União Estudante Suku Home-UNESHO

União Estudante Suku Home-UNESHO Informações para nos contactar, mapa e direções, formulário para nos contactar, horário de funcionamento, serviços, classificações, fotos, vídeos e anúncios de União Estudante Suku Home-UNESHO, Criador de conteúdos digitais, Lospalos,Home, Dili.

19/07/2025

OINSA NASAUN KIAK MONU BA GAIOLA DEVE NE'EBÉ SETTING HUSI 'INTERNATIONAL FINANSIAL INSTITUTIONS(IFIs)'

Instituisaun Finanseiru Internasionál (IFIs) ne'ebé dalabarak kuinesidu ho naran ' Multilateral Development Banks'.

IFIs hanesan organizasaun global ne'ebé nia membru ne'e mai husi nasaun dezenvolvido sira ka nasaun riku sira, ho nia servisu mak oinsá atu fo deve ba nasaun kiak sira . IFIs hahú dezenvolve barak liu iha sékulu 21, maibé mais kuinesidu liu mak World Bank no International Monetary Fund(IMF).

IMF hanesan ajensia ne'ebé iha influénsia boot kompara ho WTO no TNCs ,autór tolu ne'e mak hala'o nia papel boot iha era globalizasaun sékulu 21. Organizasaun ida ne'e nia sentru iha iha Washington D.C. ne'ebé mai ho nia ivizaun ida mak esforsu atu estabiliza Finanseiru no ekonomia liu husi oferese deve hanesan apoiu temporariu.

Ohin loron IMF iha nasaun membru Hamutuk 182 no kontinua aumenta . Maske ho membru lubuk ida maibé realidade EUA mak iha poder boot liu ba desizaun hotu-hotu iha IMF, tamba nasaun ne'e iha direitu ba votu 17.8%. Alende EUA laiha estadu seluk ne'ebé iha votus ho pursentu boot liu 6%. No barak liu nasaun membru sira nia votu ne'e menus husi 1%.

Maske nune'e iha inisiu harii husi Keynes no Dexter liu husi akordu 'Bretton Woods ', IMF nia objetivu Lolos mak hanesan instituisaun demokrátika ida ne'ebé troka ema Bankir sira no nain ba kapitál internasionál sira ne'ebé akuzadu uluk nu'udar responsavel ofisiál ba reseisaun ekonomika ne'ebé akontese iha 1930.

Alende IMF ,IFIs seluk Mak WORLD BANK ka Banku Mundiál. Banku mundiál hanesan instituisaun ne'ebé fó deve Multilateral no kompostu husi instituisaun Finanseiru ne'ebé iha interligasaun ba malu, hanesan banku ba Rekontruksaun (IBRD),. Asossiasaun Dezenvolvimentu Internasionál (IDA), Korporasaun Finanseiru Internasionál (IFC), Instituisaun Investimentu Bilateral(MIGA)

IBRD ne'ebé dalabarak konsidera hanesan Banku mundiál, no nia servisu prinsipál mak fó deve ba nasaun kiak sira ne'ebé merese simu deve hare'e husi nia kondisaun ekonómika rai laran no kondisaun polítika. Banku Mundiál iha misaun hanesan ajensia Internasionál ne'ebé ajuda no hamenus kiak no finansia investimentu ba kresimentu ekonómiku Pais sir ne'ebé foin sai husi pos Konflitu no iha hela faze konstrusaun estadu.

Maibé ho programa oioin banku mundiál liu husi ' Struktural Adjustment Program' ne'e halo traisaun ba nia misaun prinsipál hanesan 'ajensia demokrátika nomos ajensia ne'ebé apoiu atu hamenus kiak' misaun ne'e sai de'it misaun pradoxal ne'ebé falun ho interese dominente no fo de'it lukru ba sira nia a'an.

Tamba Banku mundiál nia oin ida orijinál Lolos mak nu'udar ajensia ida ne'ebé sai hanesan modelu prinsipál Ekonomi Neo Liberal nian ne'ebé sei kontinua marjinaliza rihun ba rihun populasaun barak iha mundu globalmente.

Kona-ba sira nia polítika ne'ebe hateten atu hamenus kiak iha mundu maibé realidade objetivu ne'ebe akontese mak halo ema kiak sai barak liu tan. Tamba situasaun sira ne'e ita bele hare'e kona-ba polítika IMF liu husi liberalisasaun komérsiu, halakon Quota, Free Taxa , privatizasaun ba setor públiku, Privatizasaun ba Setor agrikultura no agroekonomiku ne'ebé direitamente lori Impaktu boot ba grupu toos nain sira,kiak sidade, Negosiante ambulante sira sai marjinal liu tan.

Husi esplikasun sira ne'ebe esplika ona iha leten hatudu katak iha autór seluk ne'ebé halao nia papel importante iha era globalizasaun, no hanesan ajensia ne'ebé iha poder no hatur Regulammentu hotu no subar iha prosesu WTO nian, ida ne'e mak realidade ne'ebé povu opremidu sira presiza konsiente.

Tamba sira ne'e mak hanesan ajensia Finanseiru Internasionál no kompania Korporasaun transnasional (TNCs). Sira ne'e mak subar iha Kurtina WTO hodi produs akordu sira ne'ebé hatur ka regula iha WTO. Sira ne'e nu'udar kompania transnasiona' ne'ebé iha interese ho mekanismu globalizasaun ,sistema produsaun, investimentu no globalizasaun merkadu ne'ebé nia mekanismu ne'e hatur liu husi WTO. Tamba ne'e , forum WTO Lolos ne'e nu'udar esforsu ida husi kompania transnasional hodi luta ba atinji sira nia mehi domina mundu. Ho nune'e buat hotu ne'ebé liu husi prosesu no mekanismu globalizasaun nu'udar dalan ba hadau poder ekonomia husi estadu ba TNCs.

Husi esplikasun iha leten ,katak mekanismu globalizasaun hanesan prosesu integrasaun ekonomia nasionál ba Sistema ekonomia mundiál, ne'ebé nia papel ne'e husi autór dahuluk mak TNCs ne'ebé nia apoiu mai husi nasaun membru sira ne'ebé harii WTO nu'udar autor daruak,no autór terseiru mak Ajensia Finanseiru Global IMF no Banku mundiál.

Autór tolu ne'e alende hatur Regulammentu sira kona-ba investimentu, internasional property Rights no polítika internasionál seluk, sira mós influénsia ka obriga nasaun hotu iha mundu atu bele apar nia polítika nasionál tuir interese ne'ebé sira forma ona hodi fo espasu ba integrasaun ekonomia global. Atu hafasil ida ne'e mak obriga nasaun sira muda sira nia Regulammentu ka Lei nasionál sira ne'ebé la fo benefisiu ba autór tolu ne'e hodi halo espansaun produsaun no investimentu liuliu TNCs.

Tamba ne'e globalizasaun ne'e laiha ligasaun ho moris di'ak ema hotu nian no Justisa sosial iha nasaun sub dezenvovidu sira , maibé dudu husi motivu interese kresimentu ekonomia no akumulasaun kapitál iha Nivel global.

Bazeia ba esplikasaun ligadu ho kontestu Timor- leste depois ita restaura ita nia Independensia IFIs halo kedas intervensaun no fó deve ba estadu Timor-Leste , maibé ho kirteria ida mak estadu Timor-Leste tenki adopta merkadu livre, privatizasaun ba Setor públiku no setor save sira hanesan agrikultura nomos Setor prioridade sira seluk. Fiar ou lae bele halo tracking ba dadus deve ne'ebé ohin loron estadu Timor-Leste Maiu husi banku mundiál sira, no ohin loron fuan kontinua aumenta. Husi polítika neoliberal ne'ebé implementa mai Timor-Leste ohin loron ita hahu senti dadauk , ida mk dependensia ekonómika ,liu liu ba ai-han ne'e hahú problema ona, dezempregu A'as no estadu hanoin katak atu rezolve dezempregu mak faan trabalhador seajonal ba rai li'ur hodi rezolve dezempregu,maibé niala konsege haree risku sira ne'ebé hahú lori Timor-Leste monu ba estadu failadu.

Bele 'ee fila fali publikasaun anterior iha link ne'e :https://www.facebook.com/share/p/16rBwJBzVu/?mibextid=oFDknk

Ita sei Kontinua...

pengikut
Sorotan
berat
Forum Advokasia Direitus Úmanus-FADU

17/07/2025

MEKANISME SERVISU GLOBALIZASAUN

PART IV

Oinsá projetu globalizasaun ofisialmente la'o?
Globalizasaun ne'e akontese wainhira hahú hatur asuntu nasionál ho globalmente liu husi mekanismu komérsiu no hahoris polítika ' Fre trade'. No Akompanha ho konkordansia internasionál ne'ebé akontese iha fulan Abríl 1994 , ne'e nu'udar akordu Internasionál ne'ebé kuinesidu ho naran General Agreement on Tarrif And Trade(GATT) liu husi prosesu defisil iha Marrakesh , Maroko.

GATT nu'udar mahon ida ba Regulamentu internasionál ne'ebé regula atividade komérsiu entre estadu. GATT nu'udar FORUM negosiasaun komérsiu entre estadu nomos nu'udar Tribunal ida wainhira akontese problema entre nasaun ida ho nasaun seluk ba asuntu komérsiu internasional. Konkordansia ida ne'e harii bazeia ba asumssaun ida katak sistema komérsiu ne'ebé livre no nakloke ne'e efisien liu kompara ho sistema ne'ebe proteksionis, no fiar katak kompetisaun livre sei fo lukru ba nasaun ida ho efetivu no efisien.

Ho nune'e 1995 , iha organizasaun regulador ba komérsiu internasional ne'ebé kuinesidu ho WORLD TRADE ORGANIZATION- WTO ne'ebé harii no desde hahu husi ne'ebé nia foti funsaun GATT ne'ebé antes ne'e la'o ona.

Interese ida hodi forma WTO hanesan organizasaun ida la'ós atu halo fali monitorizasaun ba nasaun sira ne'ebé la kumpri Regulamentu GATT. Maibé, WTO sei foti asaun bazeia insatifasaun sira ne'ebé mai husi nasaun membru sira. Ho nune'e WTO, hanesan autór iha area forum nagosiasaum komérsiu liu husi mekanisme interese globalizasaun nian.

Se WTO hanesan forum ba konkordansia komersiál iha Nivel global , mai iha nivel rejionál ne'ebé hanesan tenki hatur nia polítika komersiál tuir WTO nian. Maibé iha mós Nivel ne'ebé kiik too iha nivel lokál hanesan, The north American free trade' Agreement (NAFTA) entre EUA ho Mexico, iha mós konnkordonsia iha nivel rejionál hanesan , Asia Pasific Economic Conference( APEC) nomos seluk tan. Akordu ho modelu hanesan ne'e nu'udar sanak husi WTO too iha nivel mais kiik no lokál.

Alende hanesan forum ba negosiasaun, iha mekanismu no estrutura ekonomia ne'ebé dezenvolve iha sistema globalizasaun, ne'e realmente laiha ligasaun ho nia promesa sira katak ne'e hanesan prosesu ekomia global ba interese komum ema hotu iha mundu . Iha elementu lubun ne'e sai hanesan anatomia husi globalizasaun ne'e rasik. Dahuluk mak kria mekanismu sistema globalizasaun no prosesu produsaun. Konsolidasun sistema fabrika mundiál, ne'ebé bazikamente hanesan esforsu ida atu hamosu hierarkia ba konektividade produsaun no komersializasaun Nivel global husi empreza Transnational sira (TNCs).

Prosesu espansaun sistema produsaun global ne'e dezenvolve liu husi kria no halo alokasaun Zone prosesu ekspor( Export Proccessing Zone ka EPZs) Nia hanesan area ida ne'ebe espesial no fatin esportasaun industria ho nia kriteria ida katak bele no iha inisiativa dezenvolve Regulamentu ba trabalhadores, taxa domestika ne'ebé bele atrai Transnational Corporations(TNCs) hodi halo operasaun. EPZs ne'e mós sira dezenvolve iha fatin barak liu liu nasaun dub dezenvolvido sira ne'ebé bele oferese standandarte salariu minimu ba trabalhadores, tamba nasaun sira ne'e hamrook ba investimentu no presiza osan atu halo esportasaun no dezenvolve ekonomia iha sira nia rain, maibé la konsiente katak sira hahú monu ona ba Gaiola coorporat sira nia interese.

Oinsá ho Globalizasaun empreza Transnational (TNCs)

prosesu integrasaun ekonomia nasionál sai ekonomia global(globalizasaun) nu'udar esperansa no rezultadu husi luta emprezaria Transnational sira nian, tamba sira hetan 'ukru husi prosesu ne'e.

Ho nune'e desde sékulu ikus ikus ne'e depois de era milienila ne'e remata numeru empreza transnasional (TNCS) Sa'e ba 7000 TNCs iha tinan 1970 no iha tinan 1990 númeru ne'e kontinua sa'e 37.000 TNCs. Alende nia númeru ne'e sa'e, TNCs domina ekonomia mundiál, Forsa ekonomia TNCs sei kontinua sa'e makas wainhira globalizasaun ne'e kontinua la'o.

Ita imajina iha era uluk sira domina 67% husi komérsiu mundiál no domina 34.1% husi totál komérsiu global. No ohin loron kontinua YNCs domina 75% husi investimentu global. Sira iha forsa kontrola 75% komérsiu mundiál no sei kontinua.

Tamba ne'e hanesan estadu ne'ebé foin ukun a'an iha sékulu 21 ne'ebe kategoria hanesan nasaun sub dezenvovidu ida iha mundu ema coorporat sira ne'ebé iha interese ba Timor-Leste nia ukun a'an sira Dezenha arena dezenvolvimentu nasaun nian ne'e tuir sira nia interese. Ida ne'e ita bele justifika wainhira ita restaura ita nia independensia iha 2002 depois de semana rua liu, Banku mundiál sira halo kedas intervensaun oinsá atu bele fo deve ba nasaun foun hanesan Timor-Leste hodi dezenvolve nia rain ,maibé ho kriteria ida mak estadu Timor-Leste tenki adopta merkadu livre no halo privatizasaun ba Setor públiku sira no dezenha polítika rai laran tuir interese ekonómika global. Realidade seluk ita bele hare'e iha PEDN 2011-2030, implementa polítika desentralizasaun no lori Timor - Leste tama ba organizasaun mundiál WTO hodi regula komérsiu rai laran. No ikus ikus ne'e ita hein tama tan ASEAN ne'ebé mós nu'udar setingan husi Coorporat sira ne'ebé iha interese ekonómiku.

Tansa estadu liu OJE kada tinan la tau proorida ba Setor públiku sira ne'ebé nu'udar fuan ba dezenvolvimentu ekonomia rai laran? Seraque ida mak penetrasaun husi interese Global nian?

Tamba ne'e iha era globalizasaun ohin loron se mak hatene halimar nia sei manán. Ita nia moto ''ZERO INIMIGOMUITOS AMIGOS'',maibé komprende katak laiha amigu iha kestau ekonómika iha era globalizasaun. Tamba ohin loron Pais barak iha mundu luta hodi kontra inimigu invisivel ne'ebe ita la hare'e maibé ita senti esploradu.

Ida ne'e mak sistema komérsiu global ne'ebé dezenvolve husi TNCs

Too iha ne'e lai ita sei kontinua Iha parte V

pengikut
Sorotan
berat
Sorotan

15/07/2025

KONABA NEOLIBERALISME, MERKADU LIVRE NO DIREITUS UMANUS ESTRUTURAL

Part III

Oinsá violasaun Direitus Umanus akontese tamba kauza husi globalizasaun no bazikamente nia baze la seluk la leet ne'e mai husi ideologia neo liberalisme? Antes ita analiza oinsá violasaun Direitus Umanus ne'e akontese estruturalmente iha era globalizasaun ,dahuluk ita komprende saida mak neo liberalisme?

Neo liberalisme hanesan doutrina ne'ebé fiar katak bele atinji kresimentu ekonómiku ho rezultadu normál liu husi ' kompetisaun livre' no 'merkadu livre'. No sira fiar katak kompetisaun livre nu'udar métodu ida ne'ebé mak los no halo alokasaun ba rekursu naturais hodi hatan ba nesesidade moris ema nian.

Alende ida ne'e Presu produtu sai mós indikador seraque rekursu naturais hotu ona ka sei barak.hodi fo espasu ba sira halimar iha presu. Tanba ne'e Se presu ne'e baratu entaun stok sei barak maibé se presu ne'e karun , entaun produtu ne'e stok hahú limitadu. Ho nune'e kuandu 'sira hare'e presu ne'e hahu karun mak konvida investor sira hodi kuda sira nia kapital ka modal ne'e iha ne'ebá. No estadu la presiza halo intervensaun tanba entrega totál ba mekanisme no Regulammentu merkadu nian.

Baze ba sira nia fiar mak husik merkadu deside presu,'' liberaliza komérsiu no finansa',' estabilza ekonomia makro no halo privatizasaun ' hasees intervensaun estadu', ka simples liu estadu labele halo intervensaun iha setor trabalhadores,investimentu, presu merkadu nomos husik sira livre no iha espasu atu regular sira nia a'an mesak . Hapara subsidi estadu nian ba to'os nain sira tanba ne'e kontradis ho prinsipiu merkadu livre. No sira nia ezisjensia mak Estadu tenki halo privatizasaun ba Setor públiku hotu .No Ikus mai saida mak akontese mak , hamos ka halakon ideologia ' bem estar komum' no propriedade komunal.

Entaun saida mak sai ameasa ba Direitus umanus se estadu ida adopta ekonomia polítika Neo liberal?

Hanesan saida mak esplika ona iha leten Neoliberal ne'e diabu lusifer ne'ebe dezenvolve asegura interese sirkulasaun kapitál Transnational Cooperation-TNCs nian . Wainhira ita akompanha didiak Reforma polítika nasionál ne'ebé akontese ikus ikus ne'e hodi impede prosesu produsaun, halo privatizasaun,inklui muda polítika iha setor defeza, taxa no investimentu, dezentralizsaun ne'e tuir loloos nu'udar objetivu ida atu hafasil grupu coorporat sira nia dalan hanesan TNCs hodi domina merkadu no ekonomia no rai laran. No ida ne'e nu'udar mós dalan atu marjinaliza toos nain sira, Negosiante ambulante,aileba, kiak sidade, povu indigena sira liu husi hadau sira nia rai no rekursu naturais sira. Tamba sira nia intervensaun hodi halo mudansa polítika mak oinsa fo espasu ba TNCs hodi halo investimentu, halo produsaun no halo komodifikasaun ba produtu sira tuir Regulammentu ne'ebé sira deside antes ona. nNo Regulammentu sira ne'ebé iha konserteza halos ba ema ne'ebé iha kapitál boot ka sira ne'ebé iha rekursu no nasaun kiak sira sai de'it instrumentu ba sira hodi kontinua halo esplorasaun

Wainhira ita observa didiak desizaun polítika sira ne'ebé dudu esportasaun no importasaun ai-han ho livre ne'e sei dudu ses toos nain sira ne'ebé halo produsaun no direitamente hamate produsaun rai laran no lori ita ba moris iha Dependensia ai-han ba periodu ne'ebé naruk . Ikus muda tia realidade sosial hamenus tia prodotur no hasae tia konsumidor , no toos nain sira ne'ebé uluk hanesan produtor barak moss monu ba mentalidade Dependensia. No kauza sira ne'e halo ema sai kiak liu tan, dezenpregu, toos nain lakon rai produtivu, pursentu mal nutrisaun A'as, saúde públika sai problema tamba kauza husi sistema estrutural ne'ebé Neoliberal sira Dezenha.

TNCs nia iha kapitál ne'ebé bele influénsia desizaun hotu liu husi penetra iha sistema guvernasaun nasaun ida nian ,no ikus dada neneik ita tama ba Gaiola ne'ebé sira seting antes ona , regularizaaun merkadu, no ezize estadu membru sira ne'ebé konkorda merkadu livre atu hamos susbsidiu ba to'os nain sira hodi dezenvolve sira nia produsaun ba kompete iha merkadu. No ikus toss nain laiha kbiit hodi kompete mak hakarak ka lakoi sira tenki lakon sira nia rain no nia rekursu naturais sira . No kontinua fo espasu ba sira hodi haluan sira nia interese no dudu privatizasaun ba Setor save sira ne'ebé sai nu'udar fuan ba dezenvolvimentu ekonómiku nasaun ida nian.

Polítika ida ne'e dudu husi prosesu globalizasaun ne'ebé sei marjinaliza ho haterus liu tan kiak sidade , toos nain, negosiante ambulante, povu indigena no ida ne'e mak modelu violasaun Direitus Umanus estrutural ne'ebé akontese dadaun.

Dudu ka halo Eviksaun Obrigatoriu ba povu kiak sira ne'ebé okupa sidade ho naran dezenvolvimentu, talas fehuk toos nain la folin , sira deside presu kafé toos nain sira tuir nia hakarak, estraga ekologia no rai nia bokur liu husi introdus adubu kímiku sira, halakon fini nativi sira no introdus fina laorai ne'ebé nia orentasaun ba merkadu maibé hamenus fertilidade rai husi loron ba loron, introdus ai industria sira hodi hodi supa bee no halo krekas rai, iha situasaun ne'ebé hanesan dezempregu A'as obrigatoriamentu ita faan ita nia forsa trabllu ba rai li'ur ho oresu baratu , ema rai li'ur domina merkadu rai laran ho kondisaun trabalhador baratu fo luktu boot ba sira hodi Espanda sira nia interese ekonómika iha rai laran.

fiar ou lae ida ne'e mak realidade objetiva , analiza no halo kritika ba kondisaun atual ne'ebé iha , tamba la'ós mos fasil hasoru inimigu invisevel sei ita la kritika hodi konsiente realidade ohin loron ne'ebé nakonu ho injustisa

Oituan oituan lai Depoiss ita sei kontinua
iha Parte III
ALUTA KONTINUA

Sorotan
Sorotan
pengikut
Pengikut
Forum Advokasia Direitus Úmanus-FADU

13/07/2025

KESTAUN INJUSTISA SOSIAL NO DIREITUS UMANUS

PART II

Jeralmente , Wainhira rona Direitus umanus ema maioria nia hanoin mak kona-ba direitu baziku sira hanesan direitu Civil polítiku, direitu ba moris,direitu sidadania,direitu ba relijiaun, direitu tuir eleisaun no mós Direitu sira seluk. Toman no tradisaun dominante ne'e konsidera ne'e hanesan asuntu Direitus umanus mak Direitu sivil polítika de'it, maibé la konsege fo perspektiva luan kona-ba asuntu ida ne'e. Tanba ne'e ita presiza hatudu no loke katak amaeasa ba violasaun Direitus umanus la'ós direitu Civil polítika maibé Direitu sosial sira seluk ,hanesan direitu ekonómiku no direitu kulturál.

Violasaun Direitus umanus ita hare husi aspeitu ekonómiku no kulturál Lolos ne'e akontese desde era Kolonialisme too mai era delopmentalisme, nomos violasaun Direitus umanus ne'e sei kontinua iha futuru ne'ebé mai. Problema kiak akontese tanba kauza husi sistema sosial ne'ebé la justu ne'e nu'udar kestaun Direitus umanus mós.

Iha kontestu dezenvolvimentu, violasaun Direitus umanus kontinua akontese. Tamba wainhira implementa programa dezenvolvimentu ho razaun duni kresimentu ekonómiku,tantu konseptualmentu no iha pratika,ikus rezulta Eviksaun forsada iha fatin fatin,difikulta rendimentu moris lorloron Negosiante sira nian, no hamosu kiak barak liu tan. Kestaun hirak ne'e indireitamente estadu komete violasaun no laiha kapasidade atu proteje, prevene no asegura direitu umanus nia sidadaun nian.

Wainhira deklarasaun universal Direitus umanus ne'e deklara, tamba refleta ba Kondisaun moris ema nian ne'ebé akontese Aktu dehumanizasaun husi ema ba ema,no sistema ba ema tamba ne'e mak hatur estadu hanesan membru ONU, oinsá atu nasaun ne'e bele proteje no provene akontese violasaun direitu umanus ba nia sidadaun sira. Ema barak iha mundu fiar Depois deklarasaun universal Direitus umanus ne'e proklama , ema barak senti katak nu'udar odamatan ba mundu ida Justu solidu no Harmonia no moris ida fraternu ba Umanidade nu'udar mahein mundu nian. Maibé realidade hatudu oin seluk , tanba umanu ho nia interese ne'ebé nunka iha finalidade ho karakter kompetetivu no dominante kontinua hahoris problema foun.

Tama ba Iha Era globalizasaun atu hatur Direitus umanus hasoru dezafiu boot tamba kauza husi dezenvolvimentu sistema kapitalisme global, no liafuan Direitus umanus sai paradoksal iha ibun tutun polítikus sira nian ,dokumentu sira hela de'it iha surat tahan leten maibé defisil iha implementasaun,tamba sira mak sai fali violador iha Kurtina direitus umanus.

Reflete katak iha Historia pasadu mundu nian estadu iha responsabilidade tomak hodi responsabilza violasaun direitus umanus
Maibé ohin loron no era ne'ebé sei mai maske estadu halo ratifikasaun Konnvensaun rua kona-ba Konnvensaun Direitus umanus ONU nian no Konnvensaun 25 sira seluk,maibé forma violasaun direitu umanus kontinua akontese tamba desde ita restaura indepensia ita simu kedas prezente furak husi munsu Internasionál mak privatizasaun Setor públiku no tama merkadu livre no agora kontinua tama ba WTO ne'ebé nia Regulammentu sira kontraditoriu ho konseitu Direitus umanus ONU nian . No iha prátika, wainhira nasaun ida hasoru violasaun Direitus umanus , dalabarak nasaun ne'e rasik tau prioridade liu ba interese forsa ekonómika global duke foti pozisaun hodi defende vitima violasaun.

Se nune'e importante tebes ba ita atu husu , ba se nia interese Direitus Umanus ne'e? Tamba durante ne'e ita hare'e katak Direitus umanus aproveita husi ema hirak ne'ebé iha poder, ne'ebé la seluk atu asgura sira interese poder ekonómika. No iha era ne'ebé sei mai sei mosu poder global ne'ebé halimar husi kompania transnational sira hodi kontinua haluan sira nia poder.

Komiku oituan, Forsa global sira ne'e esforsu hodi hatudu nia a'an hanesan protektor Direitus umanus maibé realidade ''Samea troka kulit'' ne'ebé Lolos sira mak autór prinsipál ba violasaun Direitus umanus kruel hasoru ema kiak sira. Forsa global dezenha Direitus umanus, define esensia Direitus umanus no operasionaliza tuir sira nia interese pesoal la'ós interese komum. No subar a'an iha Kurtina direitus umanus hodi kontinua supa no esplora povu kiak sira nia rikusoin.

Iha situasaun hanesan ne'e tuir loloos Prezensa estadu nu'udar esperansa boot tamba hanesan protektor Direitus umanus ba nia povu, maibé realidade hatudu oin seluk. Tamba iha sistema kapitalisme global ho nia komérsiu no merkadu global halo estadu lian Monok laiha forsa no sai instrumentu ba forsa global sira halo penetrasaun.

Tuir Adorno , ohin loron ita tama ona faze ''Mundu administrativu'' iha ne'ebé merkadu sai simbolu dominante iha sistema ekonomia no liberal , Sistema ida ne'ebé hamosu Injustisa iha estrutura sosial. Direitus umanus sai intrumentu ba forsa global sira aproveita hodi naok no esplora povu marjinal sira nia rikusoin.

Tamba ne'e Iha Sistema ekonomia neo liberal mak 'kompetisaun' no fiar katak ida forte sei kontinua moris no ida ne'ebé fraku sei mohu.

Ita Sei kontinua iha PART III ALUTA Kontinua 🌹✊

berat
pengikut
Sorotan
Forum Advokasia Direitus Úmanus-FADU

04/06/2025
pengikut
02/06/2025

pengikut

12/02/2025
02/02/2025

    Kazu Iha  indonézia ema barak mak ta'uk tama Hospital maski moras la'ós tanba ta'uk doutór maibé ta'uk tanba laiha osan atu selu ospitál, Diferente  ho  Iha Timor-leste  ema barak ta'uk ba ospitál  tanba lakon konfiansa ba tratamentu iha ospitál sira, menus ai-moruk, fasilidade me...

31/01/2025

SASUKAT KUALIDADE BA LIDERANSA, SAI ULUN BA ESTADO RDTL

Husi : Jhano Araújo

Koalia kona ba lideransa la’os buat foun ida ba iha komunidade Timor-Leste. Timor-Leste maski nasaun ida nebe foun iha mundo, maibe ninia komunidade iha Visaun luan iha kontekstu real ba iha Mundo ne’e. Wainhira ita koalia kona ba Lideransa barak liu nia hanoin mak ‘Ukun, kaer poder, foti desisaun ka nudar komunidade bai-bain hateten katak ‘EMA BO’OT.

Tuir mai relasiona kona ba lianfuan ‘Lideransa’ fo hanoin fali ba iha eskritor atu dehan buat ruma. Liu-liu kona ba Assunto elisaun Presidensial nebe la’o tiha ona no sei tama ba II Volta. Nebe hatudu katak komunidade Timor sei Hili nian Ukun nain nudar kaer ukun ba Estado RDTL. Iha ne’e hakerek nain hakarak bolu eleitores hotu-hotu nia atensaun ba iha ita hotu nia dedisaun atu hili. Liu-liu atu fo hanoin ba Le’e nain sira kona ba saida mak Lideransa lolos.

Iha uma laran iha lideransa ida nudar ulun ba Familia. Iha Organizasaun ida mos hanesan tenki iha ulun ida hodi orienta iha organizasaun laran. Maibe koalia kona ba ulun ka kaer ukun ida ne’e (presidente/ulun ba Estado ida) diferente tebes ho kaer ukun ka ulun sira seluk. Tamba sa hau dehan nune’e? tamba ulun ida ne’e nudar ulun ida nebe bo’ot ba iha komunidade nebe barak. Katak ulun ida ba iha Nasaun ida. Tamba ne’e precisa atu ita hatene oinsa foti desisaun atu hili ka decide ulun ne’e.

Ho hanoin hirak ne’e, hau hakarak hato’o kona ba sasukat ba iha Lideransa ka ulun ida oinsa iha atu hili. Mai ita ba sukat hamutuk maski liu husi hau nia hanoin. Tuir Eskritor rasik katak ita bele tau sasukat ha’at (4) hodi bele hetan ninia ‘ISIN’ nudar lideransa ida nebe Bele, Metin no la nakdoko.

Foti Desisaun

Ita bele hatene katak loron-ba loron ita la sente, wainhira ita bele foti desisaun ho rihun rua (200) nudar bai-bain maibe iha desisaun nebe importante iha neba. Exemplo; dader ita foti desisaun hader tuku hira, ba enkontru tuku hira no hasouru uluk se, no oinsa atu hatan preukupasaun ema seluk nian.
Wainhira ita falha foti desisaun, ne’e mos nudar desisaun ida. Maibe wainhira lala’ok ne’e ita treinu bebeik no sucessu, ne’e sei hatudu desisaun ida kualidade iha moris loron-loron.
Iha sinal tolu (3) nebe bele hatudu katak desisaun ne’e iha kualidade hanesan:
1. Fo impaktu diak ba ema seluk.
2. Sai husi laran nebe los
3. Tempo kona (Foti desisaun ho tempo nebe kona ka acerta/pas)

Karik iha ita obriga-an foti desisaun, nune’e mos tetu barak liu, no halo la fiar-an, duvidas barak liu no hamosu inisiativu tarde. Ida ne’e la’os ona desisaun nebe mak iha kualidade. Wainhira ita hateten desisaun ida iha kualidade katak mosu husi Lider ida nebe mak firme ba iha ninia lideransa. Nudar lider ida tenki treinu foti desisaun. Sala ka los nudar Obstaculo (Ai satan) ida ba iha lider atu hasoru resultadu nebe mak nia foti ona. Kona ba kualidade real precisa koko no sinti. Lideransa hot-hotu realidade tenki koko kona ba kualidade ninia desisaun.

Iha Kbi’it Hatudu Dalan

Hatudu dalan nebe mak los sempre salva ema atu atinji ba iha objetivu. Nune’e mos lideransa ida nebe mak forte, precisa treinu atu bele hateke do’ok ba oin. Hakarak ba nebe, sai hanesan se, ne’e nudar kbi’it ida precisa treinu bei-beik no hasa’e nafatin. Se karik lideransa ida mak la iha Visaun, nia emar sira sei se’es-an ka halai husi nia. Tamba ema nebe mak tuir, precisa tebes mata dalan ida. Tan ne’e lideransa ida keta lakon ninia orientasaun. Maski la bele hare dalan maibe bele sinti nafatin. Tamba ne’e orientasaun ne’e se bele akompanha ho Fiar. Tan orientasaun nebe los mak hanesan; kona ba targetu, motivasaun lolos no tuir lolos modelu.

Ema ida sei la bele hela metin wainhira nia la iha orientasaun nebe mak los. lideransa nebe mak forte sempre iha orientasaun nebe fo impaktu hanesan; hamosu espektativa, desenvolve no hatan ba realidade nebe los no hamosu espiritu ida nebe forte.

Mata dalan mak Objetivu. Hahu ba ukun ho dalan nebe los no justo. Hodi nune’e kualidade nebe mak atu atinji sei forma tuir tempo iha procesu implementasaun. Hahu ho observa nebe los kona ba saida mak atu atinji, ho espiritu nebe mak manas, esperansa bo’ot ho sasukat lolos. Maski hasouru Ai satan ruma/Obstaculo.

Dala ruma ita hamosu hanoin ida hanesan komparasaun RO bo’ot ida nebe mak atu halo viagem ruma. Nudar ita hatene katak hanesan RO ida karik, nia la’o sei akompanha ho kompas ka mapa oinsa nia atu halo viagem. Nune’e mos hakarak hateten ba iha lideransa hotu. Komunidae RDTL precisa tebes imi nia orientasaun nudar mata dalan ba sira iha sira nia moris loron-loron. Saida mak imi koalia ba sira iha kampanye, ida ne’e sira ka’er nafatin nudar mata dalan.

Sinceridade no Konsisten.

Sinceridade sempre sai hanesan problema ida tuan tebes ba lider ida nebe mak falha. Nia bele decide buat ruma maibe tan facil hetan influensia, Nune’e facil mos atu nakfilak ka muda nia desisaun. Ema bele dehan Saida, situasaun nebe mak nakfilak sei sai Ai-satan ba iha lider sira nebe mak bele ona foti desisaun. Muda hanoin nudar todan ida ba iha Sinceridade.

Konsisten Katak brani atu responsabiliza konsekuensia tomak, impaktu saida deit, husi desisaun ruma. Impaktu mak nudar obstakulo ba iha Desisaun. Muda hanoin mak nudar impaktu husi sinceridade nebe la metin. Karik mos bele sinceridade hodi hamosu impaktu ruma. Maibe Konsisten mak sei salva sinceridade nebe iha. Lider ida sei sai forte wainhira la’o ho hahalok nebe kalma no sincero. Lider ida keta tauk ho ninia reasaun nebe hatudu sincero. Nia Sei pronto karik treino ida ba nia mental ho mundansa nebe sei hasouru. Mudansa saida deit sei la fo impaktu ba iha ninia sinceridade. Wainhira dehan liafuan ‘los ne’e los’ se la los dehan katak ne’e ‘la los’ iha konsekuensia saida deit. Ne’e nudar sinceridade ida. Sasukat ba forsa husi lider ida, hatudu husi mantein ba sinceridade ninian.

Tau-AN no Dignidade

Iha Valor nebe mak diak no los, sei tulun lideransa ida atu metin iha dignidade nudar lider. Lider ida sei lakon nia hahalok nudar lideransa wainhira la bele kontrola no tau-an. Kbi’it hodi mantein iha dignidade lider ida hahu husi; koalia, hahalok, stetika no moral.

Iha Dignidade nia laran ita hatene katak iha integridade no Objetividade. Integridade katak valansu entre hanoin, konsiensia, liafuan no ita nia hahalok. Objetividade mak hanesan; valansu husi hakarak ba-an no hakarak ba ema barak. Hadomi o-an hanesan hadomi ema seluk. Ida ne’e mak bele hatudu dignidade nebe los. Lideransa ida sei iha kbi’it wainhira nia tau-an no la halakon ema seluk nia hakarak. Dignidade lider ida nian sei sukat husi ema barak. Karik nia la iha dignidade nia kbi’it nudar lideransa sei lakon.

Sai nudar lideransa precisa treino barak no treino makas. Tamba ne’e sei sai nudar oportunidade oinsa iha maneira ka stratejia hodi resolve problema ruma. Liu-liu relasiona preukupasaun factor interna no externa. Tamba barak liu relasiona ho politika nebe iha ba Foti desisaun. Maski lider barak dehan ba nia-an katak ‘Hau bele’ maibe resultado ikus mosu La halo Buat ida.

Ikus liu hodi taka, Lideransa ida precisa iha motivasaun bo’ot. Tamba nudar Lider ida nia iha responsabilidade bo’ot nebe nia simu no la facil. Tamba Precisa prepara mental, matenek no stratejia hodi hala’o kna’ar nebe nia simu.

Karik nia hala’o kna’ar ne’e ho diak, nune’e ema sei dehan; ‘Ita mak Lider duni’ no ema barak sei aprecia ba iha ita nia Lideransa. Sai lider precisa atu haraik-an, Servidor, buka atu hasai ema husi terus laran no keta haluha atu bele hakuak ema hotu.

Banati ba lideransa sira nebe mak oferece ona sira nia-an, atu fo diak ba ema barak! SAI ULUN BO’OT HODI KAER UKUN, NO KAER UKUN TENKI UKUN HO NEON NO LARAN BA!

Sorotan
Pengikut

Endereço

Lospalos,Home
Dili

Telefone

+67078203244

Website

Notificações

Seja o primeiro a receber as novidades e deixe-nos enviar-lhe um email quando União Estudante Suku Home-UNESHO publica notícias e promoções. O seu endereço de email não será utilizado para qualquer outro propósito, e pode cancelar a subscrição a qualquer momento.

Compartilhar