29/09/2025
DANAS JE SVJETSKI DAN SRCA
Svjetski dan srca se obilježava od 2000. godine sa ciljem informisanja ljudi širom svijeta o značaju i učestalosti kardiovaskularnih bolesti, ističući značaj akcija koje pojedinci mogu preduzeti u cilju prevencije i kontrole kardiovaskularnih bolesti.
Ovom kampanjom, Svjetska federacija za srce (World Heart Federation) ujedinjuje ljude iz svih zemalja i sredina u borbi protiv opterećenja kardiovaskularnim oboljenjima, te podstiče međunarodne akcije za podsticanje načina života koji doprinosi zdravlju srca.
Kardiovaskularne bolesti rezultat su kompleksnih interakcija između pojedinca i njegove okoline.
Globalizacija i urbanizacija povezani su sa trendom da stanovništvo konzumira nezdravu hranu sa puno energije, zasićenih masti, soli i šećera i da je manje fizički aktivno, što ima ozbiljan uticaj na porast nivoa gojaznosti, posebno među djecom.
Najvažniji faktori rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti, a koji su vezani za ponašanje pojedinca su nepravilna ishrana, fizička neaktivnost, upotreba duvana i štetna upotreba alkohola. Efekti tih faktora rizika u ponašanju mogu se pojaviti kod pojedinca kao povišen krvni pritisak, povišen nivo šećera u krvi, povišene masnoće u krvi i prekomjerna tjelesna težina i gojaznost. Ovi „posredni faktori rizika“ ukazuju na povećan rizik od razvoja srčanog udara, moždanog udara, zatajenja srca i drugih komplikacija.
Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije kardiovaskularne bolesti su trenutno odgovorne za 17,9 miliona smrti u svijetu godišnje, posebno smrti od srčanog i moždanog udara. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije više ljudi umre od kardiovaskularnih bolesti širom svijeta nego od bilo kog drugog uzroka, a u evropskom regionu Svjetske zdravstvene organizacije kardiovaskularne bolesti uzrokuju više od polovine svih smrtnih slučajeva. Grupa kardiovaskularnih bolesti je na prvom mjestu kao uzrok smrti u Republici Srpskoj.
Ove godine Svjetska federacija za srce, obilježava Svjetski dan srca pod sloganom “Koristi srce za svako srce” pozivajući nas da donosimo pravilne odluke, da pomognemo drugima i da se angažujemo i bavimo zdravljem srca. Ovogodišnja kampanja prebacuje fokus sa samih akcija na korisnike akcija i njihovu ulogu u zdravlju srca, omogućavajući širu primjenu kampanje.
Većina kardiovaskularnih bolesti se može spriječiti uticanjem na faktore rizika koji su povezani sa ponašanjem pojedinca kao što su upotreba duvana, nepravilna ishrana i gojaznost, fizička neaktivnost i štetna upotreba alkohola.
Prestanak upotrebe duvana, smanjenje soli u ishrani, konzumiranje voća i povrća, redovna fizička aktivnost i izbjegavanje štetne upotrebe alkohola smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Pored toga, liječenje dijabetesa, povišenog krvnog pritiska i visokih lipida u krvi može biti neophodno za smanjenje kardiovaskularnog rizika i sprečavanje srčanog i moždanog udara.
Psihološki stres može udvostručiti rizik od srčanog udara. Vježbanje, i dovoljno kvalitetnog sna pomažu u smanjenju nivoa stresa.
Oni koji žive sa dijabetesom tip 2 imaju dvostruko veću vjerovatnoću da umru od srčanih bolesti i moždanog udara u poređenju sa pacijentima bez dijabetesa
što ukazuje na hitnu potrebu za prevencijom kardiovaskularnih bolesti kod osoba sa dijabetesom, obraćajući pažnju na faktore rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti.
Izvori:
http://www.world-heart-federation.org
http://www.euro.who.int
