Agronews RS

Agronews RS agronews - vaš vodič kroz svet poljoprivrede

Pašnjak površine oko dva do dva i po hektara u selu Slavinja, na području Parka prirode Stara planina, biće bezbedniji z...
06/08/2026

Pašnjak površine oko dva do dva i po hektara u selu Slavinja, na području Parka prirode Stara planina, biće bezbedniji za ispašu zahvaljujući solarnoj električnoj ogradi.

donirala je pastiricu lokalnom domaćinstvu, uz podršku Intesa Fondacije. Domaćinstvo je odabrano u saradnji sa upravljačem zaštićenog područja, na osnovu podataka o učestalim napadima velikih zveri na stoku, pre svega vukova.

Električne ograde smatraju se jednom od najefikasnijih preventivnih mera, naročito kada se koriste zajedno sa pastirskim psima. Njihov cilj nije samo da smanje gubitke stočara, već i da spreče sukobe koji mogu dovesti do stradanja zaštićenih divljih životinja.

Donacija solarne pastirice predstavlja prvi korak ka sistematičnijem pristupu suživotu ljudi i velikih zveri na Staroj planini.

Manje štete za stočare i veća zaštita vukova - može li ovakav model da se primeni i u drugim planinskim područjima Srbije?

Više u tekstu na linku: https://www.agronews.rs/elektricna-ograda-stitice-stoku-na-staroj-planini-od-napada-vukova/

Srbija priprema izmene Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije, koje bi trebalo da ubrzaju izgradnju solarnih i ...
05/08/2026

Srbija priprema izmene Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije, koje bi trebalo da ubrzaju izgradnju solarnih i vetroelektrana, olakšaju položaj kupaca-proizvođača i konačno omoguće rad energetskih zajednica.

Najvažnija najavljena novina je uvođenje zona ubrzanog razvoja OIE - područja koja bi država unapred označila kao pogodna za nove projekte, uz brže izdavanje dozvola i manje administrativnih koraka.

Takav sistem mogao bi da ubrza energetsku tranziciju, ali otvara i važno pitanje: na kojim površinama će se solarne i vetroelektrane graditi i ko će procenjivati njihov uticaj na okolinu?

Pojedini projekti u ovim zonama mogli bi da budu oslobođeni procene uticaja na životnu sredinu. Organizacije civilnog društva zato upozoravaju da ubrzavanje procedura ne sme da dovede do ugrožavanja plodnog poljoprivrednog zemljišta, izvora vode, prirodnih staništa, ptica i interesa lokalnih zajednica.

Poseban problem predstavlja to što Srbija još nema potpune podatke o biodiverzitetu, konačno utvrđene granice ekološke mreže niti dovoljno uređen sistem prostornog planiranja.

Jedan od predloga je primena principa “prvo već izgrađeni prostori“. To znači da bi prednost trebalo dati krovovima i fasadama, industrijskim zonama, parkinzima, napuštenim kopovima, deponijama i drugim degradiranim površinama, umesto kvalitetnom obradivom zemljištu.

Istovremeno se traži i manje birokratije za domaćinstva i privredu koji žele da postanu kupci-proizvođači, jednostavnije procedure za manje krovne elektrane, mogućnost prodaje viškova energije i stvarno pokretanje energetskih zajednica.

Razvoj obnovljivih izvora energije jeste neophodan, ali energetska tranzicija i zaštita prirode ne smeju da budu suprotstavljeni ciljevi.

Više u tekstu na linku: https://www.agronews.rs/izmene-zakona-o-oie-brze-dozvole-ali-uz-zastitu-poljoprivrednog-zemljista-i-prirode/

Biosigurnosne mere za suzbijanje afričke kuge svinja odavno su poznate, ali se, prema upozorenjima stručnjaka, ne primen...
02/08/2026

Biosigurnosne mere za suzbijanje afričke kuge svinja odavno su poznate, ali se, prema upozorenjima stručnjaka, ne primenjuju dovoljno dosledno. U međuvremenu, broj zaraženih gazdinstava i eutanaziranih životinja nastavlja da raste.

Prema poslednjim podacima Ministarstva poljoprivrede, bolest je registrovana u osam okruga, 13 opština i 61 naseljenom mestu, na ukupno 821 gazdinstvu. Od početka 2026. godine uginulo je ili je eutanazirano 33.850 svinja.

Za suzbijanje bolesti ključni su aktivan nadzor na farmama, brzo otkrivanje zaraženih grla, bezbedan prevoz i neškodljivo uklanjanje životinja, ali i dosledna dezinfekcija objekata, vozila, opreme i ugroženih područja.

Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da je, u saradnji sa preduzećem ”Sigma Crvenka“, obezbeđeno 250.000 litara gotovih rastvora za dezinfekciju, namenjenih suzbijanju afričke kuge svinja i boginja ovaca i koza.

Sredstva će se koristiti i na zaraženim i ugroženim područjima, ali i preventivno tamo gde bolesti još nisu potvrđene. Za Regionalni krizni centar Šabac namenjeno je 36.000 litara, a za Veterinarski specijalistički institut Niš 10.000 litara, dok će ostatak biti raspoređivan prema potrebama na terenu.

Obezbeđivanje dezinfekcionih sredstava jeste važan korak, ali njihov efekat zavisi od toga da li će mere biti sprovedene pravovremeno, dosledno i na svim kritičnim tačkama.

Da li je problem u nedostatku sredstava ili u njihovoj primeni na terenu?

Šta se sve nalazi iza tezgi i rashladnih vitrina?Za samo tri meseca veterinarska inspekcija obavila je više od 1.500 kon...
31/07/2026

Šta se sve nalazi iza tezgi i rashladnih vitrina?

Za samo tri meseca veterinarska inspekcija obavila je više od 1.500 kontrola i pronašla gotovo devet tona hrane životinjskog porekla nepoznatog porekla, bez veterinarsko-sanitarnog pregleda. Takva roba zatečena je u neregistrovanim objektima, kojima je zabranjen rad, dok je hrana uništena.

Kontrole su nastavljene i tokom jula, kada visoke temperature dodatno povećavaju rizik od kvarenja mesa, mleka, jaja i drugih osetljivih proizvoda. Samo u dva neregistrovana objekta u Sremskom okrugu pronađeno je gotovo sedam tona hrane.

Potrošačima se savetuje da proveravaju deklaraciju, rok upotrebe, stanje ambalaže i temperaturu rashladnih vitrina, kao i boju i miris proizvoda.

Da li uvek proveravate deklaraciju i uslove u kojima se hrana čuva?

Više u tektu na linku: https://www.agronews.rs/unisteno-skoro-devet-tona-nebezbedne-hrane-zivotinjskog-porekla/

Dunav je pao na istorijski nizak nivo, a posledice se već osećaju daleko izvan rečnog korita.Sistemi za navodnjavanje u ...
29/07/2026

Dunav je pao na istorijski nizak nivo, a posledice se već osećaju daleko izvan rečnog korita.

Sistemi za navodnjavanje u Vojvodini rade na granici mogućnosti, plovidba je usporena, barže prevoze manje tereta, a proizvodnja hidroelektrana Đerdap 1 i 2 znatno je smanjena.

Nizak vodostaj dodatno zagreva reke, smanjuje količinu kiseonika i ugrožava riblji fond. Istovremeno raste rizik od problema u vodosnabdevanju, posebno u manjim sredinama sa slabom infrastrukturom.

Stručnjaci upozoravaju da restrikcije i pozivi građanima da štede vodu nisu dovoljni. Potrebna su ulaganja u vodovodne mreže, rezervoare, navodnjavanje i zaštitu podzemnih voda, jer se u pojedinim sistemima gubi i više od polovine zahvaćene vode.

Srbija postaje sve sušnija, a sukob između potreba stanovništva, poljoprivrede, energetike i industrije mogao bi biti sve izraženiji.

Voda za piće i očuvanje biološkog minimuma u rekama moraju imati prioritet.

Više u tekstu na linku: https://www.agronews.rs/dunav-na-istorijskom-minimumu-ugrozeni-navodnjavanje-plovidba-i-proizvodnja-struje/

Pijace odavno nisu mesto na kom se nužno kupuje jeftinije nego u marketu. Iza viših cena stoji više razloga: na tezgama ...
28/07/2026

Pijace odavno nisu mesto na kom se nužno kupuje jeftinije nego u marketu. Iza viših cena stoji više razloga: na tezgama je sve manje proizvođača koji prodaju sopstvenu robu, a sve više nakupaca i preprodavaca, dok mali proizvođači teško podnose troškove proizvodnje, goriva, transporta i zakupa tezgi.

Istovremeno, veliki trgovinski lanci lakše nabavljaju velike količine robe i, kada domaća sezona podbaci, brzo se okreću uvozu.

Zato pitanje nije samo gde je jeftinije, već šta gubimo ako mali proizvođači nestanu. Sa njima nestaju domaća proizvodnja, lokalna ponuda i manja zavisnost od uvoza.

Više u tekstu na linku: https://www.agronews.rs/na-pijaci-skuplje-nego-u-marketu-zasto-mali-proizvodaci-gube-trzisnu-utakmicu/

Nova suša, stari problemiU Banatu je prinos pšenice na pojedinim parcelama pao na 700 kg do tri tone po jutru, a na seve...
27/07/2026

Nova suša, stari problemi

U Banatu je prinos pšenice na pojedinim parcelama pao na 700 kg do tri tone po jutru, a na severu Banata i ispod 500 kg. U Bačkoj je bolje - 5,5 do 6 tona po hektaru - ali otkupna cena od 20 din/kg i dalje ne pokriva troškove proizvodnje od 27 din/kg.

Kukuruz je u još većem riziku: prošle godine je prinos u Banatu bio od 0 do 2 tone po jutru, a bez naredne kiše ove sezone gubici mogu ići i do 50%. Nezalivane parcele daju najviše tri tone po jutru, navodnjavane pet do šest.

Suncokret je za sada najotporniji na sušu, ali ni to neće biti dovoljno ako otkupne cene ostanu ispod troškova proizvodnje.

više u tekstu na linku: https://www.agronews.rs/bez-odlucujuce-kise-prinos-kukuruza-mogao-bi-da-bude-manji-i-do-50-odsto/

Address

Belgrade

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Agronews RS posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Business

Send a message to Agronews RS:

Shortcuts

Share