Kaldrma

Kaldrma Nagrada PC Press-a u kategoriji "Najbolja stranica u oblasti obrazovanja i kulture" 2021. godine

Kako je Beograd prihvatio i doživeo globalni tehnološki bum tokom 1930-tih godina... Jedna vrlo interesantna statistika ...
12/08/2025

Kako je Beograd prihvatio i doživeo globalni tehnološki bum tokom 1930-tih godina... Jedna vrlo interesantna statistika daje široki pregled svih civilizacijskih "novina" koje su nagrnule u Beograd početkom 20. veka. Podaci do kojih su tada došli statističari jasno su ukazivali u kom pravcu ide budući život u gradu.

Kako je izgledao tehnološki aspekt života u Beogradu 1935. godine, dakle, pre 90 godina, pokazuje nam jedan vrlo interesantan osvrt. Žitelji prestonice su očito voleli novitete koje im je donosio ubrzani industrijski razvoj u svetu, a i tada kao i […]

Bila je vruća avgustovska noć kada se nedaleko od stanice Vrčin, podno Avale, prolomila strahovita detonacija.Kada se ra...
11/08/2025

Bila je vruća avgustovska noć kada se nedaleko od stanice Vrčin, podno Avale, prolomila strahovita detonacija.

Kada se razlegla prašina, na koloseku pruge ukazao se jeziv prizor iskrivljenih i smrskanih vagona šinobusa kojim su se meštani podavalskih sela vraćali kućama sa lokalnog vašara. U kršu, pored zapomaganja povređenih, ležalo je mnogo mrtvih putnika zlosrećnog voza.

Do danas to je ostala železnička nesreća sa najviše žrtava na teritoriji Beograda.

Tri vagona šinobusa punih putnika su 4. avgusta 1971. potpuno smrskana u direktnom sudaru sa teretnim vozom koji je dolazio iz suprotnog pravca. Teška tragedija dogodila se na liniji Beograd – Požarevac, kod Vrčina oko 21.20 časova između stanica Kasapovac […]

Majka i ćerka. Trg Marksa i Engelsa, 1971. godine. U pozadini prolazi veliki MAN autobus gradskog prevoza jer je u to vr...
10/08/2025

Majka i ćerka.

Trg Marksa i Engelsa, 1971. godine. U pozadini prolazi veliki MAN autobus gradskog prevoza jer je u to vreme preko ovog trga, današnjeg Trga Nikole Pašića, postojala ulica.

Znate li kako je uopšte došlo do toga da jedna omanja i neugledna ulica u centru grada postane simbol kafanskog života B...
10/08/2025

Znate li kako je uopšte došlo do toga da jedna omanja i neugledna ulica u centru grada postane simbol kafanskog života Beograda, i tu "titulu" zadrži do danas, više od sto godina kasnije?

Ko su bile prve ličnosti koje su pokrenule dolaske u do tada skrajnute i nevažne kafane, zbog kojih će one u međuvremenu dobiti legendarni status?

Njihova imena stoje već nekoliko decenija na tablama upravo pored tih lokala ali malo ko u gužvi večernjeg izlaska i provoda obraća pažnju na njih i to što tu piše. A piše - važan deo beogradskih uspomena i istorije.

Skadarlija je beogradska boemska ulica koja je pukim sticajem okolnosti od nekad uboge ulice postala romantični centar provoda i zabave. Pa kako je onda uopšte došlo do toga da jedna blatnjava i loše kaldrmisana staza, kakva je bila početkom 20. […]

I danas deluje neverovatno da je zdanje studentske menze pre 84 godine imalo kuvanje hrane na pari umesto prženja na ulj...
08/08/2025

I danas deluje neverovatno da je zdanje studentske menze pre 84 godine imalo kuvanje hrane na pari umesto prženja na ulju jer je to zdravije, sušionice toplim vazduhom za oprane ruke umesto peškira, liftove za dopremanje obroka iz kuhinje u trpezariju...

Iako se posle 1945. u javnom govoru tvrdilo kako su uslovi studentskog života u Kraljevini Jugoslaviji bili "užasni" i "surovi", mnogo je primera koji ukazuju da se o studentima itekako vodilo računa. Jedno i sada impresivno zdanje na Zapadnom Vračaru krije u sebi fantastičnu priču o naporima uloženim u podršku budućoj intelektualnoj eliti.

Nažalost, ogroman svetski vihor okončao je tu studentsku bajku za manje od mesec dana.

Beograd se pred početak Drugog svetskog rata susreo sa ozbiljnim problemom. Postavši najveći univerzitetski centar Kraljevine Jugoslavije postavilo se pitanje kako nahraniti toliko studenata, jer većinom su dolazi iz provincije, živeli u domu, ili u nekim jeftinim stanovima, nisu imali […]

Briga & zimnicaProdavac paprika za zimnicu na pijaci Kalenić, zabrinutog izraza lica koji kao da govori da posao baš i n...
07/08/2025

Briga & zimnica

Prodavac paprika za zimnicu na pijaci Kalenić, zabrinutog izraza lica koji kao da govori da posao baš i ne ide najbolje. Jesen 1982. godine.

Jedan od najvećih naučnika svih vremena, Nikola Tesla, u Beograd je došao samo jednom u životu. Ta poseta je ostala dobr...
07/08/2025

Jedan od najvećih naučnika svih vremena, Nikola Tesla, u Beograd je došao samo jednom u životu. Ta poseta je ostala dobro dokumentovana, pa se danas zna i gde je Tesla spavao u Beogradu, gde je uveče bila priređena večera njemu u čast, ko je sve imao priliku da ga upozna...

Ali, jedan rezultat Tesline posete ostao je prilično nepoznat do dana današnjeg. Ticao se tehničkog izuma koji je Tesla posebno voleo, dve kafane u Beogradu i Nišu, i - muzike.

Razvoj telefonije u Srbiji, od prvih koraka krajem 19. veka, odnosno 1883. kada je u zgradu Ministarstva vojnog stigao prvi telefonski aparat i nedugo potom prvog međugradskog razgovora između Beograda i Niša u prisustvu kralja Milana, pa do savremenih digitalnih […]

Autoput Beograd-Niš kakav je bio u jednom delu početkom 1980-tih. Ispred "fiće" sporo ide veliki FAP kamion, a mimoilazi...
06/08/2025

Autoput Beograd-Niš kakav je bio u jednom delu početkom 1980-tih. Ispred "fiće" sporo ide veliki FAP kamion, a mimoilazi ih šleper Skanija, švedske registracije, koji najverovatnije iz Turske vozi voće na sever Evrope.

Ova fotografija verno prikazuje teške uslove saobraćaja koji su vladali na ovom autoputu, glavnoj drumskoj vezi Evrope i Azije sve do izgradnje punog profila sa 4 trake do kraja te dekade osamdesetih. Zbog takvih uslova, bilo je mnogo saobraćajnih nesreća sa tragičnim ishodom.

U žargonu su bili najčešće zvani "blinkeri", a tokom epohe 1950-tih i 1960-tih mogli su da se vide na mnogim ćoškovima u...
06/08/2025

U žargonu su bili najčešće zvani "blinkeri", a tokom epohe 1950-tih i 1960-tih mogli su da se vide na mnogim ćoškovima ulica, od Dorćola do Dušanovca. Predstavljali su jednu vrstu sigurnosti za građane tog vremena, iako danas zapamćenog kroz prizmu nostalgije, u suštini ne toliko bezbednog, posebno u noćnim satima.

Tehnološki napredak ih je brzo izbacio iz upotrebe i vremenom su nestajali da bi ih danas ostalo svega nekoliko u širem centru grada. Nažalost, nisu zaštićeni kao istorijski predmeti i vreme neumitno uzima danak na njihovoj strukturi. Jedan su samoinicijativno zaštitili sami građani pre nekoliko godina.

Na nekoliko gradskih ćoškova još uvek mogu da vide neobične metalne konstrukcije, koje oblikom podsećaju na nekakve primitivne robote, limene "čovečuljke"... Više na Kaldrma.rs

Zemunski Gardoš pre nego što je iko i mogao da pomisli da će jednog dana biti turistička atrakcija, snimak iz jeseni 198...
05/08/2025

Zemunski Gardoš pre nego što je iko i mogao da pomisli da će jednog dana biti turistička atrakcija, snimak iz jeseni 1985. godine.

Svi akteri ove priče odavno su se preselili u večnost. Ali ostale su anegdote koje se i danas spominju, i još poneka seć...
05/08/2025

Svi akteri ove priče odavno su se preselili u večnost. Ali ostale su anegdote koje se i danas spominju, i još poneka sećanja. Doduše, sve bleđa.

Zato se podsećamo nesvakidašnjih ličnosti iz kultne beogradske kafane na Vračaru, iz jednog vremena koga više nema ali je ostavilo lepe uspomene.

U jednoj čuvenoj beogradskoj kafani radio je najmanji kelner na svetu. Svi prestonički boemi su ga dobro poznavali. Bio je to legendarni Miša Kobac, visok tek nešto više od metra. Neverovatno brz i vredan, poskakivao je oko stolova kao kobac […]

Prvo beogradsko naselje građeno bez ikakvog urbanističkog plana - Kaluđerica. Snimak iz 1985. godine.Danas se malo zna d...
04/08/2025

Prvo beogradsko naselje građeno bez ikakvog urbanističkog plana - Kaluđerica. Snimak iz 1985. godine.

Danas se malo zna da je ovaj zametak "divlje" gradnje na ledinama kraj nekadašnjeg sela nedaleko od Avale bio dopušten od strane tadašnje vlasti jer je ta lokacija bila predviđena za interventni smeštaj brojnih Srba koji su već 1970-tih, nakon promene Ustava tadašnje Jugoslavije, počeli da se iseljavaju sa teritorije Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija.

Kako se pritisak pojačavao tako je iseljavanje dobilo novi zamah početkom 1980-tih. U takvim uslovima, vlasti su "žmurile" nad očitim odstupanjima od svih urbanističkih i građevinskih pravila, poput rogobatnog primera na ovoj fotografiji.

Beograd će krajem 20. veka dobiti još jedno veliko naselje namenjeno ljudima koji su morali da izbegnu iz svojih domova, ovaj put sa teritorije Hrvatske, nazvano Altina, na obodu Zemuna.

Address

Belgrade

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Kaldrma posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Business

Send a message to Kaldrma:

Share

Category

Građenje virtuelnog monumenta

Zašto kaldrma...? Pa, ima li neka reč jaču emotivnu vezu sa Beogradom od “kaldrme”? Iako su beogradske ulice odavno asfaltirane, a čitave magistrale optičkih kablova provučene ispod gradskih trotoara, i čitav grad već tehnološki u XXI veku, ipak se i dalje za nekog ko je Beograđanin u duši kaže da je sa - kaldrme.

Tako i mi: želimo da na ovoj stranici podelimo neke dobre gradske priče, ukažemo na neke pojmove & trenutke, istaknemo važnost nekih stvari. Želimo, ustvari, najviše, da govorimo o našem Beogradu na onaj način da zajedno otkrivamo njegove skrivene tajne, i, pored interneta i veštačke inteligencije, vidimo i sve te slojeve koji su ovaj Beograd načinili onakvim kakav je danas, i zbog čega ga volimo toliko.

O Beogradu se puno priča, posebno na mnogim FB stranicama i mrežama, ali taj žamor nekad ne donosi ni istinu ni tačne podatke. Mreže trpe puno toga, pa sa tim i opšta mesta, netačne legende, pogrešne urbane mitove... I zato smo hteli da se oglasimo: važno nam je da napravimo jednu tačku na kojoj ćemo razmenjivati beogradske priče, sa sigurnošću da znamo o čemu pišemo i šta tvrdimo.

Nadamo se da će vam se dopasti ono što imamo da kažemo. U svakom trenutku ste pozvani da kažete svoje mišljenje, iznesete neki podatak, ukažete na određene istorijske epizode, da budete, ukratko, aktivna publika. Da zajedno napravimo jedan virtuelni beogradski monument.