União Estudante Suku Home-UNESHO

União Estudante Suku Home-UNESHO Informações para nos contactar, mapa e direções, formulário para nos contactar, horário de funcionamento, serviços, classificações, fotos, vídeos e anúncios de União Estudante Suku Home-UNESHO, Criador de conteúdos digitais, Lospalos, Home, Dili.

01/12/2025
24/09/2025

RDTL Bolu Ita ,

povu doben ,maubere OAN, kiak sidade, toos nain, Natar nain , negosiante, estudante nomos kamadas hotu hotu..Ita konsiente katak Lei pensaun vitalisia nee kria injustisa,fo bosu deit elit politiku iha situasaun povu maioria Moris iha Lina pobreza Nia laran

Mai Ita lolo Liman BA malu, hamuttuk harii Forsa popular kontra Mafia neeebe OHIN loron invade Ona ISIN lolon RDTL





Sorotan
berat
pengikut

19/07/2025

OINSA NASAUN KIAK MONU BA GAIOLA DEVE NE'EBÉ SETTING HUSI 'INTERNATIONAL FINANSIAL INSTITUTIONS(IFIs)'

Instituisaun Finanseiru Internasionál (IFIs) ne'ebé dalabarak kuinesidu ho naran ' Multilateral Development Banks'.

IFIs hanesan organizasaun global ne'ebé nia membru ne'e mai husi nasaun dezenvolvido sira ka nasaun riku sira, ho nia servisu mak oinsá atu fo deve ba nasaun kiak sira . IFIs hahú dezenvolve barak liu iha sékulu 21, maibé mais kuinesidu liu mak World Bank no International Monetary Fund(IMF).

IMF hanesan ajensia ne'ebé iha influénsia boot kompara ho WTO no TNCs ,autór tolu ne'e mak hala'o nia papel boot iha era globalizasaun sékulu 21. Organizasaun ida ne'e nia sentru iha iha Washington D.C. ne'ebé mai ho nia ivizaun ida mak esforsu atu estabiliza Finanseiru no ekonomia liu husi oferese deve hanesan apoiu temporariu.

Ohin loron IMF iha nasaun membru Hamutuk 182 no kontinua aumenta . Maske ho membru lubuk ida maibé realidade EUA mak iha poder boot liu ba desizaun hotu-hotu iha IMF, tamba nasaun ne'e iha direitu ba votu 17.8%. Alende EUA laiha estadu seluk ne'ebé iha votus ho pursentu boot liu 6%. No barak liu nasaun membru sira nia votu ne'e menus husi 1%.

Maske nune'e iha inisiu harii husi Keynes no Dexter liu husi akordu 'Bretton Woods ', IMF nia objetivu Lolos mak hanesan instituisaun demokrátika ida ne'ebé troka ema Bankir sira no nain ba kapitál internasionál sira ne'ebé akuzadu uluk nu'udar responsavel ofisiál ba reseisaun ekonomika ne'ebé akontese iha 1930.

Alende IMF ,IFIs seluk Mak WORLD BANK ka Banku Mundiál. Banku mundiál hanesan instituisaun ne'ebé fó deve Multilateral no kompostu husi instituisaun Finanseiru ne'ebé iha interligasaun ba malu, hanesan banku ba Rekontruksaun (IBRD),. Asossiasaun Dezenvolvimentu Internasionál (IDA), Korporasaun Finanseiru Internasionál (IFC), Instituisaun Investimentu Bilateral(MIGA)

IBRD ne'ebé dalabarak konsidera hanesan Banku mundiál, no nia servisu prinsipál mak fó deve ba nasaun kiak sira ne'ebé merese simu deve hare'e husi nia kondisaun ekonómika rai laran no kondisaun polítika. Banku Mundiál iha misaun hanesan ajensia Internasionál ne'ebé ajuda no hamenus kiak no finansia investimentu ba kresimentu ekonómiku Pais sir ne'ebé foin sai husi pos Konflitu no iha hela faze konstrusaun estadu.

Maibé ho programa oioin banku mundiál liu husi ' Struktural Adjustment Program' ne'e halo traisaun ba nia misaun prinsipál hanesan 'ajensia demokrátika nomos ajensia ne'ebé apoiu atu hamenus kiak' misaun ne'e sai de'it misaun pradoxal ne'ebé falun ho interese dominente no fo de'it lukru ba sira nia a'an.

Tamba Banku mundiál nia oin ida orijinál Lolos mak nu'udar ajensia ida ne'ebé sai hanesan modelu prinsipál Ekonomi Neo Liberal nian ne'ebé sei kontinua marjinaliza rihun ba rihun populasaun barak iha mundu globalmente.

Kona-ba sira nia polítika ne'ebe hateten atu hamenus kiak iha mundu maibé realidade objetivu ne'ebe akontese mak halo ema kiak sai barak liu tan. Tamba situasaun sira ne'e ita bele hare'e kona-ba polítika IMF liu husi liberalisasaun komérsiu, halakon Quota, Free Taxa , privatizasaun ba setor públiku, Privatizasaun ba Setor agrikultura no agroekonomiku ne'ebé direitamente lori Impaktu boot ba grupu toos nain sira,kiak sidade, Negosiante ambulante sira sai marjinal liu tan.

Husi esplikasun sira ne'ebe esplika ona iha leten hatudu katak iha autór seluk ne'ebé halao nia papel importante iha era globalizasaun, no hanesan ajensia ne'ebé iha poder no hatur Regulammentu hotu no subar iha prosesu WTO nian, ida ne'e mak realidade ne'ebé povu opremidu sira presiza konsiente.

Tamba sira ne'e mak hanesan ajensia Finanseiru Internasionál no kompania Korporasaun transnasional (TNCs). Sira ne'e mak subar iha Kurtina WTO hodi produs akordu sira ne'ebé hatur ka regula iha WTO. Sira ne'e nu'udar kompania transnasiona' ne'ebé iha interese ho mekanismu globalizasaun ,sistema produsaun, investimentu no globalizasaun merkadu ne'ebé nia mekanismu ne'e hatur liu husi WTO. Tamba ne'e , forum WTO Lolos ne'e nu'udar esforsu ida husi kompania transnasional hodi luta ba atinji sira nia mehi domina mundu. Ho nune'e buat hotu ne'ebé liu husi prosesu no mekanismu globalizasaun nu'udar dalan ba hadau poder ekonomia husi estadu ba TNCs.

Husi esplikasun iha leten ,katak mekanismu globalizasaun hanesan prosesu integrasaun ekonomia nasionál ba Sistema ekonomia mundiál, ne'ebé nia papel ne'e husi autór dahuluk mak TNCs ne'ebé nia apoiu mai husi nasaun membru sira ne'ebé harii WTO nu'udar autor daruak,no autór terseiru mak Ajensia Finanseiru Global IMF no Banku mundiál.

Autór tolu ne'e alende hatur Regulammentu sira kona-ba investimentu, internasional property Rights no polítika internasionál seluk, sira mós influénsia ka obriga nasaun hotu iha mundu atu bele apar nia polítika nasionál tuir interese ne'ebé sira forma ona hodi fo espasu ba integrasaun ekonomia global. Atu hafasil ida ne'e mak obriga nasaun sira muda sira nia Regulammentu ka Lei nasionál sira ne'ebé la fo benefisiu ba autór tolu ne'e hodi halo espansaun produsaun no investimentu liuliu TNCs.

Tamba ne'e globalizasaun ne'e laiha ligasaun ho moris di'ak ema hotu nian no Justisa sosial iha nasaun sub dezenvovidu sira , maibé dudu husi motivu interese kresimentu ekonomia no akumulasaun kapitál iha Nivel global.

Bazeia ba esplikasaun ligadu ho kontestu Timor- leste depois ita restaura ita nia Independensia IFIs halo kedas intervensaun no fó deve ba estadu Timor-Leste , maibé ho kirteria ida mak estadu Timor-Leste tenki adopta merkadu livre, privatizasaun ba Setor públiku no setor save sira hanesan agrikultura nomos Setor prioridade sira seluk. Fiar ou lae bele halo tracking ba dadus deve ne'ebé ohin loron estadu Timor-Leste Maiu husi banku mundiál sira, no ohin loron fuan kontinua aumenta. Husi polítika neoliberal ne'ebé implementa mai Timor-Leste ohin loron ita hahu senti dadauk , ida mk dependensia ekonómika ,liu liu ba ai-han ne'e hahú problema ona, dezempregu A'as no estadu hanoin katak atu rezolve dezempregu mak faan trabalhador seajonal ba rai li'ur hodi rezolve dezempregu,maibé niala konsege haree risku sira ne'ebé hahú lori Timor-Leste monu ba estadu failadu.

Bele 'ee fila fali publikasaun anterior iha link ne'e :https://www.facebook.com/share/p/16rBwJBzVu/?mibextid=oFDknk

Ita sei Kontinua...

pengikut
Sorotan
berat
Forum Advokasia Direitus Úmanus-FADU

17/07/2025

MEKANISME SERVISU GLOBALIZASAUN

PART IV

Oinsá projetu globalizasaun ofisialmente la'o?
Globalizasaun ne'e akontese wainhira hahú hatur asuntu nasionál ho globalmente liu husi mekanismu komérsiu no hahoris polítika ' Fre trade'. No Akompanha ho konkordansia internasionál ne'ebé akontese iha fulan Abríl 1994 , ne'e nu'udar akordu Internasionál ne'ebé kuinesidu ho naran General Agreement on Tarrif And Trade(GATT) liu husi prosesu defisil iha Marrakesh , Maroko.

GATT nu'udar mahon ida ba Regulamentu internasionál ne'ebé regula atividade komérsiu entre estadu. GATT nu'udar FORUM negosiasaun komérsiu entre estadu nomos nu'udar Tribunal ida wainhira akontese problema entre nasaun ida ho nasaun seluk ba asuntu komérsiu internasional. Konkordansia ida ne'e harii bazeia ba asumssaun ida katak sistema komérsiu ne'ebé livre no nakloke ne'e efisien liu kompara ho sistema ne'ebe proteksionis, no fiar katak kompetisaun livre sei fo lukru ba nasaun ida ho efetivu no efisien.

Ho nune'e 1995 , iha organizasaun regulador ba komérsiu internasional ne'ebé kuinesidu ho WORLD TRADE ORGANIZATION- WTO ne'ebé harii no desde hahu husi ne'ebé nia foti funsaun GATT ne'ebé antes ne'e la'o ona.

Interese ida hodi forma WTO hanesan organizasaun ida la'ós atu halo fali monitorizasaun ba nasaun sira ne'ebé la kumpri Regulamentu GATT. Maibé, WTO sei foti asaun bazeia insatifasaun sira ne'ebé mai husi nasaun membru sira. Ho nune'e WTO, hanesan autór iha area forum nagosiasaum komérsiu liu husi mekanisme interese globalizasaun nian.

Se WTO hanesan forum ba konkordansia komersiál iha Nivel global , mai iha nivel rejionál ne'ebé hanesan tenki hatur nia polítika komersiál tuir WTO nian. Maibé iha mós Nivel ne'ebé kiik too iha nivel lokál hanesan, The north American free trade' Agreement (NAFTA) entre EUA ho Mexico, iha mós konnkordonsia iha nivel rejionál hanesan , Asia Pasific Economic Conference( APEC) nomos seluk tan. Akordu ho modelu hanesan ne'e nu'udar sanak husi WTO too iha nivel mais kiik no lokál.

Alende hanesan forum ba negosiasaun, iha mekanismu no estrutura ekonomia ne'ebé dezenvolve iha sistema globalizasaun, ne'e realmente laiha ligasaun ho nia promesa sira katak ne'e hanesan prosesu ekomia global ba interese komum ema hotu iha mundu . Iha elementu lubun ne'e sai hanesan anatomia husi globalizasaun ne'e rasik. Dahuluk mak kria mekanismu sistema globalizasaun no prosesu produsaun. Konsolidasun sistema fabrika mundiál, ne'ebé bazikamente hanesan esforsu ida atu hamosu hierarkia ba konektividade produsaun no komersializasaun Nivel global husi empreza Transnational sira (TNCs).

Prosesu espansaun sistema produsaun global ne'e dezenvolve liu husi kria no halo alokasaun Zone prosesu ekspor( Export Proccessing Zone ka EPZs) Nia hanesan area ida ne'ebe espesial no fatin esportasaun industria ho nia kriteria ida katak bele no iha inisiativa dezenvolve Regulamentu ba trabalhadores, taxa domestika ne'ebé bele atrai Transnational Corporations(TNCs) hodi halo operasaun. EPZs ne'e mós sira dezenvolve iha fatin barak liu liu nasaun dub dezenvolvido sira ne'ebé bele oferese standandarte salariu minimu ba trabalhadores, tamba nasaun sira ne'e hamrook ba investimentu no presiza osan atu halo esportasaun no dezenvolve ekonomia iha sira nia rain, maibé la konsiente katak sira hahú monu ona ba Gaiola coorporat sira nia interese.

Oinsá ho Globalizasaun empreza Transnational (TNCs)

prosesu integrasaun ekonomia nasionál sai ekonomia global(globalizasaun) nu'udar esperansa no rezultadu husi luta emprezaria Transnational sira nian, tamba sira hetan 'ukru husi prosesu ne'e.

Ho nune'e desde sékulu ikus ikus ne'e depois de era milienila ne'e remata numeru empreza transnasional (TNCS) Sa'e ba 7000 TNCs iha tinan 1970 no iha tinan 1990 númeru ne'e kontinua sa'e 37.000 TNCs. Alende nia númeru ne'e sa'e, TNCs domina ekonomia mundiál, Forsa ekonomia TNCs sei kontinua sa'e makas wainhira globalizasaun ne'e kontinua la'o.

Ita imajina iha era uluk sira domina 67% husi komérsiu mundiál no domina 34.1% husi totál komérsiu global. No ohin loron kontinua YNCs domina 75% husi investimentu global. Sira iha forsa kontrola 75% komérsiu mundiál no sei kontinua.

Tamba ne'e hanesan estadu ne'ebé foin ukun a'an iha sékulu 21 ne'ebe kategoria hanesan nasaun sub dezenvovidu ida iha mundu ema coorporat sira ne'ebé iha interese ba Timor-Leste nia ukun a'an sira Dezenha arena dezenvolvimentu nasaun nian ne'e tuir sira nia interese. Ida ne'e ita bele justifika wainhira ita restaura ita nia independensia iha 2002 depois de semana rua liu, Banku mundiál sira halo kedas intervensaun oinsá atu bele fo deve ba nasaun foun hanesan Timor-Leste hodi dezenvolve nia rain ,maibé ho kriteria ida mak estadu Timor-Leste tenki adopta merkadu livre no halo privatizasaun ba Setor públiku sira no dezenha polítika rai laran tuir interese ekonómika global. Realidade seluk ita bele hare'e iha PEDN 2011-2030, implementa polítika desentralizasaun no lori Timor - Leste tama ba organizasaun mundiál WTO hodi regula komérsiu rai laran. No ikus ikus ne'e ita hein tama tan ASEAN ne'ebé mós nu'udar setingan husi Coorporat sira ne'ebé iha interese ekonómiku.

Tansa estadu liu OJE kada tinan la tau proorida ba Setor públiku sira ne'ebé nu'udar fuan ba dezenvolvimentu ekonomia rai laran? Seraque ida mak penetrasaun husi interese Global nian?

Tamba ne'e iha era globalizasaun ohin loron se mak hatene halimar nia sei manán. Ita nia moto ''ZERO INIMIGOMUITOS AMIGOS'',maibé komprende katak laiha amigu iha kestau ekonómika iha era globalizasaun. Tamba ohin loron Pais barak iha mundu luta hodi kontra inimigu invisivel ne'ebe ita la hare'e maibé ita senti esploradu.

Ida ne'e mak sistema komérsiu global ne'ebé dezenvolve husi TNCs

Too iha ne'e lai ita sei kontinua Iha parte V

pengikut
Sorotan
berat
Sorotan

Endereço

Lospalos, Home
Dili

Telefone

+67078203244

Website

Notificações

Seja o primeiro a receber as novidades e deixe-nos enviar-lhe um email quando União Estudante Suku Home-UNESHO publica notícias e promoções. O seu endereço de email não será utilizado para qualquer outro propósito, e pode cancelar a subscrição a qualquer momento.

Compartilhar