Dišpet

05/06/2016

Dragi Splićani, novi broj Antifa fanzina Splitskih antifašista (STAF) možete besplatno preuzeti u klubu Ghetto (Dosud 10, Split) ili ga naručiti preko e-maila: [email protected]

U Splitu se, pored razgolišenih turista iz skandinavskih zemalja koji ne haju ni za oluje ni za vitar, prvih dana ovog kišovitog lipnja ljeta gospodnjeg 2016. pojavio i četvrti broj Antifa fanzina. Uslovno govoreći tema broja je povijesni revizionizam na Balkanu u prvim desetljećima 21. stoljeća iz…

31/05/2016

Sutra nastupa nova etapa u velikoj borbi protiv mraka: u 13 hrvatskih gradova izlazi na ulice 180 različitih udruga, sindikata i tisuće građana. Skupovi podrške se organiziraju i u inozemstvu, od Londona do Šangaja. Na nama je da jasno i glasno kažemo kako od političkih marginalaca i njihovih zahtjeva za cenzurom znanja!

Pitaće nas dica di smo bili 1. 6. 2016.!


Sve informacije se mogu naći na stranici: http://hrvatskamozebolje.org/

Vidimo se sutra!

Hrvatska može bolje, više na hrvatskamozebolje.org. Vidimo se 1.6.2016 u 18 sati.

31/05/2016

31. svibnja 1992. godine putem lokalne radio stanice izdana je naredba da svi neSrbi u Prijedoru označe svoje kuće bijelim plahtama, a po izlasku iz kuće istaknu bijelu traku oko ruke.

U kampanjama etničkog čišćenja, ubijeno je i protjerano oko 50 hiljada osoba iz Prijedora i okoline. Kroz logore Keraterm, Omarska, Trnopolje i još 54 mjesta zatočenja u nečovječnim uvjetima torturu je prošlo oko 30 hiljada djece, žena i muškaraca, bošnjačke, hrvatske i drugih nesrpskih nacionalnosti. U Prijedoru je ubijeno 3173 osoba od čega preko stotinu djece.

Prijedorske vlasti do danas osporavaju izgradnju spomen-obilježja za 102 djeteta ubijena u Prijedoru. Sa druge strane u logorima kroz koje je hiljade ljudi maltretirano i ubijeno najsurovijim metodama vlasti stoji spomenik Vojnicima Republike Srpske, a
list lokalne uprave Prijedora „Kozarski vjesnik“ odbija objavu oglasa u kojem se odaje počast ubijenoj djeci.

"prijedorska bijela traka crnja je od svakog mraka", govori A. Sidran.

List lokalne uprave Prijedora „Kozarski vjesnik“ odbio je da objavi oglas u kojem se odaje počast deci ubijenoj u tom gradu tokom rata u Bosni i Hercegovini.

27/05/2016

Tribinom "Ubijenoj djeci Prijedora" održanoj u Islamskom centru u Zagrebu, započelo je trodnevno obilježavanje Dana bijele trake u glavnom gradu Hrvatske, u sjećanje na zločine počinjene u Prijedoru 1992. godine kada je ubijeno 3.173 civila, od čega najmanje 102 djece.

Stravično i tužno, čak ni 24 godine kasnije, ne dozvoljava se obilježavanje mjesta stradanja izgradnjom spomenika u Prijedoru i na mjestu logora Omarska, Keraterm i Trnopolje

Takav oblik onemogućavanja obilježavanja mjesta zločina nažalost nije rijetkost. Svako falsificiranje povijesti kreće od sprječavanja materijalnih dokaza sjećanja. Od naglašavanja one interpretacije koja prikriva, koja laže - tu je snaga pervertiranog diskursa rata kojem svjedočimo na cijelom postjugoslavenskom području.

Počeli Dani bijele trake u Zagrebu, a predstavnik roditelja stradale djece najavljuje tužbu protiv vlasti u Prijedoru.

21/05/2016

Danas u Zagrebu: fotografije s prosvjeda inicijative "Obrani pravo na izbor", pravo da ne budeš sveden samo na česticu u funkciji poboljšanja nacionalne demografske slike. Pravo da vrijednosni sustav jednog dijela društva ne bude nametnut svima kao zakonska obveza.

Upravo na Strossmayerovom trgu - Obrani pravo na izbor!

17/05/2016

VEČERAS U SPLITU!

Dom mladih, amfiteatar, 19 h

BORIS BUDEN: USTAŠKA KULTURA DANAS

Nakon sinoćnje tribine Fašizacija Splita: U izazovima nove ideologizacije na današnjem Splitskom forumu posjetite predavanje pod nazivom Ustaška kultura danas uglednog filozofa i publicista Borisa Budena.

Boris Buden (Garešnica 1958.) je filozof i publicist. Piše eseje i članke iz područja filozofije, politike, kritike kulture i umjetnosti.

U Zagrebu je diplomirao filozofiju, uz dopunske studije marksizma. Doktorirao je iz teorije kulture na Sveučilištu Humbolt u Berlinu. Eseje je tijekom devedesetih objavljivao uglavnom u Arkzinu, čiji je bio i urednik. Živi i radi u Berlinu.

Objavio više knjiga, stručnih i publicističkih tekstova. Jedan je od najistaknutijih analitičara postkomunističkog stanja i aktualnog stanja kulture. U današnjem predavanju o ustaškoj kulturi, u spoju dvaju centralnih okosnica svog znanstvenog interesa, locirat će značenje ustaške (političke) kulture, njene dosege, aktualnost i političke, socijalne i ekonomske implikacije.

16/05/2016

Boris Buden: danas na Splitskom forumu

Vidimo se u Amfiteatru Doma Mladih (Savska bb, 21000 Split) u 19:00 sati!

„Svatko danas može biti antifašist, pa tako i jedan uvjereni postfašist. U tom smislu Hasanbegović je potpuno u pravu kada tvrdi da je antifašizam floskula. Da nije, ne bi se po cijeloj zemlji, na stadionima i ulicama orilo od ustaških pozdrava, ne bi ustaški i fašistički simboli ukrašavali hrvatske...

16/05/2016

Danas.

19:00 h
Amfiteatar Doma Mladih (Savska bb, 21000 Split)

IMA LI FAŠIZMA?

Razgovaramo s filozofom i teoretičarem kulture Borisom Budenom, spisateljicom i političkom aktivisticom Mirom Lorger, povjesničarkom i književnicom Đurđom Knežević te književnim kritičarem i novinarom Borisom Postnikovim.

https://www.facebook.com/events/244150685946266/

29/12/2015

Netom prije njegovi su, njih petnaestak, napali prosvjednike koji su se usudili javno suprotstaviti održavanju mise zadušnice za ustaškog poglavnika Antu Pavelića, koja se redovito održava u ovoj crkvi. Nekad ju je predvodi pater Vjekoslav Lasić, ali ove je godine, kao i prethodnih nekoliko, statirao u pozadini.

Sin je bio jako nervozan. Kako i ne bi. Ekipa je vani, a on je glavu zabio u klupu. Ima ga tek koji centimetar manje od dva metra. Ni otac nije puno niži, ali zato ima barem dvadeset kilograma više. Imaju i sličnu boju kose, s tim da je otac svoju frizuru davno zaboravio, ali zato potomak uzgaja nek…

15/12/2015

11/12/2015

Ponekad vidljivi, ponekad potpuno neprimijećeni. Ali tu su, tu pored nas.
Oni su beskućnici i beskućnice.
Ova jedinstvena skupina građana nisu samo „osobe bez krova nad glavom“.
Oni su i osobe s invaliditetom, bore se s ovisnošću, imaju psihičkih poteškoća, dugotrajno su nezaposleni, nemaju osobnih dokumenta, zdravstveno osiguranje, bez ikakvih su primanja…
Službena statistika kaže kako ih je u RH 391 i kako su gotovo svi državljani RH.
Najveći broj beskućnica/ka, njih više od 300, su samci i razvedeni.
Više od 200 imaju psihičke poteškoće i probleme ovisnosti.
Najčešće su u dobi od 55-59 godina, ali raste i broj mladih u dobi od 30-35 godina.
Više od 300 nemaju nikakvih prihoda, nezaposleni su, premda je većina, njih 270, radno sposobna.
Najčešći razlozi zbog čega su bez doma su neriješeni imovinsko-pravni odnosi i neriješeno pitanje stanovanja nakon izlaska iz institucija socijalne skrbi i penalnih ustanova, ali i ovrhe i preko noći izgubljeno radno mjesto ...
Mi znamo kako službene bojke ne odgovaraju stvarnim brojkama.
Mi znamo kako ih je puno više od 391 koji su bez krova nad glavom, koji žive u neadekvatnim uvjetima, bez struje, tekuće vode, bez osnovnih prava...
A pravo na stanovanje jedno je od osnovnih ljudskih prava!
Zato danas, na kraju dana, šaljemo ovaj album splitskih razglednica, s najljepših punktova grada koje govore kako su beskućnici TU PORED NAS!
A na nama je samo da budemo ljudi! :)

OSOBNA KARTA IZLOŽBE:
Autor portreta beskućnika u naravnoj veličini, snimatelj, fotograf, montažer, nosač, dobri duh : Edi Matić
Fotografiranje iz žablje i ptičje perspektive: Edi Matić i Arsen Gruić
Svekolika podrška u akciji : Ivo Puljek, Josipa Vučica, Martina Matković, Ante Barun
Odgovorna za brzopoteznu akciju po gradu: Đordana Barbarić
Logistika: Udruga MoSt
Razlog zašto otvaramo izložbu o beskućnicima: Međunarodni dan ljudskih prava
Razlog zašto je izložba virtualna: Nismo dobili dozvolu za stvarnu izložbu na otvorenom

25/11/2015

Opet ti drhte ramena, moja malena opet sam ti nesto kriv zašto skrivas lice zbog masnice koja se i ne vidi Ti znas, kad sam nervozan, planem pa mi ruka pole...