Zemlja i ljudi

  • Home
  • Zemlja i ljudi

Zemlja i ljudi Internet televizija "Zemlja i ljudi" je projekat za narod u BiH. Ukoliko imate zanimljivu priču javite nam se putem e-maila: [email protected]

Internet televizija "Zemlja i ljudi" je projekat čiji je cilj da zabilježi život prosječnog bosanskohercegovačkog čovjeka koji se odupire sadašnjim trendovima vjerno čuvajući svoju kulturu i tradiciju. Pored kulture i tradicije nezaobilazni su nam oni koji imaju posebne kvalitete, kreativnost, znanje i ljubav prema Bosni i Hercegovini.

🔴Selma 30 godina stoji na prvoj liniji borbe za ljudski život!🔰Magistrica sestrinstva, edukatorica, liderica vakcinacije...
05/07/2025

🔴Selma 30 godina stoji na prvoj liniji borbe za ljudski život!

🔰Magistrica sestrinstva, edukatorica, liderica vakcinacije tokom pandemije i medicinska sestra čije su ruke dodirnule i početke i krajeve ljudskih života. Priča o Selmi Čajdrić, heroini svakodnevice.

Kada je život na tankoj liniji između postojanja i nestanka, kada sekunde odlučuju, a panika prijeti da preuzme sve tada nastupa ona. Smirena, odlučna i vješta. Iza njenog blagog pogleda kriju se hiljade spašenih života, sati provedeni u ambulantama, na terenu, uz bolničke krevete i u tišini gubitka. Zove se Selma Čajdrić.

Već tri decenije ova Zeničanka predstavlja hrabrost, humanost i profesionalnosti u bh. zdravstvenom sistemu. Kao diplomirana medicinska sestra a već od jučer i magistar sestrinstva, radila je u srcu urgentne medicine Hitnoj pomoći Zenica, gdje je prošla sve, od adrenalinskih intervencija na terenu, preko porođaja u nepredviđenim okolnostima, do bolnih trenutaka kada je morala saopštiti najteže vijesti.

Danas znanje i iskustvo prenosi novim generacijama, uvjerena da poziv medicinske sestre nije samo posao već životna misija.

"Svoj radni vijek sam provela u Hitnoj pomoći Zenica, skoro 30 godina, gdje sam 14 godina radila u timu Hitne medicinske pomoći na terenu, a nakon tog 15 godina sam radila kao glavna sestra službe. 29 godina sam radila u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Posljednjih godina radim u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti, u prvoj privatnoj bolnici, u ASA bolnici u Sarajevu."

https://youtu.be/mB2SV9LMjo8

Kaže nam kako je još kao djevojčica znala šta će biti njeno zanimanje i poziv, oduvijek je željela biti medicinska sestra. Kroz vrijeme Selma se usavršavala u struci, završila je višu a zatim visoku školu a od jučer je zvanično i magistrica sestrinstva.

"Pored tog posla u urgentnoj medicini, bavim se i edukacijama, jedini sam instruktor Evropskog vijeća za reanimaciju u Bosne i Hercegovine, također i kurs direktor. Ljudi koji žele više da nauče o reanimaciji i spašavanju života, kome je potrebno to, pronađu me preko Udruženja hitnih urgentnih medicinskih treničara Zeničko-dobojskog kantona."
Rad u urgentnoj medicini je sve osim rutine. Dinamičan, nepredvidiv svijet u kojem nijedan dan nije isti, a adrenalin neprestano pulsira ispod kože. U jednom trenutku mir, u drugom borba za nečiji život.

"Nikad ne znate kakav će vam slučaj doći, može se desiti da cijelu smjenu presjedite, a isto tako može se desiti da spasite nekoliko života. U Hitnoj pomoći se susrećete apsolutno sa svim, od rođenja pa do smrti. Mnogo sam učestvovala u porodima, zatim isto tako u tužnim nekim trenucima kada se približi kraj života. Najgore stvari su kada izgubi život neka mlađa osoba. Kada je neko stariji pa to očekujemo i nije toliko stresno, međutim, kada je mlađe osobe u saobraćajnoj nesreći, iznenadni neki slučajevi, to je jako, jako stresno," kaže Čajdrić.

Među stotinama priča koje su se nizale kroz Selmin radni vijek, jedna se, nažalost, posebno urezala u srce.

"Meni od najtužnijih situacija je slučaj kada je jedan dječak od četiri godine se utopio tu u obližnjoj rijeci, deda ga je čuvao i na kraju to se isto tragično završilo, nismo uspjeli da spasimo tog dječaka i u Kantonalnoj bolnici Zenica nakon što smo prevezli dječaka i njegov deda koji ga je čuvao se objesio. Morala sam saopštiti toj ženi da joj se dijete utopilo, da joj se otac objesio i to mi je bio nekako najteži slučaj. A s druge strane, kada vi spasite nekom život, kada reanimacija bude uspješna, znači osoba dođe tu vam mrtva, maltene u službu i kada uspijete da je oživite, pa poslije dođe tu na nogama i donese vam tortu, to je stvarno predivan osjećaj i satisfakcija da i dalje nastavite s tim poslom, da pružate nesebično pomoć ljudima kojima je najpotrebnija. Svi mi imamo nakon svog radnog dana neki izduvni ventili, neka sportska aktivnost gdje izbacimo su tu neku negativnu energiju, putovanja, naravno žene shoppinguju i tako da nekako uspjemo balansirati taj stres."

Govori nam kako postoje ljudi koji dođu samo da progovore. Da budu saslušani. Da čuju toplu riječ, osjete ljudsku bliskost i dobiju potvrdu da nisu sami. I kada iz ordinacije izađu sa suzama koje su postale osmijeh znate da ste učinili nešto veliko.

"Dosta pacijenta dođe kojima im možda nije potrebna stručna medicinska pomoć, često ljudi dođu samo da progovore sa nekim, da im kažete neku lijepu riječ, da ih utješite i onda oni idu u svoju kući sretni kao da se im ne znam kakav lijek dali."

Pandemija COVID-19 bila je jedan od najvećih izazova savremenog zdravstva, zbog borbe protiv nepoznatog virusa i zbog potrebe za brzom organizacijom, prilagodbom i hladne glave usred straha i haosa. U tim trenucima, Čajdrić nije stajala po strani.
U Zenici je preuzela ključnu ulogu, kao vođa vakcinacije, osmislila je i napisala kompletan plan imunizacije za cijeli grad. Njena organizacija, stručnost i iskustvo iz hitne pomoći pokazali su se neprocjenjivim u kriznim trenucima kada je bilo potrebno djelovati brzo, tačno i odgovorno.

Za još dublji uvid u život, iskustva i inspirativnu priču Selme Čajdrić, pogledajte cijeli video intervju.

https://youtu.be/mB2SV9LMjo8

Kakanj je kroz svoje lokalne fudbalske klubove iznjedrio mnoge talente, a jedan od njih je i Emil Piljug. Njegova fudbal...
24/05/2025

Kakanj je kroz svoje lokalne fudbalske klubove iznjedrio mnoge talente, a jedan od njih je i Emil Piljug.

Njegova fudbalska priča počela je u klubu Rudar, gdje je kao dječak kročio na teren pod budnim okom trenera Gafurovića Besima, čovjeka koji je prepoznao njegov potencijal i vodio ga kroz zlatnu generaciju Rudara.

„Sjećam se finala Kupa Bosne i Hercegovine na Koševu, to je bilo vrijeme kada smo imali sjajnu ekipu i posebnu atmosferu,“ prisjeća se Piljug.

Kao junior završava karijeru u Rudaru, ali 2001. godine dolazi u Mladost Doboj-Kakanj, tadašnji klub u kantonalnoj ligi, najnižem rangu takmičenja. Iako u niskom rangu Mladost je imala poseban šarm i vjeru u fudbal, a Piljug ga je prihvatio kao svoj drugi dom.

„Bilo je to mjesto s malo uslova, ali velikim srcem i željom. Nije bilo luksuza kakve današnja djeca imaju, ali volja i entuzijazam bili su na prvom mjestu,“ kaže Emil.
https://youtu.be/TQJ0AVmt2v0

Igračku karijeru završava 2015. godine, ali tada njegov angažman u klubu tek počinje. Dobija ponudu da radi s omladinskim kategorijama i prihvata izazov.

„U početku sam bio skeptičan, ali brzo sam shvatio koliko je rad s djecom značajan i ispunjavajući. Danas provodim u klubu više vremena nego kod kuće,“ priznaje Piljug.

Pod njegovim vodstvom omladinske selekcije Mladosti su postale respektabilne u kantonalnim ligama. Ponosno ističe uspjehe svojih pionira, koji se bore do posljednje minute za titulu, te talentovane igrače koje je izveo u prvi tim i koji sada igraju i u višim rangovima bh. fudbala.

„Nadam se da ćemo uskoro moći reći da Mladost igra isključivo sa svojim domaćim dječacima, da nećemo morati dovoditi igrače na posudbu iz drugih klubova. To bi bio naš najveći uspjeh,“ ističe Piljug.

Veliki korak u njegovoj trenerskoj karijeri bio je završetak UEFA C licence, koja mu otvara nove mogućnosti za dalji rad i usavršavanje.

„Shvatio sam koliko je važna prava edukacija, koliko trener mora biti spreman i obrazovan da bi pravilno vodio djecu. Trenerski posao nije samo vođenje treninga, nego i rad s emocijama djece, motivacija i odgovornost,“ kaže on.

Piljug naglašava koliko je važna infrastruktura u razvoju mladih igrača.

„Danas imamo sjajne uslove zahvaljujući gospodinu Mensuru Mušiji, sponzorima i klubu. Glavni teren izgleda kao mali Wembley, imamo reflektore za noćne treninge, ali treba raditi i na drugim objektima poput pomoćnih terena,“ objašnjava.

Za kraj, Emil Piljug ističe da je Mladost za njega mnogo više od kluba – druga porodica. Sa strašću i predanošću gradi budućnost ovog kluba i vjeruje da će zahvaljujući kvalitetnoj omladinskoj školi, odgovornom trenerskom radu i podršci zajednice klub nastaviti iznjedriti nove talente koji će ponosno nositi ime na dresu FK Mladost.
https://youtu.be/TQJ0AVmt2v0

🚛Vozač kamiona sa Balkana osvaja Sjevernu Ameriku: Evo kako naši ljudi mogu raditi u Kanadihttps://www.youtube.com/watch...
15/03/2025

🚛Vozač kamiona sa Balkana osvaja Sjevernu Ameriku: Evo kako naši ljudi mogu raditi u Kanadi

https://www.youtube.com/watch?v=ogfw4qyclww

https://www.youtube.com/watch?v=Y418s1MWaKI

Vozač kamiona Miloš Samardžija iz Hrvatske od 2021. godine živi i radi u Kanadi, od kako je započeo novi posao i život ujedno je počeo sa spajanjem ljudi sa Balkana koji ga prate iz brojnih država širom svijeta.

Njegova priča o tome kako je postao profesionalni vozač kamiona počinje sasvim slučajno, kada je njegov prijatelj iz Evrope, već iskusni vozač, položio vozačku dozvolu u Ontariju. U tom trenutku mu je predložio da i on pokuša, jer evropske vozačke dozvole nisu priznate u Kanadi.

Miloš je u to vrijeme radio na građevini, nije bio zadovoljan ni platama ni uslovima rada, pa se odlučio okušati kao vozač kamiona.

"Ja sam u to vrijeme radio na građevini i nisam baš nešto bio zadovoljan. Ni sa platom, ni sa načinom rada, puno se radilo. I on mi je rekao za tu kombinaciju da mogu da odem, da položim vozačku i da počnem da vozim kamion. Ja sam u tom momentu bio onako malo skeptičan što se toga tiče, pošto nisam nikad vozio kamion i ovdje su kamioni puno veći nego u Evropi. Iskreno nisam nikad razmišljao da vozim kamion, sve je slučajno krenulo", kazao je.

Njegov radni dan u početku se svodio na stalne ture unutar Kanade, što je za njega bio monoton posao. Kako bi unio dinamiku u svakodnevicu, 2020. godine počinje da snima Youtube klipove. Bez iskustva u montaži i snimanju, učio je sam koristeći internet i počeo da dijeli svoj radni život sa publikom. Njegovi videi brzo su stekli popularnost jer niko prije njega nije dokumentovao život vozača kamiona u Kanadi, a najveću popularnost stekao je putovanjem na Aljasku.

"Neku posebnu strategiju ili plan nisam imao. Uglavnom znao sam da želim da snimam u tom momentu moj posao i da pokažem ljudima kako izgleda posao vozača kamiona u Kanadi, pošto u tom momentu kad sam ja počeo niko nije snimao u Kanadi", kaže Samardžija.

Izazovi i ljepote posla vozača

Jedan od najvećih izazova s kojima se susreće su vremenski uslovi. Vozi uglavnom tokom zime, što mu više odgovara, ali se suočava sa sniježnim olujama, zatvaranjem puteva i vjetrovima što je karakteristično za Kanadu i SAD. Ipak, jedna od najljepših stvari u ovom poslu, prema njegovim riječima, jeste priroda.

"Ne volim da vozim ljeti kad je lijepo vreme, kad je dug dan, više volim to vrijeme da provodim negdje u prirodi ili sa familijom, dok zimi kasno svane a brzo sunce ode, tako da dan je puno kraći i nekako mi je jednostavnije i lakše zavozit, jedino ti vremenski uslovi su drugačiji, pošto ja vozim preko cijele Kanade i Amerike i bude jako puno nevremena. Ne volim da vozim kroz velike gradove, izbjegavam".

Njegove vožnje protežu se od Toronta do zapadne obale Amerike, prolazeći kroz Kaliforniju, Oregon i Washington. Obišao je sve provincije Kanade, osim teritorije Nunavut, i smatra da je Kanada jedna od najljepših zemalja na svijetu. Njegova omiljena ruta je autoput 70 od Denvera do Los Angelesa, gdje se smjenjuju planine, kanjoni i pustinje.

Povezanost sa publikom i dolazak Balkanca u Kanadu

Njegov Youtube kanal prati publika sa Balkana, kako oni koji žive u svojim državama, tako i oni koji su otišli u inostranstvo. Smatra da je povezanost između njega i gledalaca zasnovana na autentičnosti i iskrenosti.

Što se tiče dolaska novih vozača iz Balkana u Kanadu, naglašava da zakonodavstvo u Kanadi često mijenja pravila. U Ontariju se, na primjer, može polagati vozačka dozvola na turističku vizu, što mnogi koriste kao priliku za zaposlenje. Ipak, upozorava da je proces prilagođavanja dug i da se mnogi muče sa polaganjem engleskog jezika, što je uslov za stalni boravak.

"Znači ne treba vam nikakva radna dozvola, ne treba vam ništa, nego dođete turistički i položite vozačku dozvolu i tako tražite posao. To je po meni i jedno vrijeme bio najlakši način i skoro sve moje kolege koje poznajem, izuzev možda par dečki u koje sam upoznao, su došli tako što su došli turistički ili kod familije ili kod prijatelja ili su jednostavno sami došli, položili vozačku i onda kad vi imate vozačku u džepu niko vas ne pita da li ste vi vozili u Evropi, koliko ste vozili, znači bukvalno i ljudi koji nemaju nikakvo iskustvo mogu da počne da rade. Po meni to je najlakši način jer vi svakako ako imate iskustva u Evropi, neće da vam priznaju vozačku dozvolu, ali vi svakako morate da položete vozačku dozvolu.

Izazovi i životni stil vozača kamiona

Biti vozač kamiona nije samo posao, već stil života. Dugo odsustvo od kuće, neprospavane noći i propušteni porodični događaji dio su svakodnevice. Ipak, Miloš voli avanturu i ovaj posao mu je pružio priliku da obiđe mnoge predjele Sjeverne Amerike.

"Što se tiče susreta sa našim ljudima ovdje u Sjevernoj Americi bilo je toga, jako puno naših ljudi vozi kamion i u Kanadi i u Americi i eto otkad sam počeo da snimam za Youtube ljudi me prepoznaju kad stanem negdje na track-stop, odemo ili na kaficu ili u neki restoran nešto jedemo. Upoznao sam stvarno divne ljude, s nekima sam ostao i u kontaktu i prijatelj sam i stvarno mi znači to jako puno, pomoglo mi je dosta. Mnogi su mi pomogli, pomogao sam i ja mnogima", kaže Samardžija.

Priča Miloša je o poslu vozača, a posebno priča o izazovima, prilagođavanju novoj sredini i pronalaženju strasti u nečemu neočekivanom.
Danas, nakon više od četiri godine na Youtubeu i preko 400 snimljenih videa, na radost balkanaca nastavlja da dijeli svoje iskustvo, kako iz kamiona, tako i sa putovanja na destinacija poput Kube i Meksika, donoseći publici raznovrstan sadržaj i priče sa svih krajeva svijeta.

Trčanje je počeo na nagovor prijatelja, bio je amater i niko nije ni sumnjao da će postati ono što je danas. Na prvoj zv...
24/06/2024

Trčanje je počeo na nagovor prijatelja, bio je amater i niko nije ni sumnjao da će postati ono što je danas. Na prvoj zvaničnoj trci zauzeo je 18. poziciju i šokirao sve! Odmah su ga "skenirali" iz Atletskog kluba Borac Banja Luka i tu je sve počelo 👇

Saznajte kada objavimo novi video klikom na ovaj link: https://shorturl.at/lxESX📢 Ukoliko imate zanimljivu priču javite nam se putem e-maila: itvzemljailjud...

Samo se treba pokrenuti! Hadis je od običnog amatera postao jedan od najbržih trkača Za trčanje nije bio zainteresiran, ...
24/06/2024

Samo se treba pokrenuti! Hadis je od običnog amatera postao jedan od najbržih trkača


Za trčanje nije bio zainteresiran, ali jedan poziv od prijatelja mu je promijenio život. Hadis Kozlo iz Kaknja imao je svoje planove o budućim zanimacijama ali sudbina je htjela da postane trkač.

Trčanjem se počeo baviti u augustu 2021. godine na nagovor prijatelja iz ekipe Kilometar života. Njegov brat i Esmin Brodlija bili su u toj ekipi, pozvali su Hadisa kako bi bio dio akcije za djecu sa poteškoćama u razvoju ili koja nisu bila u mogućnosti kupiti školski pribor.

Kad su ga prvi put pozvali priznaje da se zabrinuo s obzirom na dugu stazu kojom se trebalo trčati. Predložili su mu da se priključi na pola staze. Sedamnaest kilometara Kozlo je uspio pratiti tempo, uprkos strahu uspio je izdržati što je bio ključni trenutak da je danas jedan od najboljih trkača.

Uskoro cijela video priča.

Egzotično voće vrlo rado uzimamo sa polica u supermarketima, ili nerado zbog cijene, ali rijetko ko zna da upravo to voć...
22/02/2024

Egzotično voće vrlo rado uzimamo sa polica u supermarketima, ili nerado zbog cijene, ali rijetko ko zna da upravo to voće može uspijevati i u Bosni i Hercegovini.

Još jedan u nizu primjera je i Fahrudin Šahić iz Breze koji se bavi uzgojem sadnica egzotičnog voća. Ideja da se bavi ovim poslom nastala je slučajno: pokušao je sa sitnim sjemenkama limuna, narandže i hurme, a onda je sve krenulo da raste u malim saksijama.

"Tako se pretvorilo u ljubav. Kasnije je to krenulo preko interneta, nabavljao sam sjeme preko prijatelja iz cijelog svijeta, učio, izučavao, pratio i svoj vrt pretvorio u egzotilni svijet", s ponosom prepričava Fahrudin Šahić.

Nadsve velika upornost i ljubav a prije svega vjerovati sebi i uspjehu, biti pozitivan. Treba gledati sastav tla, položaj i osunčanost te obogaćivati zemljišta a za pojedine sadnice egzotičnog voća izvršiti i zaštitu u zimskom periodu – poručuje.
F
ahrudin prodaje sadnice, ali se radi prije svega o hobiju i uživanju. To se posebno ogleda u tome što svoj novac više voli da uloži u kupovinu i nabavku egzotične sadnice nego u neku drugu svrhu.

"Ja sam oduševljen kad nekog potaknem da se bavi uzgojem sadnica i dajem uvijek i u svakoj prilici besplatan savjet. Spreman sam doći na lokaciju i pomoći bilo kome da pokuša krenuti jednostavno da uživa u plodovima svog rada."

Cijeli razgovor sa Fahrudinom pogledajte na linku: https://www.youtube.com/watch?v=oyWPbRWYcMA

Address


Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Zemlja i ljudi posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Business

Send a message to Zemlja i ljudi:

Shortcuts

  • Address
  • Alerts
  • Contact The Business
  • Claim ownership or report listing
  • Want your business to be the top-listed Media Company?

Share