godine u holu Filozofskog fakulteta, kao novi centar koji spaja slobodnu misao, filozofiju, obrazovanje, kulturu, umetnost . Tokom devedesetih Plato je postao centar kultre i intelektualnog kreativnog Beograda tog vremena. Platoova prestižna filozofska edicija dala je poseban pečat kulturi i nauci novig doba. Zajdeno sa filozofskom literaturuom Plato je čitaocima počeo da predstavlja nove evropske
pisce koji danas spadaju savremene klasike, poput Nikola Amanitija, Mišela Uelbeka, Bernharda Šlinka, Viktora Peljevina, Luja de Bernijera, Nika Hornbija i sl. Poslednjih godina Plato postojano stoji na braniku naše kulture iako potpuno usamljen u tome, ali utoliko odvažniji. Svi koji misle i osećaju isto ono što je bila glavna Platoova misao poslednjih 27 godina, a to je da kultura, um i obrazovanje nemaju alternativu, dobrodošli su u Plato