02/04/2025
🎯Nove publikacije!
Autrica sam dva rada u “Časopisu za savremena privredna kretanja” kojeg izdaje Vanjskotrgovinska komora Federacije Bosne i Hercegovine. Tematika ovog broja časopisa je bila: Održivost i cirkularna ekonomija, a gost urednik je bila uvažena Prof. dr. Mirha Bičo Ćar sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu
🆕️Rad 1: Bratovčić, A. (2024). Dizajn zelene farmaceutske proizvodnje i postizanje ciljeva održivosti. Časopis za savremena privredna kretanja, 2(1), 39-48. https://www.researchgate.net/publication/390427969_Dizajn_zelene_farmaceutske_proizvodnje_i_postizanje_ciljeva_odrzivosti
Sažetak:
Farmaceutski proizvodi u okoliš dospijevaju na različite načine, kao što su proizvodnja, ljudske izlučevine i nestandardno zbrinjavanje, te mogu imati štetne učinke na razne bio i ekosisteme.
Zabrinjavajuće visoke koncentracije farmaceutskih ostataka (antibiotici, protivupalni lijekovi i dr.) kao i neobrađeni ostaci veterinarskih lijekova mogu se naći u vodama. Metoda kvantitativnog odnosa strukture i aktivnosti (QSAR) spojeva koristi umjetnu inteligenciju (AI) i mašinsko učenje (ML) za uspostavljanje veze između hemijske strukture i biološke aktivnosti. Osim toga, QSAR modeli koriste hemijske strukture za predviđanje opasnih aktivnosti kada nedostaju eksperimentalni podaci. U kombinatornoj hemiji, različiti „građevni blokovi“ su sistemski povezani kako bi formirali veliki izbor strukturno različitih spojeva, poznatih kao hemijske biblioteke, a koje će omogućiti visokoučinkovitu
sintezu novih spojeva, odnosno ubrzati stvaranje ciljane molekule. Sinergija između AI-a, ML-a, QSAR modeliranja i implementacije kombinatorne i zelene hemijske metodologije ključna je u pokretanju razvoja inovativnih proizvoda i farmaceutske senzorske tehnologije. Ovaj interdisciplinarni pristup ključan je za stvaranje rješenja sa smanjenom toksičnošću u farmaceutskim procesima, čime se osigurava povećana javna sigurnost i promicanje održivosti okolišnih resursa. Integracijom ovih naprednih metodologija farmaceutska industrija može postići veću tačnost detekcije i efikasnost u proizvodnji ekološki prihvatljivih proizvoda, što u konačnici dovodi do sigurnije farmaceutske proizvodnje i zdravijeg planeta.
Abstract:
Pharmaceutical products reach the environment in different ways, such as production, human excretion and non-standard disposal, and can have harmful effects on various bio- and eco-systems.
Worryingly high concentrations of pharmaceutical residues (antibiotics, anti-inflammatory drugs, etc.) as well as untreated residues of veterinary drugs can be found in waters. The quantitative structure-activity relationship (QSAR) method of compounds uses artificial intelligence (AI) and machine learning (ML) to establish a relationship between chemical structure and biological activity. Furthermore, QSAR models use chemical structures to predict hazardous activities when experimental data are lacking. In combinatorial chemistry, different “building blocks” are systematically connected to form a large selection of structurally different compounds, known as chemical libraries, which will enable the highly efficient synthesis of new compounds, i.e. accelerate the creation of the target molecule. The synergy between AI, ML, QSAR modeling and the implementation of combinatorial and green chemistry methodology is essential in driving the development of innovative products and pharmaceutical sensor technology. This interdisciplinary
approach is key to creating solutions with reduced toxicity in pharmaceutical processes, thereby ensuring increased public safety and promoting the sustainability of environmental resources. By
integrating these advanced methodologies, the pharmaceutical industry can achieve greater detection accuracy, efficiency in the production of environmentally friendly products, which ultimately leads to safer pharmaceutical production and a healthier planet.
🆕️Rad 2: Bratovčić, A. (2024). Savremeni načini transformacije hemijskih procesa za održivu proizvodnju. Časopis za savremena privredna kretanja, 2(1), 62-76. https://www.researchgate.net/publication/390427997_Savremeni_nacini_transformacije_hemijskih_procesa_za_odrzivu_proizvodnju
Sažetak:
Porast industrijske proizvodnje podrazumijeva i porast upotrebe katalizatora, ali i hitne potrebe za prijelazom na održivije metode proizvodnje. Hemijska industrija, kao jedna od najvećih svjetskih
industrija, troši više od 10% fosilnih goriva proizvedenih u svijetu i emitira oko 3,3 gigatona stakleničkih plinova godišnje. Hemijska proizvodnja mora se radikalno transformirati prema održivoj
hemijskoj proizvodnji, a to znači defosilizaciju hemijske proizvodnje kroz elektrifikaciju hemijskih procesa, odnosno hemijskih reaktora i direktne upotrebe obnovljive energije za pokretanje hemijske
reakcije. Naime, u ovom radu dat je pregled upotrebe otpada bogatog metalima, s jedne strane, kao što su elektronski otpad, otpadne vode iz industrije, istrošene litij-ionske baterije, ali i upotrebe poljoprivrednih ostataka biomase te njihove ponovne upotrebe u hemijskoj i energetskoj industriji, s druge strane, uz strategiju koja prati načela zelene hemije i cirkularne ekonomije. Ovako dobiveni reciklirani katalitički materijali se koriste za razne organske sintetske reakcije, proizvodnju vodika, proizvodnju biogoriva, dekontaminaciju onečišćujućih tvari, proizvodnju nanočestica i sl. Osim toga, govorit će se o proizvodnji hemikalija i polimera na biološkoj osnovi iz šećera koji se mogu fermentirati. Spoj tehnološkog napretka i odgovornosti prema okolišu naglašava hitnu potrebu za preispitivanjem konvencionalnih energetski intenzivnih katalitičkih metoda koje se koriste u hemijskoj
industriji.
Abstract:
The increase in industrial production also implies an increase in the use of catalysts, but also the urgent need to transition to more sustainable production methods. The chemical industry, as one of
the largest industries in the world, annually consumes more than 10% of fossil fuels produced in the world and emits about 3.3 gigatons of greenhouse gases. Chemical production must be radically transformed towards sustainable chemical production, which means the defossilization of chemical production through the electrification of chemical processes, i.e. chemical reactors and the direct use of renewable energy to initiate chemical reactions. Namely, this paper provides an overview of the use of metal-rich waste, on the one hand, such as electronic waste, industrial wastewater, spent lithium-ion batteries, but also on the other hand, the use of agricultural biomass residues and their reuse in the chemical and energy industry with a strategy that follows the principles of green chemistry and circular economy. The recycled catalytic materials obtained in this way are used for various organic synthetic reactions, hydrogen production, biofuel production, pollutant decontamination, nanoparticle production, etc. In addition, the production of biologically based chemicals and polymers from fermentable sugars will be discussed. The combination of technological progress and environmental responsibility highlights the urgent need to rethink the conventional energy-intensive catalytic methods used in the chemical industry.
