NIU "Hrvatska riječ" Subotica

09/07/2025

Takmičenje risara u subotu, 12. srpnja

Tradicionalno »Takmičenje risara« u sklopu 115. Dužijance, održat će se u subotu, 12. srpnja u Đurđinu, na njivi pokraj crkve svetog Josipa Radnika.
Domaćini ovogodišnje manifestacije su Miroslav i Jelena Kujundžić, a program počinje u 6 sati okupljanjem risara kod risarskog salaša.
»U 6.30 planiran je izlazak risara na njivu koja se nalazi uz salaš, u 6.45 će biti smotra risara, u 7 je pletenje uža. U 7.25 je doček gostiju na njivi, u 8 sati pripremamo risarski ručak na njivi na balama slame i ono što želim svima poručiti jeste da su svi pozvani na ručak koji darujemo svakome: služimo risarski kruv, slaninu od domaćih svinja, kiselnu i crni luk, a neće izostati ni po koja čašica rakije i čaša ladne vode iz bunara. U 9 sati je početak takmičenja risara koje se tradicionalno otvara čobanskim zvonom. Od 10 do 10.30 prikaz rada na starim mašinama i vršalici koja je postala atrakcija zbog svoje autentičnosti. Od 10.30 proglašenje pobjednika u kuvanju tarane koje će prethodno moći bodriti svako i kupiti tanjir tarane s domaćom divenicom. U 10.45 bit će folklorni nastup, u 11 će biti proglašenje pobjednika i uručenje nagrada i zahvalnica, a u 11.30 užna za goste i risare,« naveo je domaćin Miroslav Kujundžić i dodao da će na njivi biti puno i prodajnih štandova sa slamarskim umjetnima kao i literaturom koja se odnosi na Dužijancu, a sve uz pratnju tamburaške glazbe.

Iz Udruge bunjevačkih Hrvata »Dužijanca« najavljuju bogat i sadržajan program, koji se, kako je istaknuo predsjednik udruge Marinko Piuković, pripremao tijekom cijele godine te pozivaju sve zainteresirane da u subotu posjete Đurđin.

»Očekujemo dvadesetak natjecateljskih parova iz Subotice i okolnih mjesta, dolaze nam natjecatelji iz Hrvatske i iz Mađarske, a očekujemo natjecatelje iz Bosne i Hercegovine i cijele Vojvodine, gdje i naši risari odlaze na natjecanja. Ove godine imat ćemo priliku vidjeti četiri mlada risara koji su se prihvatili biti na Takmičenju risara i pokazati umijeće koje su u proteklom periodu stekli i uspili da se obuče. Svakako, bit će još sadržaja, ali želim najaviti izložbu starinskog zaprežnog oruđa člana naše udruge, Ivana Tumbasa. Ova izložba je prezentacija ratarskog oruđa posvećena vrimenu kada se zemlja obrađivala bez moderne mehanizacije, oslanjajući se isključivo na snagu čovika i domaćih životinja koje su se koristile za vuču. Atraktivan je svakako i sadržaj naših kosačica koji se odnosi na žetvu, kada će starinska vršalica koju pokreće traktor iz toga vrimena biti u službi prezentacije vršidbe. Nastupit će folklorna skupina iz HKC »Bunjevačko kolo«, dok će se u kuvanju tarane natjecati osam ekipa, a osim risarskog ručka, bit će u ponudi i drugih sadržaja – nešto od tracionalnih jela, ali neka to bude iznenađenje,« rekao je Piuković.

Piuković je predstavio i reviju »Dužijanca« koja prati rad udruge tekstom i fotografijom te poručio da je žele izdavati nadalje, kako bi sačuvali Dužijancu.

Ovogodišnje Takmičenje risara podržali su Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine, Pokrajinsko tajništvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo te Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Dužijanca

08/07/2025

Prosvjed zbog nestašice vode: Građani Subotice traže pristup vodovodu

Grupa nezadovoljnih građana iz različitih dijelova Subotice i okolnih sela, a koji nemaju pristup vodovodnoj mreži ili im je voda loše kvalitete, okupili su se u znak prosvjeda ispred Javnog komunalnog poduzeća »Vodovod i kanalizacija«. Policija je osiguravala ulaz u poduzeće te su građani na ogradu objesili prazne balone za vodu s natpisima dijelova grada.

Među prosvjednicima našao se i bračni par Francišković iz Tavankuta, sela koje uopće nema pristup gradskoj vodi za piće, zbog čega svaka kuća ima svoj bunar. Međutim, posljednjih nekoliko godina bunari tijekom ljeta presušuju, zbog čega se mještani suočavaju sa sve većim problemima u svojim kućanstvima.

»Problem s nestašicom vode mi osobno osjećamo posljednje tri godine, bilo zbog suša ili zbog iskopa koje imamo – vjerojatno znate da se odnosi ogromna količina pijeska iz Tavankuta – ne znam zbog čega, ali su nam bunari presušili i od tada se snalazimo kako znamo i umijemo. Problem je i kvaliteta vode koja je narančasta, imala sam problem s djetetom koje se ne može kupati u toj vodi jer dobije osip,« priča Željka Francišković.

»Osim što smo jedno od rijetkih sela na području Grada Subotice koje uopće nema vodovod, suočavamo se s problemom da su podzemne vode pale niže, zbog čega su ljudi prisiljeni bušiti nove bunare, koji naravno nisu jeftini. Te prve i druge vode ima sve manje i moraju se bušiti dubinski bunari koji jako puno koštaju, a zbog poljoprivrede ljudi su prisiljeni zalijevati jer ako se ne zalijeva – ne može se očekivati nikakav urod i to je začarani krug – nemamo vodovod, podzemne vode sve niže, bunari presušuju pa ljudi ostaju bez vode i to je nešto s čim se suočavamo i na što apeliramo već dugi niz godina,« nadovezuje se Marinko Francišković.

Iako je projektno-tehnička dokumentacija za izgradnju vodovodne mreže za naselja Ljutovo, Gornji i Donji Tavankut izrađena krajem prošle godine, Tavankućani nisu optimistični da će se išta dogoditi.

»Bilo je nekih priča, ali to je sve samo priča, jer se ništa ne događa. Tako imamo i vrtić u Tavankutu koji je završen i koji ispunjava sve uvjete, ali zna se zašto se ne otvara, i ljudi koji imaju malu djecu prisiljeni su snalaziti se i davati ih drugima na čuvanje. Nismo podobni, nacionalna smo manjina, tako da vodovoda u Tavankutu neće biti jer smo zadnja rupa na svirali i nismo optimistični dok je ove vlasti,« kaže ogorčeno Marinko.

Na pitanje kako se snalaze tijekom ljeta, vele da su išli kod drugih iz sela po vodu, ali da na kraju nisu imali drugu opciju nego da ulože u kopanje dubokog bunara.
»Iskopali smo novi bunar prošle godine o svom trošku u nadi da će potrajati, ali i to je upitno jer svaki dan opada razina vode. Stari smo ukopavali sve dublje i dublje, no došli smo do dna. A dodatni je problem kada nemamo struje – tada nemamo ni vode. Svaka kuća u selu ima svoj bušeni bunar i hidropak, i onda kad nemaš struje, ostaneš i bez vode,« objašnjava Marinko.

Zbog nestašice vode bili su prisiljeni i rasprodati domaće životinje koje su držali.
»Bili smo prisiljeni prodati stoku i životinje, imali smo ih puno, jer smo u razdoblju suše morali svaki dan nositi po 400–500 litara vode od susjeda koji su imali duboke bunare, a to je ogroman posao. Još bih dodala da je SNS podobnim mještanima nosio balone s vodom, kao eto to vam je utjeha što nemate vodu. Jednom smo imali i cisternu, ali ni to nije rješenje,« dodaje Željka.

07/07/2025

U okviru projekta »Upoznaj domovinu«, učenici iz Srijemske Mitrovice koji pohađaju izbornu hrvatsku nastavu ove su godine posjetili Osječko-baranjsku županiju i upoznali se sa znamenitostima i baštinom tog dijela Hrvatske

Učenici od 5. razreda osnovne do 4. razreda srednje škole koji pohađaju nastavu iz predmeta hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture obišli su Osječko-baranjsku županiju i upoznali se s baštinom tog kraja

06/07/2025

Ivana Paštrović iz Sombora prva pratilja na izboru najljepše Hrvatice izvan RH u Tomislavgradu

Predstavnica HKUD-a »Vladimir Nazor« iz Sombora Ivana Paštrović osvojila je sinoć u Tomislavgradu titulu prve pratilje na 12. Reviji tradicijske odjeće i izboru za najljepšu Hrvaticu izvan Republike Hrvatske. Ivana je na reviji nosila repliku bunjevačkog ruva s cvijetom od slame u kosi, koju je nosila prošle godine na 90. »Dužionici« u Somboru.
Veliko finale 12. Revije tradicijske odjeće i izbora najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske, održano je u Tomislavgradu na prepunom Trgu gange i hajdučke družine. Među 16 djevojaka koje su pristigle iz cijeloga svijeta, stručni žiri proglasio je Marinu Jurić iz Bosne i Hercegovine, pobjednicom izbora najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH, dok je druga pratilja Leona Puškarić iz Norveške. Marina Jurić iz Odžaka, kući se vraća i s titulom miss fotogeničnosti.

Hrvati iz Srbije imali su dvije predstavnice. Uz Ivanu Paštrović natjecala se i Ana Rukavina iz Subotice.

Kako je objavila Hrvatska matica iseljenika Revija tradicijske odjeće i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH, jedan je od najljepših i najatraktivnijih programa Hrvatske matica iseljenika koji je nastao u suorganizaciji s Udrugom za očuvanje i promicanje hrvatske tradicijske kulture u BiH »Stećak« te u suradnji s Tomislavgradom, KIC Tomislavgrad, Turističkom zajednicom Općine Tomislavgrad i Biogradom na Moru.
Pokrovitelji ovogodišnje revije i izbora bili su: dr. Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Ministarstvo demografije i useljeništva, Vlada HBŽ-a, Grad Biograd na Moru i Općina Tomislavgrad.
Foto: HMI

06/07/2025

Bajmok u znaku Dužijance i zahvale za žetvu

Prva od seoskih Dužijanci tradicionalno je održana u Bajmoku.
Ovo je bila prigoda da se predstave bajmočki veliki bandaš i bandašica – Matej Nović i Dora Gabrić, kao i mali bandaš i bandašica – Ana Nović i Stefan Babić. Oni su došli u crkvu sv. Petra i Pavla zahvaliti Bogu za ovogodišnju žetvu i za kruh svagdanji, a misno slavlje predvodio je župnik vlč. Robert Erhard.

»Važno je reći da mi podržavamo seoske Dužijance, pomažemo u organizaciji kola, angažiramo tamburaše i ozvučenje, a podupiremo i svojim prisustvom na misi. Svake godine naša je podrška svim seoskim Dužijancama vrlo važna – kako za njih, tako i za nas, da budemo svi zajedno. Na središnjoj Dužijanci u Subotici svi bandaši i bandašice dolaze kako bi zajedno slavili«,rekao je Marinko Piuković, direktor UBH »Dužijanca«.

06/07/2025

Groblje na Magarčevom brijegu od 1913. godine krasi neogotička kapela sv. Jakova, ostavština obitelji Žagar, dok grobljem na brežuljku Doka dominira kapela obitelji Posavac, podignuta 1918. godine u duhu arhitekture akademizma

U Srijemskim Karlovcima postoji značajna kultura uređenja katoličkih grobalja.

05/07/2025

Poljoprivrednici će, kao i prošle godine, oko 50% pšenice istrgovati odmah, a 50% ostavili na lageru. S jedne strane, to je uvjetovano obvezama proizvođača kako bi došli do prvog značajnijeg priljeva novca u sezoni. S druge strane, cijenom od 20 dinara s dobrim prinosima, uz sve probleme poput visokih troškova drugih izdataka, ipak je postignuta neka isplativost prodaje

Za sada potencijalni nedostatak kukuruza jedino je utjecao na to da se cijena pšenice, bez obzira na prinose, podigne od onih početnih 16 dinara na oko 20 dinara za proizvođače« navodi Jeca Ilić

05/07/2025

Intervju: Gordana Čomić, političarka

Ne može bez političke artikulacije, bez političke identifikacije i bez jasnih uvjerenja koje su ZA nešto, a ne PROTIV nečega ili nekoga

04/07/2025

Otvoren 40. saziv Prve kolonije naive u tehnici slame

U Tavankutu je svečano otvoren jubilarni, četrdeseti saziv Prve kolonije naive u tehnici slame, koju već tradicionalno organiziraju istoimena galerija i Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo »Matija Gubec«. Saziv je otvorila vanjska suradnica u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković.
Ova jedinstvena manifestacija i ove je godine okupila 25 iskusnih slamarki iz matične udruge, tri gošće iz Srijemske Mitrovice, kao i petero djece koje će se okušati u ovoj drevnoj tehnici. Uz domaće sudionike, očekuju se i gosti iz Hrvatske i Slovenije.

Tijekom sljedećih tjedan dana, u prostorima tavankutske osnovne škole, vrijedne ruke umjetnica stvarat će slike i predmete od slame – izražavajući tako spoj tradicije, kreativnosti i zajedništva.
»Kolonija počinje zvanično danas, a s radovima počinjemo već sutra, od čišćenja slame i pripreme pa sve redom sve do subote, 12.7. Počinje i Seminar bunjevačkog stvaralaštva i tu očekujemo polaznike«, objašnjava Marija Rukavina Prćić, voditeljica slamarskog odjela u Gupcu.

Kolonija u Tavankutu već desetljećima njeguje i prenosi ovu posebnu tehniku, spajajući generacije kroz stvaralaštvo i njegujući tradiciju.

Pre otvorenja kolonije u tavankutskoj crkvi Presveto Srce Isusovo služena je sveta misa koju je predvodio mjesni župnik vlč. Marijan Vukov.

04/07/2025

Ljetna škola na Cresu

Ljetna škola hrvatskog jezika, kulture i duhovnosti na otoku Cresu koju organizira udruga »Naša djeca« privedena je kraju.

U sedmodnevni program od 25. lipnja do 2. srpnja uključilo se 58 sudionika, učenika srednjih i osnovnih škola u Subotici i Somboru koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku s njihovim voditeljima i roditeljima.

»Osim tri spomenuta segmenta (jezika, kulture i duhovnosti) djeca i mladi imali su priliku za kupanje, druženje, upoznavanje, šetnju, sportske aktivnosti, igru...

Sedam dana zajedničkog života donosi razne izazove, ali i mogućnost za bolje upoznavanje te trajno prijateljstvo. I ovoga p**a posjetili smo muzej Apoksiomena na Malom Lošinju.

Po povratku svojim domovima svratili smo u svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, gdje smo svetom misom zahvalili za zajedništvo proteklih dana, za zdravlje sudionika i molili na razne nakane«, rekla je Željka Vukov, predsjednica udruge »Naša djeca«.

Ljetnu školu pomogli su: Hrvatsko nacionalno vijeće, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Grad Mali Lošinj, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice i tvrtka »Pos paper«.

04/07/2025

Savjet za Hrvate izvan RH: Dijalog i suradnja

Nakon službenog otvaranja sjednice Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske, održan je niz panela i sastanaka pojedinačnih odbora.

Tijekom jučerašnjeg dana, na prvom panelu tema su bile aktualnosti u odnosima s Hrvatima izvan Republike Hrvatske iz perspektive Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Europskog parlamenta i Hrvatskoga sabora, dok je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske predstavio novosti. Na drugom panelu govorilo se o gospodarskoj suradnji, sportu i turizmu – predstavljen je Nacionalni plan poticanja ulaganja u Republiku Hrvatsku te druge gospodarske politike Ministarstva gospodarstva, kao i aktivnosti Hrvatske gospodarske komore od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Na trećem panelu, pod nazivom »Demografija, povratak i useljavanje«, koji je održan danas prijepodne, raspravljalo se o aktualnostima u tom području, mjerama te poreznoj politici. Četvrti panel, pod nazivom »Nove perspektive i uloga članova Savjeta u odnosima s Hrvatima izvan Republike Hrvatske«, bio je posvećen temama unaprjeđenja kvalitete života Hrvata u Bosni i Hercegovini, kulturnoj baštini hrvatske nacionalne manjine, hrvatskoj zajednici u Europi te očuvanju hrvatskog identiteta, posebice kroz njegovanje hrvatskoga jezika.

Osim panela, održani su i sastanci pojedinačnih odbora: Odbora za Bosnu i Hercegovinu, Odbora za hrvatsku nacionalnu manjinu – u kojem su sudjelovale i članice iz Srbije, Karolina Bašić i Renata Kuruc – te Odbora za hrvatsko iseljeništvo i dijasporu.

03/07/2025

Novi broj sutra na kioscima!

Novi broj tjednika »Hrvatska riječ«, među ostalim, piše o sjednici Savjeta za nacionalne manjine na kojoj je kao prioritet za financiranje u ovoj godini odabrano područje kulture.

Možete pročitati i razgovor s predsjednikom DSHV-a Tomislavom Žigmanovim koji je nedavno izabran za potpredsjednika Pokrajinske vlade.

Tu je i tekst o Forumu Federalne unije europskih narodnosti koji je u Novom Sadu okupio predstavnike brojnih nacionalnih manjina.

»Hrvatska riječ« bavi se i žetvom pšenice i otkupnom cijenom te žitarice, te piše o novootvorenoj riznici župe Uzvišenja svetog križa u Rumi.

Među ostalim, možete čitati i o ekskurzijama i ljetovanjima učenika hrvatske nastave, programu profesionalne orijentacije »GPS – Gdje poći sutra?«, »Ciklusu hrvatskog filma u Vojvodini«, Danu Subotičke biskupije...

U rubrici »Sačuvano od zaborava« možete čitati novi dio serijala o kapelicama na katoličkim grobljima diljem Vojvodine.

U intervjuu za tjednik govori političarka Gordana Čomić.

Novine iz života Hrvata u Srbiji možete pratiti i na internetskoj stranici www.hrvatskarijec.rs te Facebook i Instagram stranici »Hrvatske riječi« (https://www.instagram.com/hrvatska_rijec/?hl=en). Pratite nas i putem mobilne aplikacije »Hrvatska riječ«, koja je besplatna i može se skinuti s platforme Google Play (https://play.google.com/store/apps/details?id=io).