Romantimorleste

Romantimorleste La to'o atu lee no rona notísia de'it. Ita presiza hanoin loos! 🤔
Pájina ida-ne'e fahe análiza pro no kontra ba notísia virál sira iha Timor-Leste.

Hato o-nia hanoin mos iha ne'e! 👇

𝐏𝐫𝐨𝐩𝐨𝐬𝐭𝐚 𝐋𝐞𝐢 𝐊𝐨𝐦𝐮𝐧𝐢𝐤𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐒𝐨𝐬𝐢𝐚́𝐥: 𝐊𝐨𝐧𝐭𝐫𝐨𝐥𝐮 𝐤𝐚 𝐑𝐞𝐬𝐩𝐨𝐧𝐬𝐚𝐛𝐢𝐥𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞?Notísia husi Jornal Independente kona-ba ezbosu Lei Komu...
13/08/2025

𝐏𝐫𝐨𝐩𝐨𝐬𝐭𝐚 𝐋𝐞𝐢 𝐊𝐨𝐦𝐮𝐧𝐢𝐤𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐒𝐨𝐬𝐢𝐚́𝐥: 𝐊𝐨𝐧𝐭𝐫𝐨𝐥𝐮 𝐤𝐚 𝐑𝐞𝐬𝐩𝐨𝐧𝐬𝐚𝐛𝐢𝐥𝐢𝐝𝐚𝐝𝐞?

Notísia husi Jornal Independente kona-ba ezbosu Lei Komunikasaun Sosiál ne'ebé prepara husi Governu hamosu polemika boot iha públiku. Iha notísia ne'e, eis-Primeiru Ministru Marí Alkatiri deklara katak lei ne'e hanesan "ditadura" no "neokolonializmu".

Tuir imi-nia haree, proposta lei ne'e atu lori saida ba Timor-Leste?

👉 Aspetu Kontra (Kontra Proposta Lei):
Kontrolu ba Mídia: Marí Alkatiri hateten lei ne'e atu kontrola poder hotu-hotu, husi judisiál to'o mídia, ne'ebé tuir nia mak hatudu tendénsia ditadura.

Kriminaliza Jornalizmu: Proposta lei ne'e karik sei kriminaliza produtu jornalístiku no bele fó risku ba liberdade imprensa.

Ema Públiku nia Veto: Eis-Prezidente Repúblika, Francisco Guterres "Lú Olo", hateten lei ne'e bele aprova iha Parlamentu, maibé ikus mai sei hetan "fiskalizasaun abstrata" husi tribunál.

👉 Aspetu Pró (Proposta Lei nia objetivu):
Responsabilidade Mídia nian: Lei ne'e karik iha intensaun atu profesionaliza no responsabiliza setor mídia.

Proteje Sidadaun: Oitavu Governu hateten lei ne'e atu proteje sidadaun sira husi notísia falsu no difamasaun ne'ebé bele kria instabilidade.

Norma Justu: Governu ne'ebé propoin lei ne'e karik iha hanoin katak lei ne'e sei fó padraun ida ne'ebé justu no klaru ba jornalista no mídia sira atu tuir.

Iha ne'e mak hanoin balu ne'ebé hamosu iha públiku. Agora, oinsá mak imi haree? Iha hanoin saida mak imi-nia kona-ba proposta lei ne'e?

Kontrolu ka responsabilidade? Fó mai imi-nia komentáriu iha kraik ho lian ne'ebé konstrutivu! 👇

𝐏𝐌 𝐗𝐚𝐧𝐚𝐧𝐚 𝐆𝐮𝐬𝐦𝐚̃𝐨 𝐃𝐢𝐬𝐤𝐨𝐫𝐝𝐚 𝐧𝐨 𝐒𝐨𝐥𝐢𝐬𝐢𝐭𝐚 𝐚𝐭𝐮 𝐇𝐚𝐬𝐚𝐢 𝐧𝐢𝐚 𝐅𝐨𝐭𝐨 𝐡𝐮𝐬𝐢 𝐊𝐚𝐩𝐚 𝐊𝐨𝐝𝐢𝐠𝐮 𝐒𝐢𝐯𝐢́𝐥Notísia ne'e hamosu polemika iha públik...
13/08/2025

𝐏𝐌 𝐗𝐚𝐧𝐚𝐧𝐚 𝐆𝐮𝐬𝐦𝐚̃𝐨 𝐃𝐢𝐬𝐤𝐨𝐫𝐝𝐚 𝐧𝐨 𝐒𝐨𝐥𝐢𝐬𝐢𝐭𝐚 𝐚𝐭𝐮 𝐇𝐚𝐬𝐚𝐢 𝐧𝐢𝐚 𝐅𝐨𝐭𝐨 𝐡𝐮𝐬𝐢 𝐊𝐚𝐩𝐚 𝐊𝐨𝐝𝐢𝐠𝐮 𝐒𝐢𝐯𝐢́𝐥

Notísia ne'e hamosu polemika iha públiku no hamosu kestaun importante balu kona-ba papél lider polítiku nian iha institusaun Estadu. Desizaun ikus mai husi PM Xanana Gusmão rasik solisita hasai nia fotografia husi livru Kodigu Sivíl Anotadu ne'e hatudu nia sensibilidade ba aspetu sira ne'e.

1. Aspetu Pró (Argumentu ba Tau PM nia Foto)
1.1. Rekonhesementu no Onra: Públiku balu ka ofisial balu karik hanoin katak atu tau PM nia foto iha kapa ne'e hanesan maneira ida atu fó rekonhesementu no onra ba xefe Governu ne'ebé lidera nasaun. PM Xanana Gusmão hanesan figura importante iha Timor-Leste, no tau nia foto bele reflete katak Governu ida-ne'e maka iha responsabilidade hodi publika dokumentu legál importante ida ne'e.

1.2. Símbolu Vontade Polítika: Atu tau foto lider nian iha kapa bele sai hanesan símbolu polítiku ida ne'ebé hatudu vontade Governu nian atu harii Estadu de Direitu. Ne'e hanesan maneira ida atu afirma katak lideransa polítika iha kompromisu boot ba prosesu legál iha nasaun.

2. Aspetu Kontra (Argumentu ba La Tau PM nia Foto)
2.1. Instituisaun Estadu no Politizasaun: Argumentu boot liu mak kona-ba prinsipiu depolitizasaun no neutralidade. Kodigu Sivíl hanesan lei bázika no permanente ida ne'ebé la'ós Governu ida-nian, maibé ba Estadu de Direitu tomak. Atu tau PM ida-nia foto iha kapa bele politiza dokumentu ne'ebé tenke iha nia neutralidade absoluta. Lei la'ós pertense ba lider polítiku ida, maibé ba povu tomak.

2.2. Preokupasaun kona-ba Kultu Personalidade: Uza lider polítiku nia imajen ba dokumentu Estadu nian bele hamosu preokupasaun kona-ba "kultu ba personalidade" ida, ne'ebé ema nia imajen domina hodi habelun institusaun Estadu. Iha demokrasia moderna, institusaun Estadu mak sai sentru, la'ós ema ida-nian.

2.3. Estilu La Apropiradu: Iha tradisaun Estadu de Direitu iha nasaun barak, la iha prátika atu tau foto polítiku sira-nian ba livru legál sira. Tanba ne'e, prátika ida-ne'e bele parese la apropiradu no la tuir norma internasionál.

3. Análize kona-ba Desizaun PM nian
Prinsipiu Polítiku: Desizaun PM Xanana Gusmão atu diskorda ho uza nia foto hatudu sensibilidade polítika ne'ebé aas. Nia komprende preokupasaun públiku kona-ba politizasaun institusaun Estadu nian no evita atu nia foto sai polemika. Desizaun ne'e, iha parte ida, reforsa prinsipiu neutralidade Estadu nian.

Dilema Logístika: Maibé, notísia ne'e mós hatudu dilema boot ida. Livru Kodigu Sivíl Anotadu ne'e publika ona no imprime ona lubuk ida. Signifika, desizaun prinsipiu PM nian ne'e lori konsekuénsia prátika: Governu tenke hasai foto PM nian ka tenke imprime fali livru foun, ne'ebé implika kustu boot no prosesu ne'ebé komplikadu. Ida ne'e hatudu katak prosesu publika livru ne'e la iha supervizaun ne'ebé di'ak, hodi la konsidera impaktu no implikasaun polítika husi hahú kedas.

Konkluzaun:

Notísia ne'e hatudu konflitu entre lala'ok "tradisionál" atu onra lider ho nesesidade atu protege neutralidade institusaun Estadu nian. Desizaun PM Gusmão nian haktuir prinsipiu ida ne'ebé demokrátiku, maibé situasaun ne'e mós fó hanoin fali ba prosesu de-julgamentu ne'ebé iha durante prosesu publika livru ne'e. Iha futuru, presiza iha mekanizmu ne'ebé klaru atu asegura katak dokumentu Estadu nian hanesan ne'e la'o tuir regra neutralidade no la mistura ho asuntu polítiku.

oinsa ho ita boot sira nia hanoin ? komen iha karaik

⚽🇹🇱 𝐊𝐫𝐨́𝐧𝐢𝐤𝐚 𝐉𝐞𝐫𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐈𝐝𝐚 𝐍𝐞'𝐞𝐛𝐞́ 𝐊𝐫𝐢𝐚 𝐄𝐬𝐩𝐞𝐫𝐚𝐧𝐬𝐚... 𝐌𝐚𝐢𝐛𝐞́ 𝐄𝐠𝐨𝐢́𝐳𝐦𝐮 𝐊𝐫𝐢𝐚 𝐄𝐬𝐩𝐞𝐫𝐚𝐧𝐬𝐚 😔Iha kampu aldeia ki’ik ida iha rea r...
11/08/2025

⚽🇹🇱 𝐊𝐫𝐨́𝐧𝐢𝐤𝐚 𝐉𝐞𝐫𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐈𝐝𝐚 𝐍𝐞'𝐞𝐛𝐞́ 𝐊𝐫𝐢𝐚 𝐄𝐬𝐩𝐞𝐫𝐚𝐧𝐬𝐚... 𝐌𝐚𝐢𝐛𝐞́ 𝐄𝐠𝐨𝐢́𝐳𝐦𝐮 𝐊𝐫𝐢𝐚 𝐄𝐬𝐩𝐞𝐫𝐚𝐧𝐬𝐚 😔

Iha kampu aldeia ki’ik ida iha rea remotas, labarik sira halimar subar-an, imajina katak sira sei sai Timor-Leste nia Ronaldo ka Messi. 🌟
Maibé iha Dili, iha sala enkontru ka iha loron konferénsia, buat seluk hotu mesak di’ak.

Jornál Timor Post ohin publika títulu ida ne’ebé maka’as: “𝐄𝐠𝐨𝐢́𝐳𝐦𝐮 𝐒𝐚𝐤𝐫𝐢𝐟𝐢𝐤𝐚 𝐉𝐞𝐫𝐚𝐬𝐚𝐮𝐧 𝐅𝐮𝐭𝐞𝐛𝐨𝐥𝐢𝐬𝐭𝐚 𝐈𝐝𝐚.”

Ida-ne'e la'ós de'it títulu ida, maibé sinál alerta ida kona-ba problema boot ida ne'ebé maka rasta ita-nia futeból tun ba kampu.

📌 Pro – Hatudu realidade, loke públiku nia matan, motiva reforma.
📌 Kontra – Estraga instituisaun nia imajen, afeta atleta sira nia moral, no politiza desportu.

Jerasaun foun ida-ne'e hakarak treinu ne'ebé di'ak, kompetisaun regulár, no futuru ne'ebé nabilan. Maibé se egoízmu halo ita matan-delek ba interese pesoál sira, ita sei sakrifika ita-nia oan sira-nia futuru ba orgullu ka faksaun polítiku sira.

🙏 Ita tenke buka solusaun agora, la'ós destaka de'it problema sira. Ita bele hadomi Timor, maibé ita tenke prova liuhusi futeból, liuhusi unidade.

💬 Pergunta ba imi hotu: Karik imi iha oportunidade atu muda sistema futebol, saida mak imi sei halo uluk?

🌿💬 𝐏𝐫𝐨 𝐧𝐨 𝐊𝐨𝐧𝐭𝐫𝐚: 𝐗𝐚𝐯𝐞 𝐛𝐚 𝐌𝐨𝐫𝐢𝐬 𝐊𝐨𝐧𝐭𝐞𝐧𝐭𝐞 𝐧𝐨 𝐒𝐚𝐮𝐝𝐚𝐯𝐞𝐥Ema barak fiar katak osan, riku, ka kariera mak halibur felicidade. ...
09/08/2025

🌿💬 𝐏𝐫𝐨 𝐧𝐨 𝐊𝐨𝐧𝐭𝐫𝐚: 𝐗𝐚𝐯𝐞 𝐛𝐚 𝐌𝐨𝐫𝐢𝐬 𝐊𝐨𝐧𝐭𝐞𝐧𝐭𝐞 𝐧𝐨 𝐒𝐚𝐮𝐝𝐚𝐯𝐞𝐥

Ema barak fiar katak osan, riku, ka kariera mak halibur felicidade. Maibé, peskiza sientífika husi Universidade Harvard durante tinan 80+ hatudu hela rezultadu ne’ebé surprende:

✅ Pro – Ligasaun Sosiál Forte
Relasaun di’ak ho ema seluk (familia, kolega, komunitáriu) bele aumenta saúde físiku no mentál.

Sente apoiu emosional, motivasaun, no seguransa sosiál.

Ajuda prevene stres, depresuan, no problema saúde.

❌ Kontra – Isolamentu Sosiál
La iha relasaun ne’ebé di’ak bele aumenta risiko depresuan no doensa kroniku.

Sentidu sorin ka rejeitadu bele afeta autoestima no motivasaun.

📸 Imajén iha page ne'e hatudu loloos katak felicidade la de’it kona-ba buat material, maibé kona-ba momentu di’ak ho ema ne’ebé ita importa.

👉 Ita hanoin saida kona-ba ne’e? Ita mos sente diferensa bainhira iha ligasaun sosiál ne’ebé forte?

👉 Fo ita nia komentáriu iha kraik👇

📚🇹🇱 𝐅𝐨𝐭𝐨 𝐗𝐚𝐧𝐚𝐧𝐚 𝐆𝐮𝐬𝐦𝐚̃𝐨 𝐢𝐡𝐚 𝐤𝐚𝐩𝐚 𝐥𝐢𝐯𝐫𝐮 𝐊𝐨́𝐝𝐢𝐠𝐮 𝐒𝐢𝐯𝐢𝐥 – 𝐝𝐢'𝐚𝐤 𝐤𝐚 𝐥𝐚𝐞?Ema ruma bele merese ka lae atu tau foto Xanana Gusm...
09/08/2025

📚🇹🇱 𝐅𝐨𝐭𝐨 𝐗𝐚𝐧𝐚𝐧𝐚 𝐆𝐮𝐬𝐦𝐚̃𝐨 𝐢𝐡𝐚 𝐤𝐚𝐩𝐚 𝐥𝐢𝐯𝐫𝐮 𝐊𝐨́𝐝𝐢𝐠𝐮 𝐒𝐢𝐯𝐢𝐥 – 𝐝𝐢'𝐚𝐤 𝐤𝐚 𝐥𝐚𝐞?

Ema ruma bele merese ka lae atu tau foto Xanana Gusmão simu kondekorasaun Honoris Causa iha kapa livru Kódigu Sivil Timor-Leste 2025. Ida-ne’e depende ba kontestu no objetivu livru.

✅ Pro
Rekoiñesimentu: Xanana Gusmão hanesan figura importante iha istória Timor-Leste. Foto iha kapa bele hanesan forma atu rekoiñese nia kontribuisaun ba nasaun.

Valór Simbólika: Honoris Causa bele reprezenta prinsípiu no valor ne’ebé nia defende, hanesan justisa no soberania.

❌ Kontra
Kódigu Sivil: Livru ida ne’e tenke neutru, la liga de’it ba figura politika ka lider individuál ida.

Kontroversia Politika: Xanana hanesan figura politika, no bele iha ema ne’ebé la konkorda ho nia; tau foto bele cria divisaun de’it.

💬 Ha’u-nia hanoin: kapa livru lei di’ak liu atu representa símbolu justisa ba ema hotu, la’ós ba individuál ida. Maibé, desizaun final depende husi governu ka instituisaun ne’ebé publika.

👉 Ita nia hanoin oinsá? Komentáriu iha kraik👇

𝐋𝐚𝐢𝐡𝐚 𝐞𝐦𝐚 𝐢𝐝𝐚 𝐦𝐚𝐤 𝐦𝐨𝐫𝐢𝐬 𝐭𝐮𝐢𝐫 𝐞𝐬𝐞́𝐧𝐬𝐢𝐚 𝐦𝐨𝐫𝐢𝐬 𝐧𝐢𝐚𝐧, 𝐞𝐱𝐞𝐭𝐮 𝐏𝐫𝐨𝐟𝐞𝐭𝐚 𝐧𝐨 𝐌𝐞𝐧𝐬𝐚𝐣𝐞𝐢𝐫𝐮 𝐬𝐢𝐫𝐚.Tanba ema iha parte rua ba nia nature...
09/08/2025

𝐋𝐚𝐢𝐡𝐚 𝐞𝐦𝐚 𝐢𝐝𝐚 𝐦𝐚𝐤 𝐦𝐨𝐫𝐢𝐬 𝐭𝐮𝐢𝐫 𝐞𝐬𝐞́𝐧𝐬𝐢𝐚 𝐦𝐨𝐫𝐢𝐬 𝐧𝐢𝐚𝐧, 𝐞𝐱𝐞𝐭𝐮 𝐏𝐫𝐨𝐟𝐞𝐭𝐚 𝐧𝐨 𝐌𝐞𝐧𝐬𝐚𝐣𝐞𝐢𝐫𝐮 𝐬𝐢𝐫𝐚.

Tanba ema iha parte rua ba nia natureza ne’ebé sempre inerente no tuir sira iha nia moris tomak.

Parte rua ne’e di’ak no aat; laiha ema ida maka bele reklama katak nia sempre di'ak.

Moris iha mundu ida-ne'e inevitavelmente nakonu ho vantajen no desvantajen sira. Ema labele deskreve ka kompara ho osan-besi ida ho sorin rua ne'ebé la hanesan maibé ho valór ne'ebé hanesan.

Parte rua ne'ebé la hanesan hosi ema ida (di'ak no aat) ema seluk de'it maka haree no julga...

Pro no kontra mosu husi falta balansu entre razaun no hanoin iha buka solusaun, halo opsaun, responde ba situasaun (situasaun saida deit), no hadia an.

Pro no kontra sira mós bele kria problema sira iha ita-nia an rasik, hodi hamosu debate entre razaun no hanoin hasoru sentimentu sira. Ida-ne'e, iha nia fatin, hamosu komplikasaun no difikuldade sira atu rezolve problema ida.

Problema ema nian iha moris moris ne’e oi-oin no oi-oin tebes.

Entaun, se labele hetan pontu komún entre vantajen no desvantajen sira, konserteza sei rezulta iha dilema ne'ebé naruk iha ema ida nia moris...? Sira sei sempre konfuzaun, indesizivu, ansi, mehi loron-loron, sira nia hanoin no ko'alia la'o namkari, sira nia hanoin la'o dook liu sira nia imajinasaun, no sira sei sai hanesan vaku ida hanesan númeru ida (1), hotu-hotu sente mesak. 😀😀😀🤭

Rezultadu maka sira nia estadu mentál sei monu ba pontu ida ne'ebé ki'ik, sai pesimista, no sira nia paixaun sei sai Segunda-Kinta...

Konsekuensia boot liu maka sira sei sai frazil no depresaun...

Maski sira nia matan sei piska ladún barak tanba sira dala barak mehi, imajina buat sira no hanoin (se..., se... no se...) 😀😀😀🤭

Obrigado, diak?

Deskulpa🙏🙏🙏

👉 Ita nia hanoin oinsá? Komentáriu iha kraik👇

30/03/2025

Terima kasih kepada pengikut terbaru saya! Senang Anda bergabung! Muti Sele, Auxiliadora CoElhomdeo

Ceritera Fiksi𝐂𝐢𝐧𝐭𝐚 𝐝𝐢 𝐃𝐮𝐚 𝐌𝐮𝐬𝐢𝐦 𝐏𝐮𝐚𝐬𝐚Di tahun 2025, bulan Ramadan dan Prapaskah beriringan. Anton, seorang pemuda Katol...
17/03/2025

Ceritera Fiksi

𝐂𝐢𝐧𝐭𝐚 𝐝𝐢 𝐃𝐮𝐚 𝐌𝐮𝐬𝐢𝐦 𝐏𝐮𝐚𝐬𝐚

Di tahun 2025, bulan Ramadan dan Prapaskah beriringan. Anton, seorang pemuda Katolik yang taat, dan Fatima, seorang Muslimah dengan ayah seorang ulama di Dili, dipertemukan takdir di sebuah diskusi antaragama.

Anton terpesona oleh kecantikan Fatima yang teduh dan pengetahuannya yang luas tentang agama. Fatima, di sisi lain, menemukan ketulusan dan kebijaksanaan dalam diri Anton. Mereka berdua merasa ada ikatan kuat yang tak bisa dijelaskan.

Hari-hari mereka lalui dalam diskusi panjang, saling berbagi keyakinan dan nilai-nilai. Anton belajar tentang keindahan Islam, sementara Fatima terkesan dengan ajaran kasih dalam Katolik. Cinta tumbuh di antara mereka, namun terhalang tembok perbedaan keyakinan.

Di tengah godaan cinta, Anton dan Fatima berusaha menjaga kesucian hati. Mereka saling mengingatkan untuk fokus pada ibadah masing-masing. Namun, perasaan mereka semakin kuat, membuat mereka dilanda kebimbangan.

Suatu malam, Anton memberanikan diri menemui Fatima di rumahnya. Ayah Fatima, seorang ulama yang bijaksana, menyambut Anton dengan ramah. Mereka berdiskusi tentang agama, cinta, dan takdir.

Sang ulama menjelaskan bahwa cinta sejati adalah cinta yang membawa kebaikan. Jika cinta Anton dan Fatima tidak membawa kebaikan, maka cinta itu harus diikhlaskan. Anton dan Fatima terdiam, merenungkan kata-kata sang ulama.

Mereka menyadari bahwa cinta mereka akan menyakiti banyak pihak, terutama keluarga mereka. Dengan berat hati, mereka memutuskan untuk berpisah. Mereka memilih untuk fokus pada ibadah dan mengabdikan diri pada agama masing-masing.

Waktu berlalu, Anton menjadi seorang pastor yang dihormati, sementara Fatima menjadi seorang aktivis perempuan yang memperjuangkan hak-hak perempuan Muslim. Mereka berdua tetap sendiri, namun hati mereka damai.

Di suatu pertemuan antaragama, Anton dan Fatima bertemu kembali. Mereka saling tersenyum, mengenang masa lalu. Mereka tahu, cinta mereka telah berubah menjadi persahabatan yang tulus.

SELESAI

***
Pesan Moral

Kisah Anton dan Fatima mengajarkan bahwa cinta tidak selalu harus memiliki. Terkadang, cinta sejati adalah cinta yang rela berkorban dan mengikhlaskan. Cinta yang didasari oleh keyakinan dan nilai-nilai agama akan membawa kebaikan bagi diri sendiri dan orang lain.

***
Cerita ini adalah karya fiksi semata. Segala kejadian, nama, karakter, tempat, dan insiden yang digambarkan dalam cerita ini adalah hasil imajinasi penulis dan tidak dimaksudkan untuk mewakili atau menggambarkan orang, tempat, atau kejadian yang sebenarnya. Kesamaan dengan kejadian, nama, atau karakter yang ada, baik yang hidup maupun yang mati, adalah murni kebetulan.

Cerita ini bertujuan untuk menyampaikan pesan moral dan hiburan, dan tidak dimaksudkan untuk menyinggung atau merendahkan agama, kepercayaan, atau kelompok tertentu. Penulis menghormati semua agama dan kepercayaan, dan berusaha untuk menyajikan cerita yang sensitif dan bertanggung jawab.

Pembaca disarankan untuk menggunakan kebijaksanaan mereka sendiri dalam menafsirkan cerita ini.
===
TETUN

Domin iha Tempu Jejún

Iha tinan 2025, fulan sira Ramadan no Kuarezma nian koinside. Anton, joven katóliku devotu ida, no Fatima, feto musulmana ida ne'ebé nia aman nu'udar klériku iha Dili, destinu halibur hamutuk iha diskusaun entre relijiaun sira.

Anton kativa ho Fatima nia beleza ne'ebé hakmatek no nia koñesimentu kle'an kona-ba relijiaun. Fatima, iha parte seluk, hetan sinseridade no matenek iha Anton. Sira na'in-rua sente ligasaun ida ne'ebé metin no labele esplika.

Sira nia loron sira pasa iha diskusaun naruk sira, fahe fiar no valór sira. Anton aprende kona-ba beleza Izlaun nian, enkuantu Fatima sente impresionadu ho hanorin sira domin nian iha Katolisizmu.

Domin buras entre sira, maibé taka ho parede diferensa fiar nian.
Iha tentasaun domin nia leet, Anton no Fatima koko atu mantein sira nia fuan nia pureza. Sira fó hanoin ba malu atu foka ba sira ida-idak nia adorasaun. Maibé, sira-nia sentimentu sai makaʼas liután, no halo sira sai konfuzaun.

Iha kalan ida, Anton brani hasoru Fatima iha nia uma. Fátima nia aman, kleru matenek ida, simu Anton ho laran-manas. Sira diskute kona-ba relijiaun, domin, no destinu.

Klériku ne’e esplika katak domin loloos mak domin ne’ebé lori buat di’ak. Se Anton no Fátima nia domin la lori buat di’ak, entaun domin ne’e tenke perdua. Anton no Fatima nonook, hodi hanoin klean kona-ba kleru nia liafuan sira.

Sira hatene katak sira-nia domin sei hakanek ema barak, liuliu sira-nia família. Ho fuan ne’ebé todan, sira deside atu fahe malu. Sira hili atu foka ba adorasaun no dedika sira-nia an ba sira ida-idak nia relijiaun.

Tempu liu daudaun, Anton sai amlulik ida ne'ebé ema respeita, enkuantu Fatima sai ativista feto ida ne'ebé luta ba direitu feto musulmanu sira-nian. Sira nain rua hela mesak, maibe sira nia fuan hakmatek.

Iha enkontru interrelijiaun ida, Anton ho Fatima hasoru malu fali. Sira hamnasa ba malu, hodi hanoin hikas pasadu. Sira hatene, sira nia domin nakfilak ona ba amizade ida ne'ebé sinseru.

REMATA
***
Mensajen morál

Istória Anton no Fátima nian hanorin katak domin la presiza sempre iha. Dalaruma, domin loloos maka domin ne'ebé prontu atu sakrifika no husik. Domin ne'ebé bazeia ba fiar no valór relijiozu sira sei lori buat di'ak ba ita-nia an rasik no ba ema seluk.
***
Istória ida-ne'e maka obra fiksaun ida de'it. Eventu, naran, personajen, fatin, no insidente hotu-hotu ne'ebé maka deskreve iha istória ida-ne'e maka rezultadu hosi autór nia imajinasaun no la'ós atu reprezenta ka deskreve ema, fatin, ka eventu loloos. Semellansa ruma ho eventu sira, naran sira, ka personajen sira ne'ebé eziste, moris ka mate, maka koinsidensia de'it.

Istória ida-ne'e atu hato'o mensajen morál no divertimentu, no la'ós atu ofende ka hatun relijiaun, fiar, ka grupu partikulár ruma. Hakerek-na'in respeita relijiaun no fiar hotu-hotu, no haka'as-an atu aprezenta istória sira ho maneira ida ne'ebé sensivel no responsavel.

Leitor sira hetan akonsellamentu atu uza sira nia diskrisaun rasik hodi interpreta istória ida-ne'e.

15/03/2025

92 halo sa ne'e???


Eng Atawolo Agustinus Paryono

15/03/2025

Terima kasih kepada pengikut terbaru saya! Senang Anda bergabung! Lucrecia Bacun, Pedro Miranda, Zhota Pereira, Olive Angel Fonseca, Karpintaria Nmk, Agustinus Paryono, Migerdyva Brama, Kiku Lopez, Nito Barreto, Laby Lemos, Nelio Nelia Susam

05/03/2025

Pousada Maubisse nia view

Endereço

Aldeia Mundu Perdido, Suco Manleuana Dili
Dili

Website

https://hauhatene.blogspot.com/

Notificações

Seja o primeiro a receber as novidades e deixe-nos enviar-lhe um email quando Romantimorleste publica notícias e promoções. O seu endereço de email não será utilizado para qualquer outro propósito, e pode cancelar a subscrição a qualquer momento.

Compartilhar