
19/07/2025
OINSA NASAUN KIAK MONU BA GAIOLA DEVE NE'EBÉ SETTING HUSI 'INTERNATIONAL FINANSIAL INSTITUTIONS(IFIs)'
Instituisaun Finanseiru Internasionál (IFIs) ne'ebé dalabarak kuinesidu ho naran ' Multilateral Development Banks'.
IFIs hanesan organizasaun global ne'ebé nia membru ne'e mai husi nasaun dezenvolvido sira ka nasaun riku sira, ho nia servisu mak oinsá atu fo deve ba nasaun kiak sira . IFIs hahú dezenvolve barak liu iha sékulu 21, maibé mais kuinesidu liu mak World Bank no International Monetary Fund(IMF).
IMF hanesan ajensia ne'ebé iha influénsia boot kompara ho WTO no TNCs ,autór tolu ne'e mak hala'o nia papel boot iha era globalizasaun sékulu 21. Organizasaun ida ne'e nia sentru iha iha Washington D.C. ne'ebé mai ho nia ivizaun ida mak esforsu atu estabiliza Finanseiru no ekonomia liu husi oferese deve hanesan apoiu temporariu.
Ohin loron IMF iha nasaun membru Hamutuk 182 no kontinua aumenta . Maske ho membru lubuk ida maibé realidade EUA mak iha poder boot liu ba desizaun hotu-hotu iha IMF, tamba nasaun ne'e iha direitu ba votu 17.8%. Alende EUA laiha estadu seluk ne'ebé iha votus ho pursentu boot liu 6%. No barak liu nasaun membru sira nia votu ne'e menus husi 1%.
Maske nune'e iha inisiu harii husi Keynes no Dexter liu husi akordu 'Bretton Woods ', IMF nia objetivu Lolos mak hanesan instituisaun demokrátika ida ne'ebé troka ema Bankir sira no nain ba kapitál internasionál sira ne'ebé akuzadu uluk nu'udar responsavel ofisiál ba reseisaun ekonomika ne'ebé akontese iha 1930.
Alende IMF ,IFIs seluk Mak WORLD BANK ka Banku Mundiál. Banku mundiál hanesan instituisaun ne'ebé fó deve Multilateral no kompostu husi instituisaun Finanseiru ne'ebé iha interligasaun ba malu, hanesan banku ba Rekontruksaun (IBRD),. Asossiasaun Dezenvolvimentu Internasionál (IDA), Korporasaun Finanseiru Internasionál (IFC), Instituisaun Investimentu Bilateral(MIGA)
IBRD ne'ebé dalabarak konsidera hanesan Banku mundiál, no nia servisu prinsipál mak fó deve ba nasaun kiak sira ne'ebé merese simu deve hare'e husi nia kondisaun ekonómika rai laran no kondisaun polítika. Banku Mundiál iha misaun hanesan ajensia Internasionál ne'ebé ajuda no hamenus kiak no finansia investimentu ba kresimentu ekonómiku Pais sir ne'ebé foin sai husi pos Konflitu no iha hela faze konstrusaun estadu.
Maibé ho programa oioin banku mundiál liu husi ' Struktural Adjustment Program' ne'e halo traisaun ba nia misaun prinsipál hanesan 'ajensia demokrátika nomos ajensia ne'ebé apoiu atu hamenus kiak' misaun ne'e sai de'it misaun pradoxal ne'ebé falun ho interese dominente no fo de'it lukru ba sira nia a'an.
Tamba Banku mundiál nia oin ida orijinál Lolos mak nu'udar ajensia ida ne'ebé sai hanesan modelu prinsipál Ekonomi Neo Liberal nian ne'ebé sei kontinua marjinaliza rihun ba rihun populasaun barak iha mundu globalmente.
Kona-ba sira nia polítika ne'ebe hateten atu hamenus kiak iha mundu maibé realidade objetivu ne'ebe akontese mak halo ema kiak sai barak liu tan. Tamba situasaun sira ne'e ita bele hare'e kona-ba polítika IMF liu husi liberalisasaun komérsiu, halakon Quota, Free Taxa , privatizasaun ba setor públiku, Privatizasaun ba Setor agrikultura no agroekonomiku ne'ebé direitamente lori Impaktu boot ba grupu toos nain sira,kiak sidade, Negosiante ambulante sira sai marjinal liu tan.
Husi esplikasun sira ne'ebe esplika ona iha leten hatudu katak iha autór seluk ne'ebé halao nia papel importante iha era globalizasaun, no hanesan ajensia ne'ebé iha poder no hatur Regulammentu hotu no subar iha prosesu WTO nian, ida ne'e mak realidade ne'ebé povu opremidu sira presiza konsiente.
Tamba sira ne'e mak hanesan ajensia Finanseiru Internasionál no kompania Korporasaun transnasional (TNCs). Sira ne'e mak subar iha Kurtina WTO hodi produs akordu sira ne'ebé hatur ka regula iha WTO. Sira ne'e nu'udar kompania transnasiona' ne'ebé iha interese ho mekanismu globalizasaun ,sistema produsaun, investimentu no globalizasaun merkadu ne'ebé nia mekanismu ne'e hatur liu husi WTO. Tamba ne'e , forum WTO Lolos ne'e nu'udar esforsu ida husi kompania transnasional hodi luta ba atinji sira nia mehi domina mundu. Ho nune'e buat hotu ne'ebé liu husi prosesu no mekanismu globalizasaun nu'udar dalan ba hadau poder ekonomia husi estadu ba TNCs.
Husi esplikasun iha leten ,katak mekanismu globalizasaun hanesan prosesu integrasaun ekonomia nasionál ba Sistema ekonomia mundiál, ne'ebé nia papel ne'e husi autór dahuluk mak TNCs ne'ebé nia apoiu mai husi nasaun membru sira ne'ebé harii WTO nu'udar autor daruak,no autór terseiru mak Ajensia Finanseiru Global IMF no Banku mundiál.
Autór tolu ne'e alende hatur Regulammentu sira kona-ba investimentu, internasional property Rights no polítika internasionál seluk, sira mós influénsia ka obriga nasaun hotu iha mundu atu bele apar nia polítika nasionál tuir interese ne'ebé sira forma ona hodi fo espasu ba integrasaun ekonomia global. Atu hafasil ida ne'e mak obriga nasaun sira muda sira nia Regulammentu ka Lei nasionál sira ne'ebé la fo benefisiu ba autór tolu ne'e hodi halo espansaun produsaun no investimentu liuliu TNCs.
Tamba ne'e globalizasaun ne'e laiha ligasaun ho moris di'ak ema hotu nian no Justisa sosial iha nasaun sub dezenvovidu sira , maibé dudu husi motivu interese kresimentu ekonomia no akumulasaun kapitál iha Nivel global.
Bazeia ba esplikasaun ligadu ho kontestu Timor- leste depois ita restaura ita nia Independensia IFIs halo kedas intervensaun no fó deve ba estadu Timor-Leste , maibé ho kirteria ida mak estadu Timor-Leste tenki adopta merkadu livre, privatizasaun ba Setor públiku no setor save sira hanesan agrikultura nomos Setor prioridade sira seluk. Fiar ou lae bele halo tracking ba dadus deve ne'ebé ohin loron estadu Timor-Leste Maiu husi banku mundiál sira, no ohin loron fuan kontinua aumenta. Husi polítika neoliberal ne'ebé implementa mai Timor-Leste ohin loron ita hahu senti dadauk , ida mk dependensia ekonómika ,liu liu ba ai-han ne'e hahú problema ona, dezempregu A'as no estadu hanoin katak atu rezolve dezempregu mak faan trabalhador seajonal ba rai li'ur hodi rezolve dezempregu,maibé niala konsege haree risku sira ne'ebé hahú lori Timor-Leste monu ba estadu failadu.
Bele 'ee fila fali publikasaun anterior iha link ne'e :https://www.facebook.com/share/p/16rBwJBzVu/?mibextid=oFDknk
Ita sei Kontinua...
pengikut
Sorotan
berat
Forum Advokasia Direitus Úmanus-FADU