint, pojam je koji se odnosi na sve informacije koje ostavljamo koristeći internet.

💬 Emailovi, fotografije, videozapisi, poruke ili komentari na društvenim mrežama, sve što objaviš postaje dio tvoj digitalnog identiteta, čak i samo jedan like.

🔒 Zato budi oprezan sa sadržajem kojeg objavljuješ, jer on može utjecati na tvoju privatnost, sigurnost i online rep**aciju!

💡 Kako se mjeri vrijednost objave na društvenim mrežama?👀 Svaki like, komentar ili share na nekoj objavi na društvenim m...
16/10/2025

💡 Kako se mjeri vrijednost objave na društvenim mrežama?

👀 Svaki like, komentar ili share na nekoj objavi na društvenim mrežama predstavlja digitalnu valutu. Što je veći broj, odnosno što je veća valuta, vrijednost objave ili sadržaja se povećava. Taj fenomen u medijskoj pismenosti se naziva ekonomija lajkova ili like economy.

💼 Objave ili sadržaj s većim brojem likeova, komentara ili sharea algoritmi nagrađuju tako što im dodjeljuju veću vidljivost i prioritiziraju ih na feedu, što je posebno važno za marketing određenog brenda ili kreatore. To u praksi znači da objave s većom digitalnom vrijednošću imaju veću mogućnost za poslovni rast i profesionalne prilike.

📲 Algoritmi oblikuju naš pogled na svijet? Stvarno?🤔 Puno p**a u danu čuješ za algoritme. Kažu da su algoritmi krivi za ...
08/10/2025

📲 Algoritmi oblikuju naš pogled na svijet? Stvarno?

🤔 Puno p**a u danu čuješ za algoritme. Kažu da su algoritmi krivi za ono što vidimo na društvenim mrežama, ali što to zapravo znači?

💡Najjednostavnije, algoritmi su skup pravila koje platforme koriste da ti prikažu sadržaj za koje misle da bi ti mogao biti zanimljiv. Na primjer, reelovi od nepoznatih osoba i stranica koji ti iskaču na Instagramu su rezultat djelovanja algoritama.

Algoritmi analiziraju što lajkamo, pratimo, na kojem sadržaju se najduže zadržavamo, s kim komuniciramo i još mnogo toga. Na temelju takvih podataka, algoritam stvara naš personalni feed.

Svaka društvena mreža ima svoj algoritam, a njihov cilj je uvijek isti - zadržati te što duže uz ekran mobitela tako da ti se prikazuje sadržaj koji te zanima. Algoritam ti servira sadržaj koji je viralan i za kojeg misli da će izazvati dodatne reakcije.

✨ Razumijevanje algoritama je važno da bismo znale zašto se određeni sadržaj prikazuje i da o njemu možemo kritički promišljati.

🤔 Znaš li što su odjekujuće komore ili echo chambers, a što filter baloni na društvenim mrežama?🤓 Iako se na prvi pogled...
03/10/2025

🤔 Znaš li što su odjekujuće komore ili echo chambers, a što filter baloni na društvenim mrežama?

🤓 Iako se na prvi pogled mogu doimati kao iste stvari, zapravo se radi o različitim fenomenima.

👥Echo chambers na društvenim mrežama označavaju situaciju u kojima se istomišljenici grupiraju u zajednice, međusobno se podržavaju i dijele samo sadržaj koji potvrđuje njihova uvjerenja, dok odbacuju drugačije stavove i mišljenja. 🗯 Filter bubbles odnose na situacije kada algoritmi prikazuju informacije temeljene na tvom prethodnom ponašanju ili interesu i tako te drže u balonu sličnih informacija.

Pojednostavljeno, za fenomen odjekujućih komora same svjesno biramo pratiti račune koji potvrđuju naša uvjerenja i reagirati na takve postove na društvenim mrežama, a posljedično tome - završimo u filter balonu - algoritam nam servira ono što vidimo u svom feedu.

Odjekujuće komere postoje i u takozvanom offline svijetu, dok su filter baloni produkt tehnologije za kojeg su odgovorni algoritmi.

🌐 Važno je razumjeti kako algoritmi utječu na ono što vidimo na društvenim mrežama i kako oblikuju našu stvarnost.

📢 Puno pregleda ne znači istinitost!👉Samo zato što neki sadržaj ima hrpu lajkova i shareova, ne znači da je istinit. Bro...
26/09/2025

📢 Puno pregleda ne znači istinitost!

👉Samo zato što neki sadržaj ima hrpu lajkova i shareova, ne znači da je istinit. Brojevi mogu izgledati uvjerljivo, ali te informacije i dalje mogu biti netočne ili lažne.

🔎 Kada naiđeš na takav sadržaj zapitaj se - ima li tu više senzacije nego činjenica? Dijele li ga i provjereni izvori i accounti? Možeš li provjeriti tvrdnje na tražilicama?

🤔 Share i lajk nisu pokazatelji točnosti - zato zastani i provjeri prije nego podijeliš!

Znaš li prepoznati clickbait?🌟 Sigurno svaki dan naletiš na naslove koji sadrže neke riječi koji ti privuku pažnju, popu...
12/09/2025

Znaš li prepoznati clickbait?

🌟 Sigurno svaki dan naletiš na naslove koji sadrže neke riječi koji ti privuku pažnju, poput “šokantno”, “skandalozno”, “nikad viđeno”, i nabijeni su jakim emocijama.

🎙️Takav naslov zove se clickbait i često, dok se klikne na naslov, on ne sadrži informacije već je mamac za click (od tuda i naziv).

✅Prije nego što klikneš na naslov zapitaj se radi li se o senzacionalizmu koji te je privukao i što zaista može biti tema ovog članka.

Address

Trg Drage Iblera 10
Zagreb
10000

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Facta Politika posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Business

Send a message to Facta Politika:

Shortcuts

Share

Category