05/07/2025
Lipanj, prvi ljetni mjesec (u klimatološkom i kalendarskom smislu) je iza nas koji će ostati upamćen po mnogočemu toga.
Krivac tomu možemo pronaći u prostranoj i iznimno snažnoj Azorskoj anticikloni, koja je svoje ogranke proširila na znatnim površinama širom Sredozemlja, omogućavajući u jugozapadnom visinskom strujanju spremati gotovo konstantne pošiljke vrlo toplog zraka sa područja sjeverne Afrike. U takvoj sinoptičkoj situaciji bilo koji frontalni sustav sa sjevera Europe nije imao snage razbiti prilično kompaktno anticiklonalno polje, koje se zarobilo i zadominiralo u našem dijelu kontinenta, osim kratkotrajne visinske ciklone (u razdoblju od 18. do 20 lipnja), koja je iz zapadnog Sredozemlja samo uspjela prošetati usred tog snažnog sustava i donijeti jedan, ili dva kišna dana na vrlo lokalnoj razini, dok su većine meteoroloških postaja na našem području ostale suhe, a među njima je i ona u Mostaru o kojoj ćemo se pozabaviti u nastavku naše današnje objave.
Naime, na ovoj meteorološkoj postaji tijekom cijelog mjeseca nije zabilježena kap kiše, odnosno nije zabilježen nijedan kišni dan, što se u povijesti meteoroloških mjerenja još uvijek nije dogodilo. Kada govorimo o 21. stoljeću, čak 7 p**a je za mjesec lipanj evidentirano sa oborinama ≥ 100 mm, a to su: 2023. godina - 126 mm, 2018. godina - 103,3 mm, 2016. godina - 120,1 mm, 2014. godina 142,3 mm, 2009. godina - 184,1 mm, 2008. godina - 122,7 mm i 2004. godina - 122,9 mm, što jasno ukazuje na činjenicu koliko kišan ovaj mjesec može biti. Ovi podaci odlično dočaravaju kako se naše područje suočava s najizraženijom sušom u povijesti i o kakvim se razmjerima rekorda, te ekstrema zapravo radi.
Kada govorimo o temperaturnom rekordu za najvišu temperaturu zraka za lipanj, on nije oboren, iako od toga nije bilo daleko. 26. lipnja je nedostajalo samo 0,7°C da se izjednači sa istim. Iako nije oboren rekord po pitanju najviše maksimalne temperature zraka za mjesec lipanj, zato je oboren onaj po pitanju niza dana sa izmjerenih ≥ 35°C i tako novopostavljeni za 21. stoljeće (a i duže) iznosi čak 17 dana. Najviši broj dana zabilježenih sa temperaturama ≥ 35°C iznosi 11 i to registrirano; 2022. godine, 2021. godine, 2012. godine i 2006. godine. A čak nijedan dan sa temperaturom jednakom ili višoj od 35°C 2018. i 2015. godine.
Početkom sljedećeg tjedna prva "ozbiljnija" ovogodišnja ljetna fronta donosi kratkotrajno popuštanje vrućina, osobito tijekom utorka i srijede, kada se maksimalne dnevne temperature mogu spustiti na vrijednosti do oko 25°C, uz mogućnost za prekid najgore suše u povijesti meteoroloških mjerenja na našem području u obliku grmljavinskog nevremena. O količinama oborina još uvijek je rano govoriti, te ćemo informacije o tome objaviti kroz dan, ili dva. Do tada, već danas u sjevernim dijelovima Hercegovine, slično kao i jučer u poslijepodnevnim, te ranim večernjim satima može biti pojave (jačih) grmljavinskih pljuskova.
Izvor podataka: FHMZ
Foto: Nikola Mijić