26/12/2025
Nadja Škaljić, jedna od najobrazovanijih i najutjecajnijih žena iz naše regije na svjetskoj sceni, u razgovoru za Urban magazin govori o svijetu na pragu novog globalnog sistema. Njena karijera izgleda poput nemoguće misije spojene s inspirativnom dječijom slikovnicom: diplomantica je Oxforda i Harvarda, bivša savjetnica britanske vlade pri EU-u prije i tokom Brexita, danas ekspertica Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) za foresight i strateško planiranje, te jedna od najmlađih članica i rijetkih žena u Rimskom klubu, organizaciji koja okuplja vodeće svjetske sistemske mislioce. Nadja ostavlja utisak "čelika u baršunastoj rukavici", žena kojoj su teški pregovori s najvećim globalnim igračima svakodnevica, a koja je ipak sačuvala ženstvenost. Zamislite kombinaciju Amal Clooney i Neri Oxman (s obje je prijateljica) i dobijate novi ženski arhetip 21. stoljeća: naša, a opet globalna.
"Bosna i Hercegovina je preživjela rat – ona može preživjeti nove socijalne i političke promjene. Ono što ne može preživjeti je ravnodušnost. Eksplozija femicida, nasilja nad ženama, djecom i ranjivima predstavljaju strukturalni slom sistema i zahtijeva hitnu kriznu reakciju. Potrebni su sistemski odgovori: obrazovanje dječaka i djevojčica, nadzor institucija koje štite djecu i konkretne akcije lidera, a ne samo izrazi saučešća.
Optimizam nije samo osjećaj – to je naša moralna dužnost. Vjerovati da je promjena moguća i da možemo stvoriti bolji svijet za sebe nije naivnost, već etički čin. Taj koncept je suština dijela Kantove filozofije – ideje koju je kasnije Karl Popper maestralno razradio u svom djelu 'Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji'. Kako nas drugi vide, nesumnjivo oblikuje i način na koji vidimo sami sebe. Zato je, 30 godina nakon rata, ključno da pišemo, snimamo i objavljujemo mnogo više narativa o vlastitom identitetu i iskustvu. Treba osvijetliti priče o dobrim muškarcima, herojima i stubovima moralne i društvene čvrstine, kojih je mnogo u ovoj zemlji. Ovo posebno vrijedi za bosansko-hercegovačku ženu i njen ogroman doprinos društvenom napretku, koji i dalje nije dovoljno priznat i slavljen.
Bosna je zemlja izuzetnih ljudi, posebno žena, više od hiljadu godina. U 14. vijeku, princeza Elizabeta Bosanska Kotromanić rodila je kralju Ugarske, Ludoviku Anžuvincu, dvije kćerke – i obje su, uz mentorstvo majke, postale kraljice, ne kroz brak, već u svoje ime: jedna Poljske, druga Mađarske. To je jedan od najrjeđih i najmoćnijih primjera ženske suverenosti u europskoj historiji. Ko u Bosni danas o tome govori i piše?
Ako je historija indikator – žene Bosne su čudo koje se ponavlja. U svakoj generaciji, u ratu i miru. Ja vjerujem da će upravo one, u ovoj polikrizi u kojoj se zemlja nalazi, pronaći ključne odgovore jer to je njihova tradicija, njihov karakter i njihova misija."
Razgovarala: Elma Hodžić
Nije dovoljno biti autentičan — riječ koja se danas prečesto korist. Morate znati funkcionisati i postizati rezultate u složenim okolnostima, stalnim strukturnim šokovima koje mi nazivamo “meta-rupcije.” U suštini, jedini pravi test inteligencije a i uspjeha je hoćeš li znati postići ...
