01/11/2025
IZLOŽBA I PROMOCIJA MONOGRAFIJE: „Maurović – stripovi u boji”
-------------------------------------------------------------------------
U ponedjeljak, 3. studenoga 2025., u Knjižnici i čitaonici Grada Preloga bit će otvorena izložba i promocija monografije „Maurović – stripovi u boji”, u suradnji s Udrugom STRIPoblaČAK.
Monografiju će predstaviti Mihael Bađun i Josip Mihalković, koji će ujedno otvoriti izložbu.
Knjiga okuplja antologijske kolor stripove Andrije Maurovića – Pripovijest o ukletoj lađi, Kišovu zagonetku, Biser zla, Uglomija, Gospodara pećina, Djevojku sa Sierre i Čuvaj se Senjske ruke – uz
tekstove autora kao što su Veljko Krulčić, Zoran Đukanović, Midhat Ajanović i drugi. Ova izdanja, obnovljena u raskošnom integralnom formatu, ponovno otkrivaju likovni sjaj Maurovićevih stripova iz 1960-ih godina.
Na izložbi će posjetitelji moći razgledati reprodukcije i ilustracije iz monografije, kao i knjižnu građu iz fonda Knjižnice – Maurovićeve stripove u boji i crno-bijeloj tehnici.
Andrija Maurović (1901.–1981.), otac hrvatskog stripa, ostavio je neizbrisiv trag svojim ekspresivnim crtežom, dinamikom kadra i umjetničkom slobodom koja ga svrstava među najveće autore europskog stripa.
Plan aktivnosti:
PONEDJELJAK 03.11.2025.
14:15 Predstavljanje monografije “Maurović u bojI” s predsjednikom udruge STRIPoblaČAK Josipom Mihalkovićem i otvaranje izložbe
14:30 radionica izrade stripa za srednjoškolce s Mihaelom Bađunom
Informacije o izložbi
Uz promociju monografije „Maurović - stripovi u boji”, u ponedjeljak, 3. studenoga 2025., bit će otvorena i izložba pod istim nazivom.
Monografiju će predstaviti Mihael Bađun i Josip Mihalković,
koji će ujedno otvoriti izložbu. Monografija okuplja kolorne stripove Andrije Maurovića: Pripovijest o ukletoj lađi, Kišova zagonetka,
Biser zla, Uglomi, Gospodar pećina, Djevojka sa Sierre i Čuvaj se Senjske ruke, uz tekstove različitih autora o poetici i likovnom rukopisu ovog velikana hrvatskog stripa. Autori tekstova su: Alija Balta, Midhat Ajanović, Karim Zaimović, Zoran Đukanović, Veljko Krulčić, Sergej Karov i drugi.
Krajem pedesetih godina prošlog stoljeća izdavačka kuća NIP „Vjesnik” (Zagreb) dobila je novu bakrotiskarsku rotaciju – tada najmoderniju u bivšoj Jugoslaviji – što je njihovim izdanjima omogućilo da zablistaju punim sjajem. Mladen Bjažić, prvi urednik Plavog vjesnika, popularnog lista za mlade, iskoristio je nove tehničke mogućnosti u punom kapacitetu, obogativši list kolornim stripovima, naslovnicama, karikaturama, ilustracijama i fotografijama u boji. Pun pogodak bio je i uvođenje stripa
„Dan Dare” Franka Hapsona na prvu i posljednju stranicu lista – čime je Bjažić likovno-grafički zaokružio koncepciju Plavog vjesnika, a britanski strip postao njegov prepoznatljivi zaštitni znak.
Nakon razdoblja apstinencije od rada na stripu, Andrija Maurović se, na nagovor Mladena Bjažića, vraća ovom mediju. Nakon kratkog urednikovanja Antuna Patika, urednik Nenad Brixy uspijeva
ostvariti suradnju s legendarnim autorom i realizirati sedam stripova, rađenih slikarskom tehnikom dotad neviđenom na našim prostorima – pa i šire, u svjetskim okvirima. Stripovi su nastali i objavljeni u razdoblju od 1960. do 1964. godine.
Stripovska publika danas, nakon četiri desetljeća od gornjemilanovačkog izdanja, ponovno može čitati
Maurovićeve stripove u boji – sada u raskošnom integralnom obliku, na većem formatu i s većim kadrovima, u skladu s monografskim standardom izdavačke kuće „Više od stripa”. Ovakvo izdanje donosi novu, osvježenu likovnu i narativnu dimenziju, koja omogućuje dublje razumijevanje i iščitavanje Maurovićeva opusa. Posebno treba istaknuti i scenaristički doprinos Norberta (Nobika)
Neugebauera, koji je prema književnim predlošcima adaptirao sve ove naslove za strip.
Uz ilustracije i reprodukcije na izložbi, posjetitelji će moći prolistati i knjižnu građu iz fonda Knjižnice i čitaonice Grada Preloga – Maurovićeve stripove u boji i crno-bijeloj tehnici – te se izbliza upoznati s razvojem njegovog izraza, karakterističnim kontrastima, dinamikom kadra i likovnim smjelostima koje su ga učinile prepoznatljivim i izvan granica Hrvatske.
