ArtEnter

ArtEnter ArtEnter (Vrata umetnosti) je izdavačka kuća osnovana 2024. godine u Beogradu.

06/10/2025

Prvi srpski roman

17/06/2025

U Muzeju Narodnog pozorišta svečano su dodeljene godišnje nagrade revije „Muzika Klasika“, za najveća dostignuća u oblasti muzike u prošloj godini. Muzičko izdanje PGP RTS-a „Antologija srpske trube“ nagrađeno je priznanjem za najbolji kompakt disk godine.

11/06/2025

IZUZETNA NAM JE ČAST
DA OBJAVIMO IMENA DOBITNIKA
NAGRADE “MUZIKA KLASIKA” ZA 2024. GODINU.
DOBITNICI NAGRADU SU:

ORGANIZATOR GODINE

“Balkanska kamerna akademija” i Kulurni centar Pančeva za “Klasik fest”

INSTITUCIJA GODINE

Zadužbina Ilije M. Kolarca, za izuzetna muzička dešavanja tokom 2024. godine

KNjIGA GODINE

“Neumorni bas” (Orion Art Books) Smiljke Isaković i Ivice Petkovića

IZDAVAČ GODINE

Čigoja štampa i Fakultet muzičke umetnosti, za knjigu "Stil - istorija, emocija" Srđana Teparića

CD GODINE

Mladen Đorđević, za CD “Antologija srpske trube” (PGP RTS)

FESTIVAL GODINE

Beogradski pikolo vikend

FESTIVAL OD REGIONALNOG ZNAČAJA

Međunardni festival klasične kamerne muzike “Klasik fest”, Pančevo

KOMPOZITOR GODINE

Marko Kovač, za kompoziciju “Hilandar, zvona i molitve za klavir i simfonijski orkestar”

KOMPOZITOR PRIMENjENE MUZIKE

Aleksandar Ranđelović, za muziku za seriju “Sablja”

MUŠKI IZVOĐAČ

Nikola Peković, akordeonista

ŽENSKI IZVOĐAČ

Verica Pejić, dirigentkinja Dečijeg hora Opere SNP-a

MLADI IZVOĐAČ

Kata Stojanovic, viola i violina

ORKESTAR GODINE

“Flautino Lola Klasik”, za uspešnu koncertnu 2024. godinu

KONCERT GODINE

Premijera Hendlove opere "Julije Cezar", 19. Festival rane muzike

MEDIJSKA AFIRMACIJA UMETNIČKE MUZIKE

Ileana Okolišan Baba, za dugogodišnji rad i promociju muzike

IZUZETAN DOPRINOS UMETNIČKOJ MUZICI

Gordana Krajačić, muzikolog, muzički kritičar

SVEČANA DODELA NAGRADA BIĆE ODRŽANA
U PONEDELJAK, 16.06.2025. GODINE U 18:00 h,
U MUZEJU NARODNOG POZORIŠTA U BEOGRADU.

DOBRODOŠLI!
www.muzikaklasika.com

U svim DELFI i VULKANOVIM knjižarama, kao i u svim bolje snabdevenim knjizarama !Aktuelni dobitnik nagrade BRANKO MILJKO...
24/12/2024

U svim DELFI i VULKANOVIM knjižarama, kao i u svim bolje snabdevenim knjizarama !
Aktuelni dobitnik nagrade BRANKO MILJKOVIC !

DRAGOSLAV DEDOVIĆ

Dragoslav Dedović je rođen 1963. u Zemunu. Odrastao je u Bosni. Nakon studija žurnalistike u Sarajevu bio je urednik u jednoj tuzlanskoj izdavačkoj kući. Napustio je bivšu Jugoslaviju nakon početka rata u Bosni i Hercegovini i nastanio se u Nemačkoj. Magistrirao je 1999. na Evropskim studijama u Ahenu. Od 2018. živi u Beogradu.
Za književni rad više p**a nagrađivan, književni tekstovi su mu prevedeni na niz jezika, zastupljen je u nekoliko antologija srpske, regionalne i svetske poezije. Objavio je sledeće zbirke pesama: Izađimo u polje (1988); Cirkus Evropa (1990); O plemenitim ubicama i najmljenim humanistima (1997); Kawasaki za Wukmana Dedowitscha (2001), Kafe Sumatra (2005); Dinarski Buda (2008); Usijanje (2013); Unutrašnji istok (2015); Fjodorov dżez (2023). Za klavir i didžeridu (2010) je naslov jednog od triju izbora njegove poezije.

U svim DELFI i VULKANOVIM knjižarama, kao i u svim bolje snabdevenim knjizarama !PRVI SRPSKI ROMAN u novom prevodu!KONST...
13/12/2024

U svim DELFI i VULKANOVIM knjižarama, kao i u svim bolje snabdevenim knjizarama !
PRVI SRPSKI ROMAN u novom prevodu!

KONSTANTIN MIHAILOVIĆ

Konstantin Mihailović je rođen 1435. u Ostrovici u blizini Novog Brda. Kao mladić, posle turskog osvajanja Novog Brda, poslat je u prestonicu Jedrene da tamo postane janjičar.
Pratio je osmansku vojsku, između ostalog, u opsadi Beograda 1456. i pokoravanju Peloponeza 1458-1460, te u pohodu protiv Vlade Cepeša (Drakule). Kao zapovednik čete janjičara, dopao je zarobljeništva u Bosni, nakon bitke na koju je upozorio bosanske poslanike na sultanovom dvoru, ali mu oni nisu poverovali. Ta epizoda, kao i mnoge druge opisane u ovoj knjizi, jesu autobiografskog porekla.
Oslobođen iz ropstva, Konstantin Mihailović je ostatak života proveo u Poljskoj. Roman Janjičar je za njegovog života bio posebno popularan u prevodu na češki jezik. Nije preciznije poznata godina smrti Konstantina Mihailovića, ali nije mogla biti pre 1501.

U svim DELFI i VULKANOVIM knjižarama, kao i u svim bolje snabdevenim knjizarama !Roman o serijskom ubici čija je prva žr...
29/11/2024

U svim DELFI i VULKANOVIM knjižarama, kao i u svim bolje snabdevenim knjizarama !
Roman o serijskom ubici čija je prva žrtva iz naše zemlje.

HOSE MIGEL VIVAS

Hose Migel Vivas rođen je 1992. u Marakaibu u Venecueli. Državljanin je rodne zemlje, kao i Argentine, u kojoj živi. U Karakasu je diplomirao na Studijama komunikacije i medija na Centralnom univerzitetu Venecuele (CUV) a u rodnom gradu završio Društvenu komunikaciju na Katoličkom univerzitetu Sesilije Aosta. Na CUV je bio profesor na odseku Nauka komunikacije a na Radiju grupe Jedinstvo u Marakaibu, novinar i kolumnista. Radio je i u argentinskom izdavaštvu. Ekspert je za španski jezik američke firme MGM Linguistic Solutions®.

U svim DELFI i VULKANOVIM knjižarama, kao i u svim bolje snabdevenim knjizarama !MIGEL DE UNAMUNO Migel de Unamuno i Hug...
25/11/2024

U svim DELFI i VULKANOVIM knjižarama, kao i u svim bolje snabdevenim knjizarama !

MIGEL DE UNAMUNO

Migel de Unamuno i Hugo (Bilbao, 1864 Salamanka, 1936) jeste jedan od najpoznatijih predstavnika španske Generacije Devedeset osam i tamošnjih pisaca dvadesetog veka. Kao devetnaestogodišnjak je diplomirao Književnost i Filozofiju na madridskom univerzitetu, a doktorirao je na baskijskom jeziku. U tri navrata je bio rektor Univerziteta Salamanke.
Između ostalog, objavio je više od deset romana (od kojih su na srpski prevedeni: Magla, Mir u ratu, Ljubav i pedagogija, Tetka Tula, Muškarac od glave do pete i Čovek), desetak esejističkih knjiga (Razmišljanja o Španiji: Madrid, Kastilja, Moja religija i drugi kratki eseji, Građanski rat i mir, Kako se pravi roman – koja se može čitati i kao roman -Suština Španije, Život Don Kihota i Sanča Panse: prema romanu Migela Servantesa Savedre), tri novele (Tri uzorne novele i prolog), priče (Pripovetke, Abel Sanćes i druge priče) i dva filozofska spisa (Agonija hrišćanstva i O tragičnom osećanju života).
U žanrovima poezije, dramskih tekstova (po desetak dela) i putopisa (sedam) nije prevođen na srpski, kao što to do sada nije bila ni njegova fikcionalizovana autobiografija Sećanja na detinjstvo i momačko doba.
Unamuno je tokom života izrazito menjao ideološke strane, što je diskretno vidljivo i iz njegove nefikcionalne produkcije, ali i u okviru skučenog prostora ove knjige. Od kraja devetnaestog veka bio je intelektualni militant PSOE (El Partido Socialista Español), a u doba Druge republike nezavisni poslanik socijalističko republikanske liste da bi na početku Španskog građanskog rata isprva bio na strani desnih pobunjenika. Međutim, razočaran njihovim zverstvima zbog kojih je ulagao proteste, na Univerzitetu Salamanke kao rektor je 12. oktobra 1936. pred salom punom uglednih frankista, među kojima su bili i razdražljivi vojni invalid Miljan Astraj i biskup Enrike Pla i Denijel, održao vrlo kritički govor o kojem i dalje kruže oprečne verzije, uključujući i kinematografska tumačenja poput onog u filmu Za vreme rata Alehandra Amenabara. Konsenzus je da su pojedini desničari posle Unamunovog govora krunisanog opasnim jezičkim ludizmom Pobedićete, ali nećete ubediti povadili pištolje, a Astraj uzviknuo „smrt inteligenciji!“ te da je pisca spasila supruga Fransiska Franka, Karmen, izvodeći ga iz sale. Međutim, ovo nije smetalo njenom suprugu da ga ubrzo posle incidenta otpusti s položaja rektora. Autor je preminuo 31. decembra iste godine.

Address

Uzun Mirkova 8/1
Belgrade
11000

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when ArtEnter posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Business

Send a message to ArtEnter:

Share

Category