União Estudante Suku Home-UNESHO

União Estudante Suku Home-UNESHO Informações para nos contactar, mapa e direções, formulário para nos contactar, horário de funcionamento, serviços, classificações, fotos, vídeos e anúncios de União Estudante Suku Home-UNESHO, Criador de conteúdos digitais, Lospalos, Home, Dili.

04/06/2025
pengikut
02/06/2025

pengikut

12/02/2025
02/02/2025

    Kazu Iha  indonézia ema barak mak ta'uk tama Hospital maski moras la'ós tanba ta'uk doutór maibé ta'uk tanba laiha osan atu selu ospitál, Diferente  ho  Iha Timor-leste  ema barak ta'uk ba ospitál  tanba lakon konfiansa ba tratamentu iha ospitál sira, menus ai-moruk, fasilidade me...

31/01/2025

SASUKAT KUALIDADE BA LIDERANSA, SAI ULUN BA ESTADO RDTL

Husi : Jhano Araújo

Koalia kona ba lideransa la’os buat foun ida ba iha komunidade Timor-Leste. Timor-Leste maski nasaun ida nebe foun iha mundo, maibe ninia komunidade iha Visaun luan iha kontekstu real ba iha Mundo ne’e. Wainhira ita koalia kona ba Lideransa barak liu nia hanoin mak ‘Ukun, kaer poder, foti desisaun ka nudar komunidade bai-bain hateten katak ‘EMA BO’OT.

Tuir mai relasiona kona ba lianfuan ‘Lideransa’ fo hanoin fali ba iha eskritor atu dehan buat ruma. Liu-liu kona ba Assunto elisaun Presidensial nebe la’o tiha ona no sei tama ba II Volta. Nebe hatudu katak komunidade Timor sei Hili nian Ukun nain nudar kaer ukun ba Estado RDTL. Iha ne’e hakerek nain hakarak bolu eleitores hotu-hotu nia atensaun ba iha ita hotu nia dedisaun atu hili. Liu-liu atu fo hanoin ba Le’e nain sira kona ba saida mak Lideransa lolos.

Iha uma laran iha lideransa ida nudar ulun ba Familia. Iha Organizasaun ida mos hanesan tenki iha ulun ida hodi orienta iha organizasaun laran. Maibe koalia kona ba ulun ka kaer ukun ida ne’e (presidente/ulun ba Estado ida) diferente tebes ho kaer ukun ka ulun sira seluk. Tamba sa hau dehan nune’e? tamba ulun ida ne’e nudar ulun ida nebe bo’ot ba iha komunidade nebe barak. Katak ulun ida ba iha Nasaun ida. Tamba ne’e precisa atu ita hatene oinsa foti desisaun atu hili ka decide ulun ne’e.

Ho hanoin hirak ne’e, hau hakarak hato’o kona ba sasukat ba iha Lideransa ka ulun ida oinsa iha atu hili. Mai ita ba sukat hamutuk maski liu husi hau nia hanoin. Tuir Eskritor rasik katak ita bele tau sasukat ha’at (4) hodi bele hetan ninia ‘ISIN’ nudar lideransa ida nebe Bele, Metin no la nakdoko.

Foti Desisaun

Ita bele hatene katak loron-ba loron ita la sente, wainhira ita bele foti desisaun ho rihun rua (200) nudar bai-bain maibe iha desisaun nebe importante iha neba. Exemplo; dader ita foti desisaun hader tuku hira, ba enkontru tuku hira no hasouru uluk se, no oinsa atu hatan preukupasaun ema seluk nian.
Wainhira ita falha foti desisaun, ne’e mos nudar desisaun ida. Maibe wainhira lala’ok ne’e ita treinu bebeik no sucessu, ne’e sei hatudu desisaun ida kualidade iha moris loron-loron.
Iha sinal tolu (3) nebe bele hatudu katak desisaun ne’e iha kualidade hanesan:
1. Fo impaktu diak ba ema seluk.
2. Sai husi laran nebe los
3. Tempo kona (Foti desisaun ho tempo nebe kona ka acerta/pas)

Karik iha ita obriga-an foti desisaun, nune’e mos tetu barak liu, no halo la fiar-an, duvidas barak liu no hamosu inisiativu tarde. Ida ne’e la’os ona desisaun nebe mak iha kualidade. Wainhira ita hateten desisaun ida iha kualidade katak mosu husi Lider ida nebe mak firme ba iha ninia lideransa. Nudar lider ida tenki treinu foti desisaun. Sala ka los nudar Obstaculo (Ai satan) ida ba iha lider atu hasoru resultadu nebe mak nia foti ona. Kona ba kualidade real precisa koko no sinti. Lideransa hot-hotu realidade tenki koko kona ba kualidade ninia desisaun.

Iha Kbi’it Hatudu Dalan

Hatudu dalan nebe mak los sempre salva ema atu atinji ba iha objetivu. Nune’e mos lideransa ida nebe mak forte, precisa treinu atu bele hateke do’ok ba oin. Hakarak ba nebe, sai hanesan se, ne’e nudar kbi’it ida precisa treinu bei-beik no hasa’e nafatin. Se karik lideransa ida mak la iha Visaun, nia emar sira sei se’es-an ka halai husi nia. Tamba ema nebe mak tuir, precisa tebes mata dalan ida. Tan ne’e lideransa ida keta lakon ninia orientasaun. Maski la bele hare dalan maibe bele sinti nafatin. Tamba ne’e orientasaun ne’e se bele akompanha ho Fiar. Tan orientasaun nebe los mak hanesan; kona ba targetu, motivasaun lolos no tuir lolos modelu.

Ema ida sei la bele hela metin wainhira nia la iha orientasaun nebe mak los. lideransa nebe mak forte sempre iha orientasaun nebe fo impaktu hanesan; hamosu espektativa, desenvolve no hatan ba realidade nebe los no hamosu espiritu ida nebe forte.

Mata dalan mak Objetivu. Hahu ba ukun ho dalan nebe los no justo. Hodi nune’e kualidade nebe mak atu atinji sei forma tuir tempo iha procesu implementasaun. Hahu ho observa nebe los kona ba saida mak atu atinji, ho espiritu nebe mak manas, esperansa bo’ot ho sasukat lolos. Maski hasouru Ai satan ruma/Obstaculo.

Dala ruma ita hamosu hanoin ida hanesan komparasaun RO bo’ot ida nebe mak atu halo viagem ruma. Nudar ita hatene katak hanesan RO ida karik, nia la’o sei akompanha ho kompas ka mapa oinsa nia atu halo viagem. Nune’e mos hakarak hateten ba iha lideransa hotu. Komunidae RDTL precisa tebes imi nia orientasaun nudar mata dalan ba sira iha sira nia moris loron-loron. Saida mak imi koalia ba sira iha kampanye, ida ne’e sira ka’er nafatin nudar mata dalan.

Sinceridade no Konsisten.

Sinceridade sempre sai hanesan problema ida tuan tebes ba lider ida nebe mak falha. Nia bele decide buat ruma maibe tan facil hetan influensia, Nune’e facil mos atu nakfilak ka muda nia desisaun. Ema bele dehan Saida, situasaun nebe mak nakfilak sei sai Ai-satan ba iha lider sira nebe mak bele ona foti desisaun. Muda hanoin nudar todan ida ba iha Sinceridade.

Konsisten Katak brani atu responsabiliza konsekuensia tomak, impaktu saida deit, husi desisaun ruma. Impaktu mak nudar obstakulo ba iha Desisaun. Muda hanoin mak nudar impaktu husi sinceridade nebe la metin. Karik mos bele sinceridade hodi hamosu impaktu ruma. Maibe Konsisten mak sei salva sinceridade nebe iha. Lider ida sei sai forte wainhira la’o ho hahalok nebe kalma no sincero. Lider ida keta tauk ho ninia reasaun nebe hatudu sincero. Nia Sei pronto karik treino ida ba nia mental ho mundansa nebe sei hasouru. Mudansa saida deit sei la fo impaktu ba iha ninia sinceridade. Wainhira dehan liafuan ‘los ne’e los’ se la los dehan katak ne’e ‘la los’ iha konsekuensia saida deit. Ne’e nudar sinceridade ida. Sasukat ba forsa husi lider ida, hatudu husi mantein ba sinceridade ninian.

Tau-AN no Dignidade

Iha Valor nebe mak diak no los, sei tulun lideransa ida atu metin iha dignidade nudar lider. Lider ida sei lakon nia hahalok nudar lideransa wainhira la bele kontrola no tau-an. Kbi’it hodi mantein iha dignidade lider ida hahu husi; koalia, hahalok, stetika no moral.

Iha Dignidade nia laran ita hatene katak iha integridade no Objetividade. Integridade katak valansu entre hanoin, konsiensia, liafuan no ita nia hahalok. Objetividade mak hanesan; valansu husi hakarak ba-an no hakarak ba ema barak. Hadomi o-an hanesan hadomi ema seluk. Ida ne’e mak bele hatudu dignidade nebe los. Lideransa ida sei iha kbi’it wainhira nia tau-an no la halakon ema seluk nia hakarak. Dignidade lider ida nian sei sukat husi ema barak. Karik nia la iha dignidade nia kbi’it nudar lideransa sei lakon.

Sai nudar lideransa precisa treino barak no treino makas. Tamba ne’e sei sai nudar oportunidade oinsa iha maneira ka stratejia hodi resolve problema ruma. Liu-liu relasiona preukupasaun factor interna no externa. Tamba barak liu relasiona ho politika nebe iha ba Foti desisaun. Maski lider barak dehan ba nia-an katak ‘Hau bele’ maibe resultado ikus mosu La halo Buat ida.

Ikus liu hodi taka, Lideransa ida precisa iha motivasaun bo’ot. Tamba nudar Lider ida nia iha responsabilidade bo’ot nebe nia simu no la facil. Tamba Precisa prepara mental, matenek no stratejia hodi hala’o kna’ar nebe nia simu.

Karik nia hala’o kna’ar ne’e ho diak, nune’e ema sei dehan; ‘Ita mak Lider duni’ no ema barak sei aprecia ba iha ita nia Lideransa. Sai lider precisa atu haraik-an, Servidor, buka atu hasai ema husi terus laran no keta haluha atu bele hakuak ema hotu.

Banati ba lideransa sira nebe mak oferece ona sira nia-an, atu fo diak ba ema barak! SAI ULUN BO’OT HODI KAER UKUN, NO KAER UKUN TENKI UKUN HO NEON NO LARAN BA!

Sorotan
Pengikut

13/01/2025

Lian Ba Ema hotu, Ema hotu Iha lian.

Endereço

Lospalos, Home
Dili

Telefone

+67078203244

Website

Notificações

Seja o primeiro a receber as novidades e deixe-nos enviar-lhe um email quando União Estudante Suku Home-UNESHO publica notícias e promoções. O seu endereço de email não será utilizado para qualquer outro propósito, e pode cancelar a subscrição a qualquer momento.

Compartilhar