05/07/2025
Lit istorik nan Amerik Latin nan: Ant rezistans, emansipasyon, ak memwa kolektif
Amerik Latin nan, yon tè divèsite kiltirèl ak jewografik, te toujou sèn yon lit kontinyèl pou libète, jistis, ak souverènte. Depi rive pisans kolonyal ewopeyen yo, pèp endijèn yo te oblije soumèt britalman, make pa eksplwatasyon resous yo ak efasman idantite kiltirèl yo. Faz kolonyal sa a te poze fondasyon pou yon sistèm inegal ki t ap dire byen lwen apre endepandans.
Mouvman endepandans 19yèm syèk la, ki te enkane pa pèsonalite tankou Simón Bolívar ak José de San Martín, te reprezante yon etap desizif nan demand pou otonomi politik. Sepandan, mouvman endepandans sa yo pa t vrèman ranvèse lòd sosyal ki te eritye nan kolonizasyon an. Elit kreyòl yo te byen vit ranplase ansyen kolon yo, kenbe yon sosyete yerarchize ki baze sou esklizyon pèp endijèn yo, esklav libere yo, ak peyizan pòv yo.
Nan 20yèm syèk la, fas ak enjistis sosyal pèsistan ak entèferans pisans etranje yo, patikilyèman Etazini, plizyè mouvman revolisyonè te parèt. Revolisyon Kiben an, dirije pa Fidel Castro ak Che Guevara an 1959, te reprezante dezi sa a pou yon kraze radikal ak lòd etabli a. Gen lòt eksperyans menm jan an ki te parèt nan rejyon an, tankou Sandinis yo nan Nikaragwa oubyen geriya Maksis yo nan Kolonbi, ki montre yon reveye kolektif pèp yo fas a opresyon ekonomik ak politik.
Ansanm ak lit ame yo, fòm rezistans san vyolans ak rezistans kominotè te devlope, sitou nan fen syèk pase a. Soulèvman Zapatista nan Chiapas an 1994 te make yon etap enpòtan nan lit pou dwa pèp endijèn yo ak kont ravaj neoliberalis la. Mouvman sa a te reafime demand pou otonomi, jistis sosyal, ak respè pou idantite lokal yo, nan yon kontèks globalize ki de pli zan pli ostil anvè popilasyon majinalize yo.
Nan kòmansman 21yèm syèk la, plizyè gouvènman pwogresif, ke yo dekri kòm gòch radikal, te eli. Lidè tankou Hugo Chávez nan Venezyela, Evo Morales nan Bolivi, ak Rafael Correa nan Ekwatè te eseye reoryante politik piblik yo an favè klas travayè yo. Malgre kritik yo, eksperyans sa yo te ede reyafime ideyal souverènte ekonomik, patisipasyon sitwayen, ak jistis redistribitif nan yon rejyon Amerik Latin ki te istorikman domine.
Anfen, lit istorik nan Amerik Latin nan pa ka redwi a yon senp epizòd nan tan lontan. Li fè pati yon dinamik kontinyèl kote memwa rezistans nan tan lontan an alimante lit aktyèl yo. Kit se kont inegalite sosyal, domaj anviwònman, oswa fòm eksplwatasyon modèn, pèp Amerik Latin yo ap pouswiv yon demand ki poko fini pou diyite, otodeterminasyon, ak jistis, nan lespri moun ki te reve yon Amerik lib, ini, ak souveren.