Yidɗi Leňol Rokki Wune

Yidɗi Leňol Rokki Wune Nde Ganndal ɗowi Nehdi Ŋarɗa, nde ina tawe ganndal ko jaynorgal kala niɓɓe, ko noon jey saabo m

Laamu mandeŋ ɓooyi gooɗdal e les'ɗe tariindi hiiro-naaŋe, Mbay'laandi wooɗdi ngon'ka way'li, ko noon kadi ko les'ɗe Mand...
06/08/2022

Laamu mandeŋ ɓooyi gooɗdal e les'ɗe tariindi hiiro-naaŋe, Mbay'laandi wooɗdi ngon'ka way'li, ko noon kadi ko les'ɗe Mandeŋ.
Nde laamu ndoola'maagu jiimi, fecciri kadi hono noon, yoga e leƴƴi ɗawa fooɓ. Hare nde ko wootere ko pullaagu soŋngate.
Leƴƴi mandeŋ ko joomi en les'ɗe, pullo e aarabe ko joomi nduroori joom'en piɓle dewal gooɗdo. Gilaaji ndeen Mandeŋ ina hutori leñol ful'ɓe gooŋ'ɗitinal dewe joomi binnde. Ngaña'maagu ngu ɓooyi gila e laamuuji ndoola'maagu, ndeen ful'ɓe ina kulda njoftoor, ndeen gannde pulol yoolaaki, ndeen wayloo'ɓe ngooɗdi gol-wole fooɓ ful'ɓe pooli. Ndeen ko ndeen, hannde ko laamu ñeeñƴa-doolna, mandeŋ faayi gubbaali pullaagu wota wontu goonga, so mbaylaandi wayli ful'ɓe mbaylo'di ɓe tina, ɓe keɓtina nder ndiin mbaylaandi, jaɓɓal ngaal pullo tuŋngi, ngal hulɓini leƴƴi safal'ɓe haa teeŋti e leƴƴi ɓaleeji, ngal dooki pullo bonande, ko pullo wayli?
Ndo ko ngon'ka addiri !!
Mbo laaɓ'ti o heewa ndaari, mbo ɓayi heewe naamnde, addi naneede ko waɗde ful'ɓe ndillini les'ɗe Mandeŋ mandeŋ hulii enɗam pullaagu, dawru'gol njiimaandi faayi keewal ful'ɓe, ko doole, ful'ɓe ndilli nder laamu winndere, ɓe ndilli njeeygu kadi ɓe ndillidi e fina-tawa, ngo jeerto aybini golle laam'ɓe mandeŋ nder les'ɗe maɓɓe, ndaw ko haawi mi e kulol kul'ɗo piftiiɗo laamu. Ɓeen laamorii'ɓe kulol, laamoto ko hul'ɓe, laamu hoɗdata e kulol laamu ko teddungal.

Yi'ito nder miiji ɗi
24/02/2022

Yi'ito nder miiji ɗi

"Mbo suusa bone laamotaako"
Ɓi'iɓe
Ful'ɓe ala ko folo jaŋnginaani woodi ko oon mbo yooɓaaki nafu o. "Mbo suusa bone laamotaako kadi ko ko hono noon koy'ngal go'otal heňotaako" ɓi'iɓe renndo ɓe faamu tufi kiram yooli kulol, ngoƳa renndaama, senaare woodani joomi binnde laamu ngu oon tan senaare wooɗdani, ɓaŋŋini nuunɗal aade tolƳiri ko yidɗande h***e m'un.
Dawri-yaŋkooɓe ko huuňƳanɓe nguurndam, yooliiɓe huuɓnude paandaale, fiɓtiiɓe bela e kaamtortɗe. Ndeen wayi nih siforo solde laamu ina wayi no kaaɗeeki maayde. Laamiiɗo e oo mbo ina Ƴama'ngu waydi no wileeɓe ɗiɗo ŋaňalɓe ɓe mbeldaani:
Ko dobbereeje e mbilew miiji suɓtotooɓe. Wileeɓe ɗiɗo ina ndobbondira annde mbilew ko hare ŋana ɓe ňawna ɓe ňawnda, ko laamtateeɓe tan mboora. Bileejo waylata miiji m'un, nde tawi hooli ko cifi m'un.
Ɓi'iɓe renndo koy'ngal go'otal heňotaako, laamɗo ko leydi laamɗo ko ngenndi kono kadi laamɗo ko hinnde leňol. Laamɗo bonata ko watulaaɓe coɓnata laamu, so laamɗo ňeeňƳi kadi heewa ňohonooɓe, ko noon kadi so miijo laamɗo haangaama nefe. Aade fof ko miijo makko toŋgata mbo, kala mbo miijo toŋki miijo go'oɗo toŋkita. So laamu nefniima naamnditoɗ'en watulaaɓe, so watulaaɓe tooňi yo ňeeňƳuɓe ngool leňol yo njaaɓtin. "Bone ficcat laaci" soko dawri-yaŋkooɓe nji'iri duko dawru'gol ko cokki giƳiraaɓe, ko laamtateeɓe tan mboora. So leňol woni tina'ngol jooni ngol laato aňa'ngol "Doole ngaňaaka ndoŋka" doole dawru'gol wona nuunɗal, so a yidɗa soɓde salo suɓtaade laamɗo. Himmi e jimme leňol ngol wota won dawru'gol yo laato jiŋ'ngol, nde tawi ful'ɓe naatani to kebanaaki. Ɓi'i pullo aɗa woƳa h***e ma, ko noon anndu aduna ina woƳa filňito ma.

Ko wo'oɗdi muñal wo'oɗdiri fiɓ'nde, Joomi wonani ko jeytiiɗo… ko hono n'oon kadi jeyaaɗo fooɓ ɓuri m'un ko yarlitaare. N...
30/01/2022

Ko wo'oɗdi muñal wo'oɗdiri fiɓ'nde,
Joomi wonani ko jeytiiɗo… ko hono n'oon kadi jeyaaɗo fooɓ ɓuri m'un ko yarlitaare. Nat'ɗo jarnata jeyti ko mah o gooŋ'ɗina ko foti yiɗde, ndeek'en ko jarani won'ki ko tan woni sifa giɗli.
Haqqille ina fakitani naŋ'ngitaade haameeji muus'ɗi, sooki wona hono n'oon kadi naŋ'ngitorto bela, nde tawi fiɓ'taandu woni tan ko e muuyi belaa'ɗe ko tuf'nde weluyya nde meeɗata sojjude tanndi ko weli;

N'oon rewi aade fakitani tes'ko haame, woniri ko mbaɗanɗa guurdiiɗo ma woo e moƴƴi o meeɗa nde o yejjiti. Wadɗi m'un ko fiɓ'taandu woniri tan ko wiɗde weli m'un tawe alda e hiisa, ko e nder ɗi cifi haqqille innira hiisi'ngal nat'ɗan-kaagu.

So nat'ɗo waasi (hiisi'ndo m'un=haqqille/m'un) ko o weli fooɓ o mbo newnana hay'si jillu lor, kadi oon yalti keeri jalol… nde woni ko hiisoto ko natti mbo. Ina foti nde nat'ɗo wi'a ina'' famɗi miijo" wota ndaar'du bonnitere, ko'o ƴeewtindo hiisi'ndo miiji.

Boni tan ko oon mbo feewnita hiisi'ngal fiɓ'taandu, oon ko sifa kullel ñaaɗ'ngel ɓes'ngel barmina'ngel, ngeel kullel e ndeen e ɗ'oon ko ngel bonni fooɓ ngeel faanditorto ko danndoore.

Ina jari tampe fooɓ haa rese ɓur'ngal.

Ɓur'ngal: Ko kawritte ñawndooje mbaaw'ka mbaɗtor'ka gollir nehtaade m'un, ko fiɓ'nde seŋiinde tefooje hiisa waaw'taade.

Yeru: a yidɗi waaw'de koɗdiiɗo ma, adoro jaŋ'ngude nehdi makko, nde woni ko ɗ'oon suudɗi woni makko, ko ndeen tefoore tan waawtu ma yettin kawritte ñaawooje to o ɓurdu ma.

So a anndi noh ɓurdu ma, a anndi h***e ngooroondi, mbo ena wara mboddi yi'itu h***e.

Gunndooji fooɓ ina cuudɗi nder nehdi.

Ngooroo'ndi Dawru'gol Dow Caaɓ'tal Lay'di Ngañgu. Dawru'gol ko laawol ko laaw'ol laamu-canndallu boli kata peh'je ƴi'iƴ'...
12/12/2021

Ngooroo'ndi Dawru'gol Dow Caaɓ'tal Lay'di Ngañgu.

Dawru'gol ko laawol ko laaw'ol laamu-canndallu boli kata peh'je ƴi'iƴ'iije, ko tuuŋ'le pehe peewne jiiɓ'duuji ngam siy'ngo yiɗde ma'ɓe laato dow njaru m'un. E o sifa: dawri'yaŋkoo'ɓe ko sifa uulu'ɗi e noodi.
Gila ndeen, laamu waawnere tiimi doŋre afrik ŋañalde nde ko leñol ful'ɓe, nde woni ko leñol jeyiti'ngol sakkitodii'ɓe laamu nder afrik hiiro-naaŋe, kadi ko leñol ngol pinal m'un warotaako, sooki poolgu woodani konuuji ranee'ɓe, ko gila nde laamu kesamaagu njimaandi ranee'ɓe tuŋnguno lohnude leñol ful'ɓe dow peewje ko ina hatojina ɗaaynu haqillaaji m'aɓɓe e saŋkude tawaangal, ko al'da e sago ɓe pusi pullaagu nder pecce keede leyɗe, ɓe ndoolni jaŋnginde ɗemmu'ɗe m'aɓɓe neesu m'aɓɓe duuɓi c60. Ful'ɓe cariima miiji baawnoo'ɗo waawtaama ful'ɓe coli laamuuji ɓe ngonno tan ko aynoo'ɓe nduroori nder buruure ɓe ngonti jaŋngoo'ɓe nder cehe teeru remooɓe awooɓe ɓe ngoniri ɗannanaade njillu gannde e peewje raneeɓe, nder yolnde duuɓi c70 tawi laamu waawnere gayni saŋkude yoga e leƴƴi wari yoga e ɗemmirɗe bonni nehdi. Hol noh addiri wiɗtooji ranee'ɓe "leñol go'otol ina siirti maayo woɗeewo haa t'oo hiiro-naaŋe ko leñol jaaƴngol piɓi'ngol, so wona nde doole m'aggol pusa fandinde daho weeɓanta". Ko e ngo wiɗto ɓe tuugni pullo waklirto neesu jiggaaɗo ko haa gollira wona bele wonti, raneeɓe e ñeeñ'di pehe, peewji tafi jaalɗinoore dah'ngo e ruggude ngaluuji cuuɗi lesdi tawe ko e dow fannu peewje juɓɓuɗe lelnaaɗe, ɓe inniri nden feehre Dawru'gol, noon woni ɓe njaŋngini njimaandi ndi lel'ngo dawru'gol ngol haa teeŋti e haɗ'de ɗippere pulol. Ko waɗtori duuɓi c31 laamu kesamaagu ina tuumi dillere ful'ɓe nder ko waɗtori laamu ko haa ngam dañ'je jey nder ndeen ɗawre e hiiɗeende, ɗeen bi'ooje ko hitaande dillere leydi muritani, gila ɗiin duuɓi hiiɗeende saɗtunde dooki ful'ɓe nder weertaango laamuuji ɗi ɓe njeyti, sabu tuumeede ɓe yiɗde dirtinde laamu. Ko waɗtori lel'ngo dawru'gol fraryse lohre ngol ful'ɓe ko fehre m'aɓɓe adinere ndeen fehre woni mboros woni dille ƴi'iƴiije nder weertaango njimaandi frayse, hannde dawru'gol frayse ina fukki e darnude peewje no njimaandi m'un geddirta mballudi iwndi e m'un… nde tawi humpito frayse lollini dahngo m'un e njimaandi ndi woni ko e ɓorde.

Wi'oore Pullo daɗata puɗooli, ko n'oon woni pullo hisnata woni m'un gah-gah reenaani sato !Satooji njeňcudi pullaagu ko ...
28/08/2021

Wi'oore Pullo daɗata puɗooli, ko n'oon woni pullo hisnata woni m'un gah-gah reenaani sato !
Satooji njeňcudi pullaagu ko lay'ɗe t'o iloojam, beeli, hay nih kadi maaje bel'ɗe, ina wayi noh pullo jarata jaati m'un ko mah kisal nduroori wooɗda.
Nde woni ina huufto'dini pullaagu waawata wuur'de tawe taarii'ndi pullo hisaani sooňo, ina wayi noh Ƴi'iƳam pullo lallirta haani m'un dow kokke !
ndeen noon ko mah pullo fop pullii'ɗo darto'no haɓ'taade sooňo, e kala ko ina adda war'ngooji putɗooli e dow weertaango taarii'ndi, nde toɓɓere ko ngoƳa denndi'daaɗo joomi nduroori kala. Ina haani aade kala himmirana aaw'ngo puɗooje, nde woni ko ɗ'een puɗooje ngoni coomol ňawndolle nguurnd'am m'en, suuɗaaki !
Ňawndi aade ko lay'ki puɗooje, nde woni nih himme aade fop m'un ina foti himmirande cellal, ngo wiɗ'to holliri kisal aade ko reen'de hurum puɗooje sato.

Baawo ngo wiɗ'to holliri kisal aade sooma ko e sato, ndeenka nduroori e faggudu m'un toɗɗa ko e (lay'ɗe=ladde), ndeek'en hirjino faggudu e kisal pullo soomi kadi ko e sato ngo !
Ena wallita e ko waɗ'tori wuura kisal, ko mah keblanoɗ'en wuur'nude sato dow hirjino jiŋngaa'ngo, duroori wuura aade kadi sella.

Wiɗ'to : Sato
Faandaare : Yaa nafto

"Ciim'tol ko toŋngi baɗe"Nder luggere baɗe yog'en leƳƳi ko ndaar'ti baɗ'te neeyɓu'ɗe, ina hatojini ciim'ti ciim'to nder ...
16/07/2021

"Ciim'tol ko toŋngi baɗe"
Nder luggere baɗe yog'en leƳƳi ko ndaar'ti baɗ'te neeyɓu'ɗe, ina hatojini ciim'ti ciim'to nder ko waɗ'tori Nate e Iin'ɗe gure, ňeeň'Ƴal aade ena nooti'ti haa e ciiň'corɗe. Nder ɗii sifaaji ena wooɗdi e ɗ'een iin'ɗe waylo e ko waɗ'tori fulla ɗemmu'gal, ko noon kadi Nate'ɗe e cif'ti ndaar'tooji majja'ta so woni ɗi njokka'na ndaar'to, sooki noon qiy'al iinooje gure ena laato majje aadi m'un, so woni toŋngaaka e ɗemmu jaati iin'de sifora'nde gilaaji ndeen. Ndeen ňeeň'Ƴal aade ina filňi'tani maandi'no miiji m'un haa teeŋ'ti e eggitin'de miijo e nate haa e puuɗ'le aaya'wooji, (leƳƳi ňeeňi fop ina goodɗi'tina gooɗde tawa'ngal ndow way'ngo saňo'riingo noh Nat'al ngal).
Haali h***e m'un ko yi'iito jaati. Miin mi'naagu ko ɗaɗ'ol cif'tol ɓooy'dam, pullo fop miin'iiɗo mi'naagu miin'ti baɗ'te baɗe maama en: ɓe cali'no majjere ɓe ngaadi ňalla'nde, haa heewi, ɓaɗ'te m'aɓɓe heɗdi'ti to lappi rewindooji pullaagu noh foti'ri, ko nih woni'ri ňif'de ko wayi noh ɗ'iin leƳƳi aamno'taako fes !
ndeen pullo fop ena himmi'ri ňeeň'Ƴal, noon woni haa e ɗi yonntaaji pull'ol ňifaani, sooki noon ɓe ɗaayi ko waɗ'tori ňeeň'Ƴal ko heewi maayi'riiɓe, nde woni ɓe njaaɓ'kintaako so pullo jaaɓi jaaɓi tan "Diine Islaam soŋ'ngi ko heewi e ňeeň'Ƴal e gannde pullaagu no diido'ri. Ful'ɓe noon e no fop o soŋ'ngiri so pullo ina yenna pullo o sif'tinay mbo ko woni.

So hawridaama miiji, tan hawri'te tiindi !
16/07/2021

So hawridaama miiji, tan hawri'te tiindi !

Haqqillaaji fof ina njowi, lamuuji ngol leñol peeñi e nder naange saɗtunge kisal laamu, sabu baŋ yoo baŋ fitinaaji ina njokkondiri haa teeŋti e fitinaaji leñamaagu to leyɗeele hirnaange, e ndiin mbaydi ko leñol pakitngol poolgu leñamaagu e hiiɗo e warngooji dañi fartaŋe yonnta laamɓe, en njuunnotaako e ka sabu wona ka woni titoonde winndande nde.
Lamuuji leñol Ful ina reɓe gila (H2012) ina teska gila Senegal, reɓo reɓo o ina jokki gila e ndeen toŋngoode soko ellee ala ko safri e ngoƴaaji leñol ngol, ko ngoƴaaji ɗi keewi w'ala Fulɓe ko e danndo huuɓnude laamu ngoni?
Ko heewi e dawɓe dawrugol leƴƴi keriiɗi ko ɗum tuumi, ina tuuma leñol ful ko goorogel laamuuji hirnaange, yoga en kolliti ngel ɓooyi neheede sikkanooka ngel wuura ala ko haali ngel laato laaduru mawndu faaynooru dawrooɓe seegiiɓe goodal ngoroondi ndi, konoon tan hannde wonani renndooji Aarabeeɓe kaawisa haa teeŋti e leydi Mauritanie nde tawa leydi mauritanie ina lollini ngañgu Fulɓe, wona ɗoon tan mbi'en ko kala to ngol leñol woodano wuuri joote koɗdiigu heedam heedaagu. Leyɗeele raneeɓe ko heewi e dawrooɓe luundiiɓe laamu laamɗo leydi Farayse Maniel Makron ina ŋiñi peeje dawrugol njimaandi, nde tawaama e wiɗtooji ñeeñƴi ko e dow ngartam dawrugol makko goorogel ngel mawni e dow peeje laamɗo senegal… ko waawi taweede heen fof ina tuuma ko lanndaaji dowruɗi peŋe tiiɗɗe njaɓi njaaɓni laamɓe pulol, ko duko ngo gasaani hakkunde dawriyaŋkooɓe jiimɓe e jimaaɓe. Dawriyaŋkooɓe pelle luundiiɗe o fartaŋe naange fulɓe ndarni kam en neh lelni goorogel ngam moɗde laamuuji fulɓe e dow heɗtande fulɓe innde waɗboniyaŋkaagu, e kareeli leñamaagu e pusguuji ngam ñifde fooyre nde.
Kulhuli mawɗi ina ngona ɗo e duuɓi nogaas garayooji, ndelle leñol Ful heblata leydi e koniŋkooɓe w'ala fulɓe mah njaɓ wostondireede laamu ɓaawo warngooji ɗi ɓe nguuri?
Leyɗeele nogaas hannde ina ngoni e himme fusde dennte fulɓe e kala fannu njanguuji ina njokki e honeede jawɗeele ina jokki ndelle lamuuji maɓe njogoraani lataade semmbe jiŋngooɓe?

02/06/2021

Hooli paanditte m'un, ko jaalɗi'ndo muuyi.

Mahiindi wiɗto miiji luggi.
25/04/2021

Mahiindi wiɗto miiji luggi.

24/04/2021

"Yoolti majjere ko njillu"
so leňol, dartiima dow pele gannde ɓooyɗe, ko dartaade dow ňeeňƳal ker'ngal. Nde tawi gannde asli ko gannde ɗe taftaaka kese ƳeelƳu'ɓe, ɗeen gannde ngoni aslan peeral karallaagu ngu fop. Nder ngoon wiɗto, baŋŋini gannde ɓooyɗe puuntata wiɗti-yaŋke, kadi ɗe ɗaaynata ňeeňƳal ngo'ka hannde, kadi nde tawi karallaagu jamanuuji jawtuɗi ngoniraano njulaagu, ala ko no wuurde.

Nder ndiin mbaydi ina holliti gannde ɓooyɗe ko garallaagu kuuɓal, ko ɗeen karalle tan njokki ňeeňƳitineede e dow hiisa tiis'ngo. Ndeek'en jole-jole karalle hannde ko (naŋngiɗte) naɗte karalle ɓooyɗe. Nde cifti koŋnguɗi joomi tagoore nder nde senare "Mi jaŋmgini aadiijo gadano ňeeňƳal wuurde". Ina holliti aade waawiino huňcaneede karallaagu ndoolɗungu ko adi ina jippo kammu, kadi ndeek'en aade ɓooyi ko anndi najooje ňeeňƳal e dow ɗi fannuuji guurdaaɗi hannde e ko aroyta.

Sifaaji gannde ɓooyɗe ko cifi hiiso ŋarɗitina hannde, ala ko hesɗi e nguurndam. E ko waɗtori ňeeňƳal gabita'ngal hannde ngal wona kesal ko ňemmbi ɓooyɗi.



Kuɗol : Jeeri-Jallo
Miijo : Ɓul'ngo Asli Gannde.

17/04/2021

Holi ko humpi ?
Holi ko majji ?
Holi ko ......

17/04/2021

Ko toɓɓi lesdi moɗa !
So mi artoyi wula.

Adresse

9'2
Medina

Notifications

Soyez le premier à savoir et laissez-nous vous envoyer un courriel lorsque Yidɗi Leňol Rokki Wune publie des nouvelles et des promotions. Votre adresse e-mail ne sera pas utilisée à d'autres fins, et vous pouvez vous désabonner à tout moment.

Partager