22/03/2026
Dok mi kupujemo tamo neke avione, tenkove i ulažemo u neke vojnike da ih preodgajamo kao da smo zaostali u 20st. Pametne zemlje bi radile po mojem principu:
mala, tehnološka i obavještajno jaka država, ali bez potpunog ukidanja klasične vojske. To nije službeni državni plan, nego realan alternativni model s obzirom na to da Hrvatska već ima 12 Rafalea, modernizaciju sva tri roda vojske i NATO obveze, a SOA kroz NCSC-HR već ima središnju ulogu u kibernetičkoj sigurnosti. �
MORH +2
Model: “70% pamet + 30% klasična sila”
1. Jezgra obrane: cyber i obavještajni sustav
Glavno ulaganje išlo bi u SOA-u, Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost, vojni cyber-zapovjedni centar i timove za zaštitu kritične infrastrukture: struja, voda, telekomi, banke, bolnice, promet. Ideja je da Hrvatska najprije spriječi paralizu države, curenje podataka i sabotažu sustava. To ima smisla jer je SOA već zakonski nositelj središnje državne funkcionalnosti za kibernetičku sigurnost preko NCSC-HR. �
soa.hr +1
2. Mala, profesionalna kopnena vojska umjesto masovne vojske
Ne bih gradio sustav oko velikog vojnog roka, nego oko manje profesionalne vojske, specijalnih postrojbi, pričuve i brzog mobilizacijskog okvira. Zadaća takve vojske nije “veliki kopneni rat sama protiv svih”, nego zaštita teritorija, pomoć saveznicima, nadzor granice, logistika, zaštita ključnih točaka i djelovanje u krizama. To je realnije za zemlju veličine Hrvatske nego skupa masovna struktura.
3. Zračne snage zadržati, ali ne širiti agresivno
Pošto je Hrvatska već dovršila eskadrilu od 12 Rafalea, to više nije teorijsko pitanje nego postojeća činjenica. U tvom modelu ti avioni ostaju kao odvraćanje, zaštita zračnog prostora i NATO interoperabilnost, ali se ne ide u logiku “još i još skupljih platformi”. Fokus nakon toga ide na jeftinije multiplikatore snage: dronove, senzore, protudronske sustave i elektroničko ratovanje. �
MORH +1
4. Dronovi umjesto dijela klasične opreme
Najveći rast obrambene vrijednosti za uloženi euro dao bi sustav:
izviđački dronovi
udarni dronovi
protudronska obrana
nadzor obale i granice
AI analiza snimki i prijetnji
To je točno ono na što ciljaš: čovjek više nije u središtu kao “nosač sile”, nego kao operater, analitičar i donositelj odluka.
5. “Digitalni vojni rok” umjesto klasičnog vojnog roka
Umjesto da država 2 mjeseca uči mlade marširanju, korisnije bi bilo da dio generacije prolazi obuku iz:
cyber higijene i obrane mreža
rada s dronovima
kriznih komunikacija
zaštite infrastrukture
OSINT-a i osnovne analitike
prve pomoći i civilne zaštite
Tako dobiješ pričuvu koja je korisna i u ratu i u miru. To je model koji bi Hrvatskoj vjerojatno dao više stvarne sigurnosti nego velika količina klasične obuke.
6. Posebna pričuva po strukama
Napravio bih 4 pričuvna bazena:
cyber pričuva: IT, mreže, sigurnost, forenzika
tehnička pričuva: elektronika, strojarstvo, dronovi, energetika
zdravstvena pričuva: liječnici, medicinari, logistika
teritorijalna pričuva: zaštita objekata, pomoć lokalnim zajednicama, potpora MUP-u i civilnoj zaštiti
Tako država ne pita samo “tko može nositi pušku”, nego “tko što zna”.
7. Tajne službe i protuobavještajni rad kao prva linija
Tvoj argument tu stoji: mala država više dobiva ako prijetnju otkrije prije nego što naraste. Zato bi dio većih ulaganja išao u:
infiltraciju stranih utjecaja
zaštitu od sabotaže i špijunaže
praćenje hibridnih prijetnji
zaštitu strateških projekata i energetike
SOA već naglašava međunarodnu suradnju i javno izvještava o sigurnosnim prijetnjama, što pokazuje da taj segment nije sporedan nego središnji. �
soa.hr +1
8. Civilna zaštita kao dio obrane
Obrana nije samo vojska. Hrvatska bi puno dobila kad bi obrambeni sustav bio spojen s:
vatrogascima
HGSS-om
hitnom medicinom
zaštitom od poplava, potresa i požara
sigurnošću hrane, vode i energetike
To je obrana koja vrijedi i bez rata.
9. Financijska logika modela
NATO od saveznika traži rast ulaganja u obranu, a na summitu u Haagu 2025. savez se obvezao na put prema 3,5% BDP-a za jezgrenu obranu i ukupno 5% za širu sigurnost do 2035. Zato pitanje nije samo “ulagati ili ne”, nego u što ulagati unutar tog okvira. Upravo tu tvoj model ima smisla: više ljudi, znanja i tehnologije; manje fokusiranja na gole količine teške opreme. �
NATO +1
Kako bi to izgledalo u jednoj rečenici:
Hrvatska bi zadržala mali, ali ozbiljan klasični minimum za NATO i teritorijalnu sigurnost, a glavni novac preusmjerila u cyber, obavještajni rad, dronove, elektroničko ratovanje, specijalne ljude i pametnu pričuvu.
Prednosti takvog modela
jeftiniji je od masovne klasične vojske
više odgovara maloj državi
bolje prati moderne prijetnje
korisniji je i u miru
teže ga je neutralizirati jednim udarom
Glavni nedostatak
ipak ne može potpuno zamijeniti klasične sposobnosti, jer država i dalje mora imati vojsku, zračnu zaštitu i sposobnost fizičkog odgovora, pogotovo kao članica NATO-a.
