KTA BK BiH, Kaptol 32, Sarajevo (2025)

30/10/2025

Misna slavlja na svetkovinu Svih svetih i na Dušni dan

Donosimo raspored misnih slavlja na svetkovinu Svih svetih i na Dušni dan 2025. u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru:

Sarajevo
Subota, 1. studenog - svetkovina Svih svetih
11:00 - misa na groblju „Stup“
15:00 - misa na groblju „Sv. Josip“ – predslavi nadbiskup metropolit vrhbosanski mons. Tomo Vukšić

Nedjelja, 2. studenog - Dušni dan
10:00 - misa na groblju „Bojnik“, župa Stup
11:00 - misa na groblju „Bare“ – predslavi generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić
11:00 - misa na groblju „Sv. Marko“, župa Briješće
13:00 - misa na groblju „Vlakovo“, župa Stup

Banja Luka
Subota, 1. studenog - svetkovina Svih svetih
9.00 – misa u banjolučkoj katedrali sv. Bonaventure
10.00 – misa na groblju sv. Ilije u Priječanima
11.00 – misa na groblju „Bijeda“ u Barlovcima i na Motičkom groblju
13.00 – misa na Crkvenama, župa Barlovci i na groblju sv. Ive u Trapistima
15.00 – misa na groblju sv. Marka u Banjoj Luci – predvodi biskup banjolučki mons. Željko Majić
18.00 – misa u župnoj crkvi Pohoda BDM u Banjoj Luci

Nedjelja, 2. studenog - Dušni dan
9.00 – misa u banjolučkoj katedrali sv. Bonaventure (predvodi biskup banjolučki mons. Željko Majić) i u župnoj crkvi sv. Ante Padovanskog na Petrićevcu
9.30 – misa na groblju sv. Jurja – Pavlovac
10.00 – misa u župnoj crkvi u Trapistima
10.30 – misa u Novakovićima
15.00 – misa na groblju „Sv. Marko“ u Banjoj Luci
18.00 – misa u župnoj crkvi Pohoda BDM u Banjoj Luci

Mostar
Subota, 1. studenog - svetkovina Svih svetih
10.00 - misa na gradskom groblju „Smrčenjaci“, župa Cim
10.00 - misa na gradskom groblju „Sutina“, župa Centar-Zalik
11.00 - misa na gradskom groblju „Masline“, župa Katedrala
12.00 - misa na „Djevojačkom groblju sv. Ante“, župa Cim
15.00 - misa na groblju u Orlacu, župa Rudnik-Orlac

Nedjelja, 2. studenog - Dušni dan
10.00 - misa na groblju „Kolenje“, župa Ilići
10.00 - Sveta misa na groblju „Raštani“, župa Rudnik-Orlac
11.00 - misa na gradskom groblju „Šojnovac“, župa Katedrala
12.00 - misa na groblju „Gorica“, župa Cim
15.00 - misa na groblju „Raštani“, župa Rudnik-Orlac

Donosimo raspored misnih slavlja na svetkovinu Svih svetih i na Dušni dan 2025. u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru: Sarajevo Subota, 1. studenog - svetkovina Svih svetih 11:00 - misa na groblju „Stup“ 15:00 - misa na groblju

30/10/2025

Sagrada Familia u Barceloni od danas ima najviši crkveni toranj na svijetu

Sagrada Familia u Barceloni, crkva koja je još uvijek u izgradnji, sada ima najviši crkveni toranj na svijetu. U četvrtak 30. listopada je na ''Toranj Isusa Krista'' svjetski poznate bazilike postavljen donji element križa. Prema izvješću graditelja, taj središnji toranj crkve sada doseže visinu od 162,91 metar i nadvisio je katedralu u Ulmu u Njemačkoj. Toranj protestantske katedrale, dovršen 1890. godine, visok je 161,53 metra, izvijestio je Kathpress.

Ugradnjom prvog križnog segmenta započela je završna faza izgradnje najvišeg tornja Sagrada Família. Donji krak križa visok je 7,25 metara i teži 24 tone. Od srpnja je postavljen na 54 metra visoku platformu iznad središnjeg broda i pripremljen za montažu. Nakon završetka, križ će biti visok 17 metara i širok 13,50 metara, otprilike veličine peterokatnice. Ukupno bi toranj trebao doseći visinu od 172,50 metara.

Dovršetak "Tornja Isusa Krista" 2026. obilježit će se na 100. obljetnicu smrti arhitekta Antonija Gaudija (1852.-1926.). Za tu prigodu planirano je u 2026. godini preko 60 događaja.

Crkva Sagrada Familia jedna je od najpoznatijih znamenitosti u Španjolskoj. Gradnja crkve, smještene sjeverno od starog grada Barcelone, započela je 1882. godine. Sam Gaudi je umro nakon 40 godina rada. Nastradao je u neposrednoj blizini crkve od posljedica prometne nesreće. Potpuni završetak crkve predviđen je 2030-ih. Od 2000. godine u tijeku je proces beatifikacije Antonija Gaudija.

(kta)

U četvrtak 30. listopada je na ''Toranj Isusa Krista'' svjetski poznate bazilike postavljen donji element križa. Prema izvješću graditelja, taj središnji toranj crkve sada doseže visinu od 162,91 metar i nadvisio je katedralu u Ulmu u Njemačkoj

30/10/2025

Nova knjiga: „Pogled u istočnu Bosnu – Tragom katoličke baštine u Gornjem Podrinju“

U prigodi 125. obljetnice osnutka župe sv. Dominika u Goraždu (1899.-2024.) te izgradnje nove katoličke crkve u čast bl. Drinskim mučenicama u tom gradu, u nakladi Medijskoga centra Vrhbosanske nadbiskupije objavljena je monografija župe Goražde Pogled u istočnu Bosnu – Tragom katoličke baštine u Gornjem Podrinju, autora prof. Antona Šarca.

Kroz šest poglavlja, u čijem su središtu tri grada – Goražde, Višegrad i Rogatica, s više manjih mjesta u njihovoj okolici, djelo nastoji progovoriti o mnogim aspektima života, vjerskog i svjetovnog – kulturnog, prosvjetnog, gospodarskog, pa i političkog - katoličkih stanovnika na području Gornjeg Podrinja, odnosno teritorija obuhvaćenim granicama župe Goražde. Riječ je ne samo razdoblju o 125 godina od utemeljenja župe, nego i o stoljeću i pol obnovljene prisutnosti Katoličke Crkve u gornjodrinskom kraju, ali s pogledom u duboku prošlost Crkve u ovom kraju koja, poput rijeke ponornice, kroz tolika stoljeća živi, utihne i ponovno izvire.

Ovaj dio naše zemlje, metropolije i nadbiskupije, na kojemu se tijekom stoljećȃ možda najjasnije očitovala sva teška sudbina i Crkve i naroda u ovoj zemlji, ima uistinu osobitu prošlost, umnogome drukčiju u odnosu na većinu drugih krajeva i župa. Ponajprije zbog zbivanja u Drugom svjetskom ratu koja su ostavila snažne i trajne posljedice na njezin daljnji život – stradanja, uništavanja i raseljavanja, ali i svih događaja vezanih uz posljednji rat koja su podjednako pogađala sve stanovnike ovoga kraja, s pravom se smatra mučeničkom župom. Zajedno s tolikim ljudima, nepovratno su stradala i sakralna zdanja te kulturalne i prosvjetne institucije, kao i brižno čuvano arhivsko i umjetničko blago. Stoga je ovo djelo, unatoč nedostatku arhivske građe uništavane u proteklim ratovima i poraćima, u najvećoj mjeri pisano na temelju građe pohranjene u arhivu Vrhbosanske nadbiskupije, Arhivu Bosne i Hercegovine te Austrijskom ratnom arhivu, a upotpunjeno pisanom i fotografskom dokumentacijom iz privatnih zbirki onih obitelji čiji su preci do ne tako davno živjeli na ovom prostoru, kao i izvješćima u nadbiskupijskim glasilima Vrhbosni, Katoličkom tjedniku i drugim periodičnim izdanjima.

Mnogi katolici pristigli u drugoj polovici 19. te početkom 20. stoljeća iz raznih pokrajina ondašnje Austrougarske Monarhije svojim su životom i radom, prinosom razvoju kulture, prosvjete, gospodarstva, arhitekture, kao i razvojem duhovnosti obilježili povijest i obogatili cjelokupan gornjodrinski kraj. Mnogi među njima - Hrvati, Slovenci, Česi, Poljaci, Slovaci, Mađari, Austrijanci, Moldavci i dr. - pridonosili su bogatstvu višenacionalnog mozaika gornjodrinskoga kraja te dali značajne prinose onome čime se Goražde, Višegrad, Rogatica i druga manja mjesta ovoga dijela zemlje danas diče. Bili su to često predvodnici gospodarskoga razvoja i kulturalnog procvata ovoga podneblja, promicatelji razvoja društvene svijesti ili uopće prvaci u raznim društvenim i gospodarskim granama – industrijalci, arhitekti, liječnici, ljekarnici, učitelji, fotografi, kinooperateri i toliki drugi intelektualci i obrtnici.

Oslikavajući portrete obitelji i pojedinaca, nastojalo se očuvati od zaborava toliki niz zaslužnika ne samo za razvoj Crkve u ovom kraju, nego i njihov doprinos sveukupnom razvoju ovoga podneblja, jednako kao i brojnih svećenika, dušobrižnika koji su služili u ovoj župi, ali i duhovnih zvanja poteklih iz ovoga dijela naše zemlje.

U radu nije propušteno naglasiti da katolički građani, pripadnici raznih europskih naroda, za razliku od drugih, u to vrijeme ili tek koju godinu ili desetljeće prije – ondje doseljenih pravoslavnih, muslimanskih ili židovskih obitelji, sve do današnjih dana nose određenu stigmu doseljenika, kuferaša, zajednice i ljudi koji ondje nemaju korijena, a u skladu s tim ni jednaka prava na ovaj kraj i zemlju. Međutim, pogledamo li samo u koje su vrijeme i iz kojih krajeva ondje doseljeni preci dobroga dijela današnjih pravoslavnih, muslimanskih i drugih stanovnika te usporedimo li to s vremenom ponovnoga javljanja katolika u ovom kraju, vidjet ćemo zapravo da o onima doseljenim u 19. i početkom 20. stoljeća možemo jednako govoriti kao o doseljenicima, bilo da je riječ o muslimanima i pravoslavcima ili o katolicima, Židovima i drugima, ali koji su svoje živote jednako ugradili u napredak ovoga područja.

Dio povijesti života Crkve, ali i Gornjeg Podrinja uopće, jesu i očuvana katolička groblja koja su danas rijetki preostali čuvari uspomena na prošlost ovoga kraja, na njegove stanovnike, ali i svjedočanstvo prolaznosti i povijesnih promjena na ovim prostorima, kojima je u radu posvećena posebna pažnja.

Premda je broj katolika koji danas žive na širokom području ove župe sveden na manje od stotinu, današnji župljani, katolički građani Goražda, Višegrada, Rogatice i okolice tih mjesta predstavljaju žive svjedoke jednoga zaboravljena i neopravdano zanemarena poglavlja naše povijesti. No, ako današnje brojke i nisu svijetle, djelo ne zrači ni pesimizmom, ni malodušnošću, a jednako tako ni samouzvišenjem u prošlosti, kao ni samoponiženjem u sadašnjosti.

(kta)

U prigodi 125. obljetnice osnutka župe sv. Dominika u Goraždu (1899.-2024.) te izgradnje nove katoličke crkve u čast bl. Drinskim mučenicama u tom gradu objavljena je monografija župe Goražde autora prof. Antona Šarca

30/10/2025

Za došašće i Božić kreće najveći biblijski tečaj u SAD

Početak biblijskog tečaja pod nazivom „Biblija diljem Amerike“ najavljen je za 5. studenoga, a cilj mu je okupiti katolike „oko Božje Riječi kako bi uz molitvu proučavali Sveto pismo, rasli u nauku i izgradili jedni druge u Gospodinu", objavio je Centar „Sveti Pavao“. Tečaj predstavlja najnoviju inicijativu Centra „Sveti Pavao“ čija ponuda uključuje online tečajeve, akademske knjige o Svetom pismu i teologiji te susrete za svećenstvo i laike diljem zemlje, izvješćuje CNA.

Sa sjedištem u Steubenvilleu, Ohio, Centar „Sveti Pavao“ je neovisna, neprofitna, istraživačka i obrazovna institucija posvećena, prema podacima objavljenim na njihovoj web stranici, promicanju „proučavanja Svetog pisma koje mijenja život iz srca Crkve“ te kroz svoje programe nastoji odgojiti novi naraštaj svećenika koji tečno poznaju Bibliju i laike koji su biblijski pismeni.

Inicijativa se nadovezuje na prethodne video-biblijske studije Centra „Putovanje kroz Sveto pismo“ čiji je cilj bio osnažiti „katolike i kršćane diljem Sjeverne Amerike da dožive 'trenutak Emausa', susretnu Krista na stranicama Svetog pisma i kroz nauk Katoličke crkve“.

U pripremi za došašće i Božić novi tečaj pomoći će katolicima da razumiju „tko je Krist kao 'Učitelj i Gospodin' (Iv 13,13)“. Proučavanje Biblije uključivat će sedam tjednih susreta počevši od 5. studenog, od kojih će se svaki usredotočiti na drugu temu uključujući Isusovo djetinjstvo, ozdravljenja i egzorcizme, Propovijed na gori, iscjeljenju kćeri upravitelja sinagoge, Martu i Mariju, izgubljenu ovcu i Isusovo preobraženje.

Inicijativa Centra „Biblija diljem Amerike“ predstavlja se kao „nacionalni katolički biblijski pokret“, koji potiče katolike da stvaraju i organiziraju skupine za proučavanje Biblije u svojim obiteljima, među prijateljima ili sužupljanima. Zainteresirani se mogu registrirati u Centru „Sveti Pavao“ kako bi dobili vodič koji će im pomoći u vođenju rasprava u njihovim skupinama. Korištenje Ignacijeve katoličke studijske Biblije, koja je objavljena prošle godine i čiji je glavni urednik osnivač Centra „Sveti Pavao“ Scott Hahn, također se promiče kao dio inicijative.

Budući da se očekuje da će „Biblija diljem Amerike“ istovremeno okupiti tisuće sudionika Centar „Sveti Pavao“ predviđa da će to biti „najveće biblijsko proučavanje“ u Sjedinjenim Državama. Centar na ovome projektu radi u partnerstvu s drugim katoličkim organizacijama uključujući Hallow, FOCUS i Sveučilište Mount St. Mary's. Susreti bi trebali uključivati i sudjelovanje benediktinca oca Bonifacija Hicksa, Heather Khym, Shanea Owensa, Katie McGrady i Alexa Jonesa, izvršnog direktora Hallowa.

„Svjedočeći transformativnoj snazi proučavanja Svetog pisma u zajednici, 'Biblija diljem Amerike' nadahnut će katolike diljem zemlje da uvedu zajedničko proučavanje Svetog pisma u svojim domovima i župama“, poručili su iz Centra „Sveti Pavao“.

(kta)

Početak biblijskog tečaja pod nazivom „Biblija diljem Amerike“ najavljen je za 5. studenoga, a cilj mu je okupiti katolike „oko Božje Riječi kako bi uz molitvu proučavali Sveto pismo, rasli u nauku i izgradili jedni druge u Gospodinu", objavio je Centar

30/10/2025

Britanski katolici o povijesnoj molitvi pape Lava XIV. i kralja Charlesa III.: Izraz ekumenske nade, unatoč bitnim razlikama

Prvi put od XVI. stoljeća, engleski monarh i rimski biskup zajedno su se molili 23. listopada. Ova gesta, prema poznatim britanskim katoličkim novinarima, "izraz je ekumenske nade, unatoč bitnim razlikama između dviju Crkava".

Papa Lav XIV. i kralj Charles III. zajedno su u četvrtak 23. listopada u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu molili Liturgiju časova, u pratnji anglikanskog nadbiskupa Yorka Stephena Cottrella i kraljice Camille. Ovo je prvi put od reformacije da su britanski monarh i papa molili zajedno tijekom službenog državnog posjeta Vatikanu, prenosi CNA.

"Mislim da je to bila neka vrsta iscjeljenja. Kao što znate, njegovo veličanstvo je praktični, iskreno vjerujući kršćanin. On je čovjek koji redovito ide u crkvu – čovjek vjere. I želi pokazati ekumensku dobru volju", rekla je britanska katolička spisateljica i novinarka Joanna Bogle za EWTN ''News Nightly''.

Bogle se prisjetila da je ova molitva bila još jedna karika u nizu pozitivnih susreta između britanskih monarha i papa. Sveti Ivan Pavao II. posjetio je Ujedinjeno Kraljevstvo 1982., a Benedikt XVI. došao je na poziv kraljice Elizabete II. 2010. godine. Kralj Charles III. prethodno je prisustvovao kanonizaciji Johna Henryja Newmana u Rimu 2019., ali prošlotjedni posjet bio je njegov prvi državni posjet otkako je preuzeo prijestolje 2022. godine.

Prema britanskoj spisateljici kraljeva zajednička molitva s Papom bila je iskrena. "To je stvarno bila molitva. To nije bila prazna gesta, niti nešto 'viševjersko'. Kralj je kršćanin i želi biti viđen kao takav. Mislim da to zaslužuje puno poštovanje i to me jako dira", naglasila je Bogle.

Tijekom posjeta, papa Lav XIV. dodijelio je kralju Karlu titulu "kraljevskog subrata" Papinske bazilike svetog Pavla izvan zidina i odlikovanje "Velikog križa viteza s ovratnikom" Papinskog reda Pija IX.

Ekumenske geste dolaze u vrijeme kada anglikanska zajednica doživljava raskol oko izbora žene na mjesto nadbiskupa Canterburyja", istaknuo je Edward Pentin iz NCR u EWTN-ovom ''The World Over''. "Mislim da bi se ovo moglo promatrati kao pokušaj da se pomogne samoj anglikanskoj zajednici da ostane ujedinjena. No, naravno, bilo je i glasova kritike. Neki vjeruju da je to površno jedinstvo koje prikriva ozbiljne teološke razlike te da takve geste potkopavaju i anglikanizam i katoličanstvo", smatra E. Pentin.

Monsinjor Andrew Wadsworth, katolički teolog rođen u Velikoj Britaniji, vjeruje da bi ovaj nezaboravni događaj, susret pape Lava XIV. s britanskim kraljevskim parom, mogao oživjeti nadu da će britanski monarh i Engleska crkva jednog dana biti obnovljeni u potpunom jedinstvu s Katoličkom crkvom.

Povijesni događaj, prvi takve vrste u oko 500 godina, prema J. Bogleu, nedvojbeno je "znak nastavka ekumenskog dijaloga između Katoličke crkve i anglikanske zajednice".

''Međutim, sve dok anglikanci nastavljaju zaređivati žene za svećenice, nije moguće institucionalno jedinstvo. Zalupili su vratima. Ali određeni prijateljski dijalog može se nastaviti. Mislim da veća nada leži u tome da Bog djeluje kroz ono što čini Duh Sveti. A vidjeti našeg monarha kako moli zajedno s Papom je nešto dobro. To je nešto lijepo", kazala je katolička spisateljica i novinarka Joanna Bogle.

(kta)

Prvi put od XVI. stoljeća, engleski monarh i rimski biskup zajedno su se molili 23. listopada. Ova gesta, prema poznatim britanskim katoličkim novinarima, "izraz je ekumenske nade, unatoč bitnim razlikama između dviju Crkava"

30/10/2025

KŠC „Don Bosco“: Misa za pokojne učenike i djelatnike

U Katoličkom školskom centru „Don Bosco“ u Žepču u srijedu 29. listopada služena je sveta misa za pokojne učenike i djelatnike Centra. Misu je predslavio don Mario Matijević, voditelj žepačkog Oratorija, u koncelebraciji subraće salezijanaca i uz sudjelovanje učenika, uposlenika i brojnih članova obitelji pokojnih učenika i djelatnika.

Propovijedajući o realnosti postojanja raja, ali i pakla, don Mario je okupljene podsjetio na jedan događaj iz don Boscovih sjemeništarskih dana koji se zbio u noći 3. na 4. travnja 1839. On i ostali sjemeništarci su nakon zaglušujuće buke čuli glas Alojzija Komola koji je rekao: „Don Bosco, dolazim ti reći da sam spašen.“ Alojzije je bio veliki don Boscov prijatelj koji je preminuo nekoliko dana ranije. Za života mu je obećao da će, ako mu to Gospodin poslije smrti dopusti, doći javiti je li spašen. Događaju su svjedočili sjemeništarci i poglavari koji su s don Boscom dijelili spavaonicu. „Naš Otac Nebeski nam kroz brojne lijepe trenutke koje na zemlji živimo želi nagovijestiti sve ljepote raja. Želi da čeznemo za rajem“, kazao je propovjendik.

Također se prisjetio i jednog don Boscovih snova u kojem je idući kroz šumu počeo osjećati neugodu. Ugledavši kamena vrata, dječaci koji su ga pratili su mu rekli da su to paklena vrata. Don Bosco je iz znatiželje stavio ruke na njih i istog se trena probudio s opeklinama na dlanovima.

Don Mario je poručio da na ovozemaljskom putu nije lako biti dobar, ali se isplati „jer nakon smrti ćemo biti o Očevom zagrljaju. Vrijedi zato na ovoj zemlji podnijeti i poteškoće jer samo komadić raja sve će nadoknaditi“.

(kta/a.j.)

U Katoličkom školskom centru „Don Bosco“ u Žepču u srijedu 29. listopada služena je sveta misa za pokojne učenike i djelatnike Centra

30/10/2025

Mostar: Predstavljanje poštanskih maraka u Napretkovu domu

U organizaciji Hrvatskoga kulturnog društva „Napredak“ i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Napretkovu domu u Mostaru upriličeno je u utorak, 28. listopada predstavljanje poštanskih maraka Hrvatske pošte Mostar izdanih povodom: 600. godišnjice rođenja kraljice Katarine, 150. godišnjice Hercegovačkoga ustanka, 100. godišnjice utemeljenja Hrvatskoga kulturno-umjetničkoga društva „Seljačka sloga“, 50. godišnjice postojanja Etničkoga društva u Chicagu te 50. godišnjice smrti sestre Bogoljube Jazvo koja je javnosti odnedavno poznata zbog spašavanja velikoga broja Židova tijekom Drugoga svjetskog rata.

Uime Hrvatske pošte Mostar o svakoj spomenutoj marki kratko je progovorila Željka Šaravanja. Prvo je predstavila prošlogodišnju marku posvećenu kraljici Katarini Kosača te kazala kako je Kraljica „vječita inspiracija“ za mnoge umjetnike. Autorica izdanja je Magdalena Džinić Hrkać. Najbolje likovno rješenje za marku u spomen 150. obljetnice Hercegovačkoga ustanka ponudio je Tomislav Zovko. Treća predstavljena marka izdana je u spomen 50. obljetnice ustanovljenja Hrvatskoga etničkog instituta u Chicagu čiji je autor Ivica Madžar. Ovaj je Institut središnja institucija Hrvata u Chicagu, a ističe se prikupljanjem, organizacijom i čuvanjem povijesne građe poput originalnih radova Ivana Meštrovića „Fra Dominik Mandić“, „Kardinal Stepinac“, crteža „Stigmata“, kao i raspela izrađena od jednoga komada drveta. Kao posebnu vrijednost ističu stvari bl. kardinala Stepinca među kojima je triptih „Gospa i tri anđela“, dar pape Pija XII. kardinalu.

Četvrta marka predstavlja „Etnološko blago 2025. – 100 godina HKUD-a 'Seljačka sloga'“ iz Trebižata autora Trpimira Grgića, člana Društva. Motiv na poštanskoj marki predstavlja trubača u tradicionalnoj hercegovačkoj narodnoj nošnji u kojoj je nastupao Puhački orkestar i folklor Društva. Ovo Društvo kroz svoje sekcije: Puhački orkestar, folklornu skupinu, žensku klapu „Lira“, mušku klapu „Trebižat“ i Karnevalsku družbu „Pokladari“ već sto godina kontinuirano promovira kulturnu baštinu Hrvata u BiH. Pri Društvu djeluje glazbena škola i škola folklora te organizira tradicionalne smotre od velikoga kulturnog značaja za Hrvate u BiH, o čemu je govorio i Miro Brajković uime Društva.

Posljednja marka autorice Kristine Ćavar posvećena je sestri milosrdnici sv. Vinka Paulskoga Bogoljubi Jazvo koja je tijekom Drugoga svjetskog rata skupa s nadbiskupom Alojzijem Stepincem i suradnicima u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu spašavala Židove. O njezinu djelovanju u Bolnici prisutni su više detalja saznali iz filma Jakova Sedlara „Male velike sestre“. Činjenicu da je s. Bogoljuba u suradnji s tada nadbiskupom Stepincem i suradnicima spasila, koliko je dosad poznato, živote 309 Židova koji su preživjeli rat, a čija se imena navode na popisu jasenovačkih žrtava, otkrio je tek nedavno zagrebački Židov Marko Danon. O životu s. Bogoljube izvan Bolnice govorila je s. Elvira Lovrić, članica iste Družbe. Predstavila je njezin trnovit put od Livna, gdje je rođena na Badnjak 1897. do Buenos Airesa, kamo je morala pobjeći pred jugoslavenskim tajnim službama i gdje je preminula 26. listopada 1975. godine.

Istaknula je kako je „cijeli život i rad s. Bogoljube bio upravljan geslom 'Za Boga i Domovinu'. U svim dužnostima i službama koje je vršila, isticala se neprijetvornom poniznošću. Posebno se isticala u svetkovanju nedjelje i blagdana. U te dane kao poglavarica nije sestre opominjala, nije davala savjete niti je dopustila da se vrše vidljive pokore naglašavajući da su to dani radosti u Gospodinu.“ Govoreći o osobinama s. Bogoljube naglasila je kako je bila „zdrav autoritet iz kojega je zračila njezina vrijednost, dostojanstvo i pokretačka snaga; odatle i hrabrost u pothvatima, energija u aktivnostima, jasnoća u rasuđivanjima, stalnost volje i dosljednost, u nastupu sigurnost i pristupačnost.“

Ljilja Zovko govorila je o kraljici Katarini čiji smo 600. rođendan imali čast i radost proslaviti prošle godine. Istaknula je kako je Kraljica „svjedočanstvo duše jednoga naroda, kraljica i majka koja je svojim životom urezala najplemenitije stranice u povijesti Bosne, Huma, Primorja i hrvatskoga naroda. Izgubivši sve što joj je zemaljski dano: muža, djecu, Kraljevstvo, dom, nije je slomilo. Naprotiv, očvrsnula je. Kleknuvši pred Boga nije tražila osvetu, nego spasenje svoga naroda. U teškom razdoblju kada su mnogi zaboravljali korijene, kraljica Katarina je svojim životom podsjećala svijet kako postoji narod koji ustrajno vjeruje u Boga i nema sile koja će to spriječiti; narod koji ne prodaje vjeru za zemaljsku moć; narod koji zna kako se Domovina brani: i molitvom, i poštenjem, i žrtvom, i ljubavlju.“

Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ na čelu s dr. fra Andrijom Nikićem, predsjednikom Društva, glavni je organizator ovoga vrijednog kulturnog događaja. Susret na temu „Poticaj poštanskih maraka na hrvatske osobe i događaje“ je 389. kulturni događaj koji je ovo Društvo organiziralo. U prigodnome letku pripremljenom za ovu prigodu napisao je: „Poštanske marke su maleni šareni papirići koji predstavljaju ono najljepše što čovječanstvo, za nas hrvatska domovina, ima. Znak su pismene duše, suprotnica zaboravu i podivljaloj tehnologiji. Markice su vjerodostojne veleposlanice onoga što predstavljaju i gdje stignu. One su moguće izazivačice višestruke radoznalosti primateljima koji ih s ljubavlju prihvate. Širiteljice su vidika i socijalizacije među ljudima. U Uvodniku Kataloga poštanskih maraka Hrvatske pošte Mostar, naslovljenu: Harmonija raznolikosti, voditeljica Odjela filatelije Željka Šaravanja je obavijestila filateliste i ljubitelje naših maraka: Marke Hrvatske pošte Mostar jedna su od bitnih promidžbenih medija koji u svijet nose poruku u duhovnom, kulturnom, i materijalnom bogatstvu ne samo hrvatskog naroda u BiH, već cijele Bosne i Hercegovine. Ova minijaturna umjetnička djela, osim što prenose određene poruke širom svijeta, značajan su izvor različitih informacija i znanja.. Markice su dar svim ljubiteljima lijepe slike i riječi. Sve što se prikaže na poštanskim markama, ostaje svjedokom povijesti. Vjerni tim principima mi biramo „zanimljive teme te na taj način promoviramo ljepote naše zemlje. Večeras smo izdvojili pet maraka koje predstavljaju poznate osobe i prekretne događaje, na što nas podsjeća akademik Radoslav Dodig, pisac Proslova prvom Katalogu kako su 'postale malo zrcalo velike zbilje'“.

U drugome dijelu programa posjetitelji su mogli, kako je već rečeno, pogledati dokumentarni film Jakova Sedlara koji prikazuje djelovanje sestara milosrdnica u Zagrebu tijekom Drugoga svjetskog rata, osobito djelovanje s. Bogoljube Jazvo. Za glazbeni dio programa pobrinuli su se mladi iz FRAM-e Župe Čerin. Program je vodila s. M. Katarina Dunđer. Na koncu su zaslužnim institucijama, zajednicama i pojedincima uručeni poštanski panoi i zahvalnice.

(kta)

U organizaciji Hrvatskoga kulturnog društva „Napredak“ i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Napretkovu domu u Mostaru upriličeno je u utorak, 28. listopada predstavljanje poštanskih maraka Hrvatske pošte Mostar

29/10/2025

Nadbiskup Gänswein: Nikada nisam imao ambicije za papinsku službu

Nadbiskup Georg Gänswein zanijekao je da je ikada imao ambicije za papinsku službu. "Nikad nisam razmišljao o tome", objasnio je apostolski nuncij u baltičkim državama u intervjuu za katoličku televizijsku postaju "K-TV". U intervjuu objavljenom u ponedjeljak 27. listopada, nadbiskup iz Schwarzwalda u Njemačkoj naglasio je: "To bi bio prevelik izazov", prenosi ekai.

Na pitanje nije li nekada pomislio, kao Papin osobni tajnik, da bi sam donio drugačiju odluku, nadbiskup Gänswein objasnio je da se ne sjeća nikakvog unutarnjeg sukoba s papom Benediktom XVI. u vezi s njegovom odlukom. Samo je u sportu postojalo "prijateljsko rivalstvo": "Nije volio sport", prisjetio se nadbiskup Gänswein. Papa se, s druge strane, bavio sportom najbolje što je mogao. Benedikt XVI. uvijek je smatrao da je "pomalo čudno" " trčati za loptom, spuštati se niz brda ili se penjati na planine". Volio je šetati ili planinariti, "ali čim bi došlo do intenzivnijih oblika sporta, svjetlo se gasilo".

Papina ostavka na Rosenmontag

Nadbiskup Gänswein objasnio je zašto je papa Benedikt XVI. najavio svoju ostavku na pokladni ponedjeljak, takozvani Rosenmontag, kada se u Njemačkoj održavaju karnevalske povorke: "Godine 2013. Rosenmontag je pao na 11. veljače, na dan blagdana Gospe Lurdske." Papa Benedikt XVI. odabrao je ovaj dan za svoju ostavku ne zbog Rosenmontaga, već zato što je taj dan bio slobodan dan u Vatikanu i zato što je za taj dan već bio zakazan sastanak kardinala u Rimu.

Prije svega, želio je objasniti ovu važnu odluku okupljenim kardinalima. "Činjenica da je Rosenmontag također bio istog dana nije se odrazila na protok informacije iz Vatikana", rekao je bivši papin tajnik. Kad je to shvatio, bilo je prekasno da promijeni svoje planove. Nadbiskup Gänswein komentirao je da "dobro razumije" da se u Njemačkoj, s obzirom na dan Papine ostavke, to u početku smatralo lažnom informacijom.

Bivši osobni tajnik papu Benedikta XVI. opisuje riječima: "Nikada ga nisam vidio da je uzrujan, a još manje ljut ili da podiže ton, već mirnog, nekoga tko zna koje zadatke mora obaviti i kako ih obaviti." Kazao je da se sam od Pape učio blagosti koja mu nije urođena. Shvatio je da zadatke treba obavljati mirno i s jakom vjerom. Ako vjera nije pokretačka snaga djelovanja, onda to postaje rad - "tada postaje aktivnost koja gubi mnogo vjerodostojnosti".

Pet godina u Vilniusu

Prema riječima nadbiskupa Gänsweina, papinski nuncij obično se imenuje na razdoblje od pet godina. Stoga pretpostavlja da će i njegov boravak u Vilniusu trajati pet godina. "Ne znam u kojoj mjeri papa Lav XIV. ima druge ideje o tome što bih mogao učiniti ili koje bih zadatke mogao preuzeti", izjavio je. Trenutno pokušava izvršiti svoje trenutne zadatke s potpunom predanošću. Strahovi od ruske prijetnje opipljivi su u Estoniji, Latviji i Litvi. U ovoj situaciji, duhovna prisutnost Pape u osobi nuncija znak je nade za ljude. "Još uvijek to osjećam", naglasio je nadbiskup Gänswein. Temeljna nada naroda je da će Papa doprinijeti postizanju mira.

Govoreći o Vilniusu, gradu nazvanom i "Rim sjevera", u kojemu se nalazi sjedište apostolske nuncijature za tri baltičke države, istaknuo je da ga resi preko četrdeset crkava. Nadbiskup vrlo često šeta starim gradom kako bi razgledao razne crkve i pomolio se u njima. Dvije hodočasničke crkve su mu posebno drage. U razgovoru je rekao da se i sam osjeća barem "napola Rimljaninom" jer je veći dio života proveo ne u rodnom Schwarzwaldu, već u Rimu.

(kta)

Nadbiskup Georg Gänswein zanijekao je da je ikada imao ambicije za papinsku službu. "Nikad nisam razmišljao o tome", objasnio je apostolski nuncij u baltičkim državama u intervjuu za katoličku televizijsku postaju "K-TV"

KTA BK BiH

30/10/2025

30/10/2025

30/10/2025

30/10/2025

30/10/2025

30/10/2025

30/10/2025

29/10/2025

Address

Website

Alerts

Contact The Business

Shortcuts

Share

Category