Facta Politika

16/10/2025

💡 Kako se mjeri vrijednost objave na društvenim mrežama?

👀 Svaki like, komentar ili share na nekoj objavi na društvenim mrežama predstavlja digitalnu valutu. Što je veći broj, odnosno što je veća valuta, vrijednost objave ili sadržaja se povećava. Taj fenomen u medijskoj pismenosti se naziva ekonomija lajkova ili like economy.

💼 Objave ili sadržaj s većim brojem likeova, komentara ili sharea algoritmi nagrađuju tako što im dodjeljuju veću vidljivost i prioritiziraju ih na feedu, što je posebno važno za marketing određenog brenda ili kreatore. To u praksi znači da objave s većom digitalnom vrijednošću imaju veću mogućnost za poslovni rast i profesionalne prilike.

08/10/2025

📲 Algoritmi oblikuju naš pogled na svijet? Stvarno?

🤔 Puno p**a u danu čuješ za algoritme. Kažu da su algoritmi krivi za ono što vidimo na društvenim mrežama, ali što to zapravo znači?

💡Najjednostavnije, algoritmi su skup pravila koje platforme koriste da ti prikažu sadržaj za koje misle da bi ti mogao biti zanimljiv. Na primjer, reelovi od nepoznatih osoba i stranica koji ti iskaču na Instagramu su rezultat djelovanja algoritama.

Algoritmi analiziraju što lajkamo, pratimo, na kojem sadržaju se najduže zadržavamo, s kim komuniciramo i još mnogo toga. Na temelju takvih podataka, algoritam stvara naš personalni feed.

Svaka društvena mreža ima svoj algoritam, a njihov cilj je uvijek isti - zadržati te što duže uz ekran mobitela tako da ti se prikazuje sadržaj koji te zanima. Algoritam ti servira sadržaj koji je viralan i za kojeg misli da će izazvati dodatne reakcije.

✨ Razumijevanje algoritama je važno da bismo znale zašto se određeni sadržaj prikazuje i da o njemu možemo kritički promišljati.

03/10/2025

🤔 Znaš li što su odjekujuće komore ili echo chambers, a što filter baloni na društvenim mrežama?

🤓 Iako se na prvi pogled mogu doimati kao iste stvari, zapravo se radi o različitim fenomenima.

👥Echo chambers na društvenim mrežama označavaju situaciju u kojima se istomišljenici grupiraju u zajednice, međusobno se podržavaju i dijele samo sadržaj koji potvrđuje njihova uvjerenja, dok odbacuju drugačije stavove i mišljenja. 🗯 Filter bubbles odnose na situacije kada algoritmi prikazuju informacije temeljene na tvom prethodnom ponašanju ili interesu i tako te drže u balonu sličnih informacija.

Pojednostavljeno, za fenomen odjekujućih komora same svjesno biramo pratiti račune koji potvrđuju naša uvjerenja i reagirati na takve postove na društvenim mrežama, a posljedično tome - završimo u filter balonu - algoritam nam servira ono što vidimo u svom feedu.

Odjekujuće komere postoje i u takozvanom offline svijetu, dok su filter baloni produkt tehnologije za kojeg su odgovorni algoritmi.

🌐 Važno je razumjeti kako algoritmi utječu na ono što vidimo na društvenim mrežama i kako oblikuju našu stvarnost.

26/09/2025

📢 Puno pregleda ne znači istinitost!

👉Samo zato što neki sadržaj ima hrpu lajkova i shareova, ne znači da je istinit. Brojevi mogu izgledati uvjerljivo, ali te informacije i dalje mogu biti netočne ili lažne.

🔎 Kada naiđeš na takav sadržaj zapitaj se - ima li tu više senzacije nego činjenica? Dijele li ga i provjereni izvori i accounti? Možeš li provjeriti tvrdnje na tražilicama?

🤔 Share i lajk nisu pokazatelji točnosti - zato zastani i provjeri prije nego podijeliš!

12/09/2025

Znaš li prepoznati clickbait?

🌟 Sigurno svaki dan naletiš na naslove koji sadrže neke riječi koji ti privuku pažnju, poput “šokantno”, “skandalozno”, “nikad viđeno”, i nabijeni su jakim emocijama.

🎙️Takav naslov zove se clickbait i često, dok se klikne na naslov, on ne sadrži informacije već je mamac za click (od tuda i naziv).

✅Prije nego što klikneš na naslov zapitaj se radi li se o senzacionalizmu koji te je privukao i što zaista može biti tema ovog članka.

08/09/2025

Kako provjeriti je li viralni Tik Tok video pouzdan izvor infromacija?

🌐 Kada neki TikTok video postane viralan i stalno ga dijele tvoji prijatelji, znaš li kako provjeriti točnost informacija? Prvo provjeri taj account, kojim se temama bavi, objavljuje li od nedavno ili je već dosta aktivan.
🔗 Zatim, provjeri o čemu je doista content ili sadržaja tog profila.
📉Nakon toga, razmisli mogu li se tvrdnje iz tih vide provjeriti - možeš li pretražiti informacije iz videa?
✔️ I za kraj, provjeri je li sadržaj nastao generiranjem alata umjetne inteligencije (na Instagramu postoji oznaka generirano AI-jem)

06/09/2025

📲Sigurno svaki dan skrolaš kroz šumu memova i smiješnih reelova. No, povjeruješ li informacijama koje tamo čuješ i vidiš?
🤖 Osim što mogu biti generirani alatima umjetne inteligencije i ne označeni kao takvi, memovi i reelovi mogu sadržavati dezinformacije, mogu biti plasirani s ciljem manipuliranja ili zavaravanja. To je posebno opasno ako se tako utječe na tvoja ponašanja i odluke.
👉 Zato se uvijek pitaj se postoji li cilj plasiranja takvog sadržaja zapakiranog u humor, u kojem je trenutku objavljen i tko ga sve dijeli, tko su suradnici na tim postovima.

🔍Provjerimo prije nego povjerujemo!

03/09/2025

🔍 Kako znati je li podcast vjerodostojan izvor informacija?

🎙️ Kad naletiš na zanimljiv podcast, zapitaj se - možeš li provjeriti tvrdnje tamo izrečene.
👥 Samo zato što ga vodi poznata osoba ili ga dijeli puno ljudi, ne znači da su informacije točne.
📚 Obrati pažnju i na to tko su gosti podcasta, kakva znanja i iskustva dijele o određenoj temi. Isto tako, razmisli zašto su ti gosti relevantni za ovu temu.
🧐Kakav sadržaj se inače objavljuje na tom kanalu, o čemu je inače taj podcast?
✅ Važno je kritički razmišljati o tvrdnjama izrečenima u podcastu, ne treba ih uzeti zdravo za gotovo. Provjerimo prije nego povjerujemo!

29/08/2025

Naš projekt se fokusirao na političke izjave u kontekstu izbornih kampanja, a zbog činjenice da se odvijao u tzv. ‘superizbornoj godini’, količina dostupnih izjava bila je iznimno velika.

"Selekcija je stoga bila važna tema među studentima novinarstva i politologije koji su, pod mentorstvom profesora, provodili provjere u okviru nastavnih aktivnosti. Iako su osnovni kriteriji bili jasno definirani, a uključivali su društveni značaj, aktualnost, provjerljivost, doseg izjave i relevantnost govornika, rezultati fokus grupa koje smo proveli među studentima, pokazali su da je studentima upravo taj prvi korak često bio najizazovniji. U našem slučaju, izbor tema bio je djelomično uvjetovan i znanstvenim profilima profesora uključenih u projekt. Tako su profesori politologije koji se bave EU politikama sa svojim studentima provjeravali izjave vezane uz europske teme koje su osobito važne, ali često zanemarene u našem medijskom prostoru. Svakako smo uzimali u obzir i koliko su pojedinu izjavu prenosili nacionalni mediji koji imaju najveći doseg. Jedno je ako nečiju (lažnu) tvrdnju širi mreža botova po društvenim mrežama, a drugo kad joj legitimitet daju mediji koji trebaju biti vjerodostojni", pojasnila je naša profesorica Milica Vučković.

Dodaje kako smo od samog starta birale kompleksnije izjave za koje je nužna dubinska analiza, a ne one koje je lako demantirati u dva koraka.

Na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti oformljena je platforma FaktaPolitika putem koje su studenti, uz mentorstvo svojih profesora, provjeravali objavljene informacije o izborima i politici.

27/08/2025

Polarizacija društva, govor mržnje i širenje lažnih infromacija - do čega nas zapravo vode društvene rmeže?

Poznato je da se preko društvenih mreža prikupljaju osobni podaci. Prema njima nam algoritmi preporučuju određen sadržaj, držeći nas u balonu i pokazujući nam isključivo sadržaj sličan onome koji smo već čitali ili gledali.

Tako nastaju neformalne zajednice istomišljenika, odnosno zajednice onih kojima se sličan sadržaj preporučuje prema njihovim preferencama. To rezultira iskjučivo interakcijom među istomišljenicima. Posljednično, gubi se kontakt s različitim stavovima i svjetonazorima, a stvara se kultura odbijanja svega što se razlikuje od mišljenja te grupe. Na taj se način stvara jaka polarizacija, šire se govori mržnje, dezinforamcije i lažne vijesti.

Časopis Science, nedavno je objavio rezultate eksprimenta, provedenog na virtualnim korisnicima, u kojima su umjesto ljudi sudjelovali alati umjetne inteligencije. Pokazalo se da, uzimajući u obzir spol, dob, religiju, političko opredjeljenje i obrazovanje, korisnici nakon niza iteracija završavaju u zajednici istomišljenika. Nakon 10 tisuća mreža i iteracija pojavila se polarizacija i ekstremizam, što je dovelo do zaključka da društvene mreže same po sebi vode u polarizacijiu.

U časopisu Science opisan je eksperiment u kojem su umjesto ljudi sudjelovali algoritmi koji su na različitim platformama umjetnih inteligencija bili sudionici

05/08/2025

Clikcbait ≠ Informacija

✍️ Šokantni naslovi, odnosno clickbait, ciljaju na tvoju pažnju, a ne na kritičko razmišljanje.
❌Ako naslov zvuči predramatično ili pretjerano, vjerojatno je samo mamac za klik.
🧠Zato prije nego što ga podijeliš, stani, razmisli i provjeri!