U tekstu pod naslovom "Rekapitulacija represije: Razlike između vidovdanskog i drugih protesta", mlada novinarka Milica Mihajlović govori o studentskim protestima koji su nakon osam mjeseci prerasli u građansku neposlušnost.
Milica daje direktne uvide u situaciju, s obzirom na to da je studentkinja novinarstva u Beogradu, koja vrlo aktivno izvještava o protestima i blokadama. Takođe je autorka podcasta Dnevnik jedne mladosti, koji vam toplo preporučujemo.
⛔ Novinari u Bosni i Hercegovini su sve češće žrtve SLAPP tužbi (strateške sudske tužbe protiv učešća javnosti), a cilj im je (auto)cenzura, zastrašivanje i ušutkivanje kritičara na način da ih se optereti procesom i troškom pravne odbrane dok ne odustanu od kritike ili protivljenja.
⭕ Prema riječima advokata Aleksandra Jokića, SLAPP tužbe najčešće pokreću privredna društva koja velika sredstva dobijaju na javnim nabavkama, koja se često pojavljuju kao učesnici na velikim tenderima i za koja se sumnja ili otvoreno zna da imaju veze sa političarima na vlasti.
Novinari u Bosni i Hercegovini su sve češće žrtve SLAPP tužbi (strateške sudske tužbe protiv učešća javnosti), a cilj im je (auto)cenzura, zastrašivanje i ušutkivanje kritičara na način da ih se optereti procesom i troškom pravne odbrane dok ne odustanu od kritike ili protivljenja.
13/07/2025
📍 Prerastanje studentskog u građanski pokret, svakodnevna građanska neposlušnost, stavovi po pitanju Kosova i Metohije i Rio Tinta – samo su neke od karakteristika protesta „Vidimo se na Vidovdan”, na Slaviji u Beogradu.
⭕ Ovaj protest predstavlja presedan osmomesečne borbe za pravnu državu ne samo studenata u blokadi, već i građana.
✒ Milica Mihajlović
📸 Milica Mihajlović
Prerastanje studentskog u građanski pokret, svakodnevna građanska neposlušnost, stavovi po pitanju Kosova i Metohije i Rio Tinta – samo su neke od karakteristika protesta „Vidimo se na Vidovdan”, na Slaviji u Beogradu. Ovaj protest predstavlja presedan osmomesečne borbe za pravnu državu n...
26/06/2025
Samo roditelji djece sa poteškoćama mogu u potpunosti da razumiju sa čim se suočavaju ovakve porodice.
Jedan od problema koji su im nametnuti, jeste strepnja šta će se desiti nakon 30. rođendana djeteta, kada roditelj izgubi pravo na mjesečnu naknadu a dijete i dalje bude potpuno ovisno o njegovoj njezi?
Informativni forumi o uključivanju građana u procese urbanog planiranja u Banjoj Luci!
Centar za životnu sredinu / Center for Environment u mjesecu junu organizuje seriju informativnih foruma po mjesnim zajednicama u Banjoj Luci na temu „Mogućnosti uključivanja građana u procese urbanog planiranja“.
Ovi forumi imaju edukativni karakter, s ciljem da se građanima pruže osnovne informacije o načinima i mehanizmima učešća u procesima urbanog planiranja.
Tokom događaja biće obrađene sljedeće teme:
• Zakonski okviri i mehanizmi građanske participacije;
• Načini praćenja aktivnosti Gradske uprave u oblasti urbanog planiranja;
• Mogućnosti dostavljanja dopisa, komentara i upita nadležnim institucijama;
• Dosadašnja iskustva u radu sa građanima na ovu temu.
Događaji su namijenjeni isključivo građanima, s ciljem da ih informišu i osnaže za aktivno učešće u oblikovanju svojih lokalnih zajednica.
Termini i lokacije održavanja događaja su sljedeći:
• Srijeda, 18. juni – Mjesna zajednica Centar 1, u 18:00 časova
• Srijeda, 25. juni – Mjesna zajednica Bulevar, u 18:00 časova
Za svaki pojedinačni forum biće kreiran događaj na Facebook stranici Centra za životnu sredinu, gdje će građani moći pronaći sve detaljne informacije.
Kontakt: Igor Uletilović 065 208 466 i Dragan Kabić 064 455 09 03.
Pozivamo sve zainteresovane građane da prisustvuju forumima i doprinesu razvoju kvalitetnijeg i inkluzivnijeg urbanog planiranja u Banjoj Luci.
Izvor: Saopštenje
14/06/2025
Facebook nas podsjeća da je na ovaj dan prije šest godina policija u Banjaluci naredila da se ne pjeva horski. Bio je to period kad su progranjali ljude iz Pravde za Davida, čak i kad bi samo sjeli na klupu.
14/06/2025
Za završnicu našeg projekta „Može i drugačije“ ove godine odabrali smo Lopare, kao malu i nepravedno zapostavljenu zajednicu. Hvala Centru za kulturu i informisanje, koji nam je ustupio prostor za našu izložbu fotografija, promociju časopisa i mini-sajam.
Dodijelili smo diplome mladim novinarima ali i dodatno promovisali ljude o kojima su pisali proteklih mjeseci. Radi se o vrijednim ljudima iz Ugljevika, Lopara, Teočaka, Banovića, Živinica, Tuzle i Zvornika. Oni ulažu značajne napore i ostvaruju uspjehe na polju aktivizma, književnosti, umjetnosti, sporta, kreativnih hobija... Posjetioci našeg događaja imali su prilku da lično upoznaju junake naših priča, kupe njihove proizvode i direktno dobiju informacije o njihovom radu.
Projekat je realizovan uz finansijsku podršku Evropske unije.
Autor fotografija je Ajdin Kamber.
13/06/2025
Roditelji u Republici Srpskoj koji svojoj djeci pružaju posebnu njegu 24 sata dnevno, imaju pravo na mjesečnu naknadu 651 KM mjesečno.
Međutim, tu naknadu mogu da primaju do 30. rođendana djeteta, iako su djeca i nakon 30. rođendana potpuno ovisna o svojim roditeljima.
Takođe, pravo na naknadu gube ako dijete pohađa neku od obrazovnih ustanova, makar na jedan sat dnevno. Obrazovanje djece sa poteškoćama u razvoju nije obrazovanje u pravom smislu. Tu se zapravo radi o inkluziji i učenju djeteta da samo koristi toalet ili zaveže pertle.
Trenutni zakonski propisi praktično kažu da djeca sa poteškoćama, koja su potpuno ovisna od njege svojih roditelja, moraju da budu zatvorena u svojim kućama a njihovi roditelji nemaju pravo ni na sat vremena odmora dnevno.
Na svom putu ka EU, Bosna i Hercegovina mora da ispuni mnogo uslova. Neki od njih se možda čine banalni i ako se vodimo zdravom logikom, neke od njih bi država trebala da postavi sama sebi i ispuni ih čim prije, zarad svojih građana i njihove budućnosti.
Međutim, situacija na terenu pokazuje da smo daleko od toga. Recimo, zar mora doći neko sa strane i narediti da se ne baca smeće u rijeke? Zar to nismo mogli sami da shvatimo i riješimo?
,,Moj otac i ja se posvađamo svaki put kada razgovaramo o politici. Kaže mi da sam ‘tviterašica’ i pita me gde mi je dnevnica kad odem na protest.”
Ovaj tekst govori o tome šta neki od studenata u Srbiji doživljavaju u svojim domovima jer se njihovi roditelji ne slažu sa njihovim aktivizmom i ne dijele iste vrijednosti.
Angažovali smo studentkinju novinarstva Milicu Mihajlović da razgovara sa svojim kolegama, ali i stručnjacima.
Novac za ovu priču obezbijedili su čitaoci eTrafike kroz mjesečne Patreon pretplate. Ukoliko želite još ovakvih sadržaja, pretplatite se i vi!
,,Moj otac i ja se posvađamo svaki put kada razgovaramo o politici. Kaže mi da sam ‘tviterašica’ i pita me gde mi je dnevnica kad odem na protest.”
06/06/2025
Naš dokumentarni film "Krivolov" će biti prikazan u Vukovaru u subotu, 7. juna, u sklopu festivala "Media in time".
Dođite u 11:30h u salu Veleučilišta Lavoslava Ružičke, u ulici Blage Zadre 2 te nakon projekcije pitajte koautore Ajdina Kambera i Vanju Stokić sve što vas zanima. Pored njih, autori filma su Ingrid Gercama iz Holandije i Gianluca Liva iz Italije.
Film govori o neetičkom i nezakonitom lovu prepelica u Bosni i Hercegovini, u kojem učestvuju lovci iz Italije i lokalno stanovništvo.
Ovo istraživanje je realizovano uz pomoć Journalismfund Europe.
05/06/2025
📍 Iako se o recikliranju otpada u Bosni i Hercegovini govori jako dugo, ono i dalje nije zaživjelo u punom kapacitetu.
⭕️ Nemar nadležnih, slaba edukacija i informisanost stanovništva, doprinijeli su trenutnom stanju da se reciklira samo deset odsto ambalažnog otpada u koji spadaju plastika, papir i ostali iskoristivi materijali, procjena je kompanija koje se bave reciklažom sekundarnih sirovina.
❗️ Svake godine u BiH, u prirodi završava od 10 do 15 kilograma plastike po stanovniku.
✒️ Snježana Aničić Petković
📸 Robert Oroz – Fotobaza.ba
Podijeli Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Email Copy Link Iako se o recikliranju otpada u Bosni i Hercegovini govori jako dugo, ono i dalje nije zaživjelo u punom kapacitetu. Nemar nadležnih, slaba edukacija i informisanost stanovništva, doprinijeli su trenutnom stanju da se reciklira samo dese...
Be the first to know and let us send you an email when eTrafika.net posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.
eTrafika je internet portal nastao u oktobru 2011. godine u Banjaluci. Ideja i realizacija potekle su od grupe tadašnjih studenata novinarstva, sada već diplomiranih novinara. Prvobitna ideja bila je da sebi i kolegama obezbijedimo prostor za praksu. Međutim, portal je svakog dana sve više napredovao i dobijao sve više čitalaca, pa se proširilo i naše polje djelovanja. Trenutno ga vodi dvoje diplomiranih novinara, uz pomoć desetak saradnika različitih profila i obrazovanja.
Fokus rada eTrafike je na pružanju prakse studentima iz oblasti online novinarstva, te izvještavanju o pitanjima mladih, marginalizovanih grupa i ljudskih prava, kao i korupcije i drugih anomalija našeg društva. Na našem portalu nikada nećete pronaći sadržaje niskog kvaliteta, poput vijesti o turbofolku, starletama i reality emisijama.
Mi nismo medij kojeg zanimaju klikovi i broj pratilaca na društvenim mrežama. Iako nas smatraju malim i alternativnim, stvari koje smo postigli nipošto nisu zanemarive. Potencijal našeg portala prvo su prepoznali učesnici Innovation Laba 2012, gdje je ekipa eTrafike osvojila drugo mjesto u konkurenciji od 46 timova. Ubrzo nakon toga kreće saradnja sa NVO sektorom, kao i realizacija projekata sa inostranim donorima. Registrovani smo kao udruženje građana i većinom se finansiramo putem donacija i projekata. Do sada smo sarađivali sa većim brojem nevladinih organizacija u BiH, kao i agencijom USAID, Američkom ambasadom, Fondacijom SHL, organizacijom Internews, Centrom za razvoj medija i analize, Internacionalnom organizacijom za migracije (IOM).... Član smo antikorupcijske mreže BiH.
Za svoj rad smo dobili nekoliko značajnih priznanja, od kojih se ističu dvije UNICEF-ove nagrade, dva UNICEF-ova priznanja, nagrada Srđan Aleksić, EU nagrada za najboljeg mladog istraživačkog novinara u BiH, te uvrštavanje tekstova dvije naše novinarke među pet najboljih tekstova iz BiH o LGBT populaciji.
Zahvaljujući našim tekstovima i projektima pokrenuta je izmjena dijela Krivičnog zakona koji se odnosi na seksualno nasilje nad djecom, pokrenuto je formiranje Registra pedofila, pokrenuto je nekoliko istraga zbog korupcije. Takođe, našim pisanjem doveli smo do toga da mladi ljudi dodatno razviju svoje male proizvodnje, te da se pomogne socijalno ugroženim porodicama koje smo pronalazili na terenu. Javnosti su najpoznatije naše akcije pomoći porodici koja živi u podrumu i porodici Savanović sa desetoro djece.
Posebno smo ponosni na studente koji su uz našu pomoć stekli praktično znanje iz oblasti online novinarstva, a zatim uz našu preporuku pronašli zaposlenje.
Sa izrazitom pažnjom i ljubavlju jednom godišnje organizujemo Memorijalni foto-konkurs "Goran Terzić", u znak sjećanja na našeg prijatelja i kolegu, koji je preminuo 2015. godine.
