Bijelo Polje sajt

14/07/2025

06/07/2025

Zahtjev za oduzimanje nagrade Karadžiću: Vrijeme je za jasnu distancu od ratnih zločinaca.

Grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivistkinja pozvala je Javnu ustanovu „Ratkovićeve večeri poezije“ da preispita svoju odluku i oduzme književnu nagradu dodijeljenu 1993. godine Radovanu Karadžiću, pravosnažno osuđenom za genocid i ratne zločine. Inicijatori izražavaju razočaranje zbog, kako navode, sporosti ove institucije da reaguje, iako su iz same ustanove priznali da je riječ o “pravosnažno osuđenoj osobi za najteže zločine”.
U odgovoru koji su dobili od JU „Ratkovićeve večeri poezije“, navodi se da u slučaju Karadžića ne postoji sporna interpretacija istorijskih događaja, već da se radi o osobi osuđenoj na doživotni zatvor. Ipak, uprkos toj ocjeni, institucija nije preduzela konkretne korake u vezi sa inicijativom.

Organizacije upozoravaju da argumentacija o navodnom diskontinuitetu nagrade nije utemeljena. Ističu da manifestacija ima višedecenijski kontinuitet, te da JU „Ratkovićeve večeri poezije“, osnovana odlukom Opštine Bijelo Polje, jeste pravni nasljednik prethodne manifestacije i samim tim odgovorna za sve prethodne nagrade, uključujući i onu koja je dodijeljena Karadžiću.

„Na zvaničnom sajtu ustanove i dalje se nalazi ime Radovana Karadžića među laureatima, a ove godine se obilježava 55. izdanje manifestacije, što jasno potvrđuje kontinuitet“, navodi se u zajedničkom saopštenju.
Posebno zabrinjava, dodaje se, činjenica da je član žirija koji je 1993. godine nagradio Karadžića – književnik i savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, Želidrag Nikčević – bio i član ovogodišnjeg žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, najvećeg državnog priznanja.

„To je simbolična potvrda da se podržavaoci ratnohušačke politike ponovo nalaze na mjestima odlučivanja. Zato je nužno da pokažemo da postoji Crna Gora koja se s tim ne miri“, poručuju potpisnici inicijative.

Organizacije podsjećaju da praksa povlačenja priznanja postoji i u svijetu, navodeći primjer njemačkog pjesnika Hansa Josta, koji je ostao bez književnih nagrada nakon Drugog svjetskog rata, kao i slučaj iz 2019. godine, kada je Nacionalna jevrejska nagrada za knjigu povučena zbog islamofobnih izjava laureata.
„Krajnje je neprimjereno da se ime ratnog zločinca povezuje s manifestacijom koja predstavlja jedan od simbola crnogorske kulture i grada Bijelog Polja“, ističu.

Potpisnici izražavaju nadu da će Crna Gora 11. jula – na Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici – pokazati odlučnost u suočavanju s prošlošću.
Potpisnici inicijative:

Daliborka Uljarević (Centar za građansko obrazovanje – CGO)

Tea Gorjanc Prelević (Akcija za ljudska prava – HRA)

Ervina Dabižinović (Centar za žensko i mirovno obrazovanje – ANIMA)

Demir Ličina (Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“)

Velija Murić (Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava)

Dina Bajramspahić (građanska aktivistkinja)

Jovana Marović (građanska aktivistkinja)

05/07/2025

Na mostu „Obrada Cicmila“ kod Plužina, sjutra će, 6. jula u 10 časova, biti održan komemorativni skup povodom 33 godine od brutalnog ratnog zločina nad tročlanom porodicom Klapuh iz Foče – Hasanom, Feridom i njihovom kćerkom Senom.

Skup organizuje Inicijativa mladih za ljudska prava, kako bi se odala počast žrtvama i uputili zahtjevi crnogorskim institucijama za pravdu i institucionalno sjećanje.

Porodica Klapuh ubijena je 1992. godine, kada su pokušali da se spasu ratnih strahota u BiH i pređu u Crnu Goru. Umjesto pomoći, koju su platili, pripadnici specijalnog odreda Vojske Republike Srpske „Dragan Nikolić“ – Janko Janjić, Zoran Vuković, Zoran Simović, Radomir i Milomir Kovač – odveli su ih na most kod Plužina i tamo svirepo ubili. Obdukcija je kasnije potvrdila da su Ferida i Sena bile žive kada su bačene u kanjon Pive.

Za ovaj zločin, Viši sud u Podgorici izrekao je 1996. godine presude – četvorici pripadnika jedinice po 20 godina zatvora, a jednoj osobi osam mjeseci zbog neprijavljivanja zločina. Ipak, kaznu je do danas izdržala samo ta jedna osoba.

Jedini preživjeli član porodice, Ferid Klapuh, decenijama je tražio istinu, pravdu i dostojanstvenu sahranu za svoje najmilije. Nakon dugotrajnog pritiska civilnog društva i medija, 4. juna ove godine u Nikšiću su ekshumirani posmrtni ostaci za koje se sumnja da pripadaju porodici Klapuh. DNK identifikacija je u toku i sprovodi je Međunarodna komisija za nestala lica iz Haga, uz prisustvo članova porodice.

Organizatori komemoracije ističu da ovaj čin sjećanja ima tri jasna zahtjeva prema nadležnima: da mjesto zločina bude trajno obilježeno spomen-obilježjem, da se insistira na izručenju osuđenih koji se i dalje nalaze na slobodi van Crne Gore i da se slučaj Klapuh sistemski uključi u obrazovne i memorijalne politike, kako bi se osiguralo institucionalno pamćenje i suočavanje sa prošlošću.

„Pozivamo sve građane i građanke, kao i predstavnike institucija, civilnog društva i medija, da nam se pridruže u zajedničkom činu sjećanja i zalaganju za istinu, pravdu i dostojanstvo žrtava“, navodi se u pozivu Inicijative mladih za ljudska prava.

03/07/2025

Otvoren Bravera city park.

28/05/2025

20/02/2025

Monteput je nedavno saopštio da je zaključio ugovor o pružanju usluga izrade idejnog projekta auto-puta Bar-Boljare, dionica Andrijevica-Berane-Boljare.
Posao je dobio konzorcijum kompanija CDS PROJECT-VIA PROJECT-GEOTIN MNE a dužina dionice koja će biti obuhvaćena ovim projektom iznosi 50 kilometara.

Vrijednost ugovorenih usluga za idejni projekat je 3,65 miliona evra, bez uračunatog poreza na dodatu vrijednost (PDV).
Rok za izradu idejnog projekta je 14 mjeseci od dana zaključenja ugovora.

“Izrada idejnog projekta predstavlja nastavak intenzivnih aktivnosti kompanije Monteput na izradi projektne dokumentacije za izgradnju preostalih dionica auto-puta Bar-Boljare, a sa ciljem jačanja i modernizacije ukupne saobraćajne infrastrukture širom Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

U videu Monteputa pogledajte kuda će proći dionica od Andrijevice do Boljara, sa petljama kod Berana i Bijelog Polja