Novosti

05/09/2026

Veljko Kajtazi zastupnik je romske, ali i još 11 nacionalnih manjina u Saboru.

Početkom kolovoza obilježen je Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu, Samudaripen. To, ali i stanje romske zajednice i njeni problemi, bili su povod za razgovor s njim.

Kajtazi u intervjuu za Novosti ističe kako Samudaripen nije samo romska tragedija već je to mračna epizoda cjelokupne ljudske povijesti. Naša je obveza osigurati da se glas nevino stradalih jasno čuje, jer je edukacija o prošlosti naša najbolja obrana od mržnje, predrasuda i ekstremizma u sadašnjosti.

Baš zato iznimno je važno da narodi koji su kroz povijest bili žrtve progona i stradanja danas nastupaju ujedinjeno protiv sve izraženijeg povijesnog revizionizma i jačanja radikalne desnice.

Treba učiniti i pomake u obrazovanju mladih jer učenje o Samudaripenu i drugim tragedijama u NDH nije obvezno i jasno definirano kao dio školskih udžbenika i kurikuluma, pa nove generacije ne dobivaju punu istinu o tome.

Valja bolje integrirati i romsku zajednicu u obrazovni sustav jer je porazan podatak da danas imamo više od 92 segregirana razreda s romskom djecom u Hrvatskoj. Više na linku ➡️ https://www.portalnovosti.com/veljko-kajtazi-segregacija-u-obrazovanju-je-najveca-opasnost/

05/09/2026

Udruženje Protiv zaborava obeležilo je u Vukovaru Međunarodni dan nestalih osoba

05/09/2026

Ne morate imati najskuplje stvari da biste super izgledali, poručuje modni kritičar Hanan Bešović čije duhovite Instagram profile prate stotine tisuća ljudi, među kojima eksju "ženturače" imaju posebno mjesto. Piše Vedrana Bibić za magazin Nada

Ne morate imati najskuplje stvari da biste super izgledali, poručuje modni kritičar Hanan Bešović čije duhovite Instagram profile prate stotine tisuća ljudi, me

05/09/2026

Deseci tisuća ljudi okupili su se u Zagrebu na prosvjedu “Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ tražeći hitnu i potpunu sanaciju onečišćenih lokacija, utvrđivanje odgovornosti te jasne rokove za uklanjanje otpada koji prijeti zdravlju građana i ekosustavu Like

Piše I. Perić

Deseci tisuća ljudi okupili su se u Zagrebu na prosvjedu “Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ tražeći hitnu i potpunu sanaciju onečišćenih lokacija, utvrđivanje o

05/09/2026

Nagodbom vrijednom 18 milijardi dolara Meta je zaustavila suđenje zbog ovisničkog dizajna svojih mreža i pristala ograničiti njihovo korištenje maloljetnicima, no bez rigorozne provjere dobi te će mjere djeca lako zaobići, dok će kompanija izbjeći javno razotkrivanje poslovnih praksi i dugoročnu štetu za svoje poslovanje

Nagodbom vrijednom 18 milijardi dolara Meta je zaustavila suđenje zbog ovisničkog dizajna svojih mreža i pristala ograničiti njihovo korištenje maloljetnicima,

05/09/2026

Nakon što je dogovoreno otpuštanje 50.000 zaposlenih, uprava Volkswagena smatra da treba otpustiti još toliko. Kineska konkurencija, visoke cijene energije i rada i zakašnjela električna tranzicija stvorili su krizu koja bi u vrijeme uspona AfD-a mogla imati i velike političke posljedice. Piše Tihomir Ponoš

Nakon što je dogovoreno otpuštanje 50.000 zaposlenih, uprava Volkswagena smatra da treba otpustiti još toliko. Kineska konkurencija, visoke cijene energije i ra

05/09/2026

Boris Dežulović: Objasnili smo Marku kako pravi ustaše sjede stol do nas i pokazali prema Jozi Radanoviću, koji nam je otamo dizao čašu, ali naš novi prijatelj samo se nasmijao, stidljivo dlanom prekrivajući usta. Znao je da smo novinari, naravno da je znao, pa neće valjda od splitskih ustaša tražiti pomoć za Vukovar?

Objasnili smo Marku kako pravi ustaše sjede stol do nas i pokazali prema Jozi Radanoviću, koji nam je otamo dizao čašu, ali naš novi prijatelj samo se nasmijao,

05/09/2026

“Kao karikaturist, sretan sam što sam doživio sve ovo što obuhvaća današnja stvarnost jer je to najbolja karikatura života. Karikaturisti i karikature danas su nepotrebni. Sam je život, u ukupnosti ljudske civilizacije, vlastita veličanstvena karikatura. I dostupna je svima”, govori autor jednog od najoriginalnijih opusa svjetske poslijeratne animacije, član Američke filmske akademije i vodeći modernist Zagrebačke škole crtanog filma. Intervju (3/3) vodila Branimira Lazarin

Kao karikaturist, sretan sam što sam doživio sve ovo što obuhvaća današnja stvarnost jer je to najbolja karikatura života. Karikaturisti i karikature danas su n

04/09/2026

📣 FRIŠKI BROJ NOVOSTI OD DANAS JE NA KIOSCIMA! 📣

👉 U naslovnoj temi pišemo o kraju matomanije, to jest o okončanju 15-godišnjeg mita o Mati Rimcu kao velikom poduzetniku i inovatoru. Priču ima Boris Postnikov.

👉 U velikom intervjuu broja razgovaramo s profesorom sociologije Draganom Bagićem, koji u jednom dijelu desnice vidi totalno nerazumijevanje onoga što domoljublje jest. Donosimo i završni dio intervjua s legendarnim ilustratorom i karikaturistom Nedeljkom Dragićem. A sugovornik nam je i pisac Drago Glamuzina, čija nova zbirka poezije govori o prolaznosti života. Intervjue su vodili Paulina Arbutina, Branimira Lazarin i Đorđe Krajišnik.

👉 I u ovom broju pokrivamo širok raspon tema. Pišemo o uzaludnim naporima HDZ-a i njegovih desničarskih satelita da zatrpaju temu otpada u Gospiću i minoriziraju činjenicu da Plenkovićeva vlada snosi najveću odgovornost za onečišćenje tisućama tona uvoznog smeća. Pitamo se hoće li gradonačelnik Vukovara održati predizborno obećanje i Vukovar pretvoriti u „grad za sve“, sa stabilnim financijama, dostupnijim vrtićem i javnim prijevozom. Analiziramo reakcije na smrt Ratka Mladića u Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Pišemo o digitalnoj okupaciji Europe, odnosno planu EU-a da pod izlikom digitalnog suvereniteta dopusti gradnju energetski intenzivnih podatkovnih centara, iako će ona ugroziti klimatske ciljeve i dodatno učvrstiti moć američkih tehnoloških kompanija. Analiziramo krizu u Volkswagenu i njemačkoj automobilskoj industriji. Opraštamo se od velikog pisca, polemičara i strastvenog debatera Slobodana Šnajdera.

Za Novosti pišu: Ivica Đikić, Dušan Velimirović, Tena Erceg, Eldin Hadžović, Tihomir Ponoš, Rade Dragojević, Dragan Grozdanić, Anja Kožul, Boris Dežulović, Igor Lasić, Dejan Kožul, Sinan Gudžević, Boris Rašeta i brojni drugi.

Dostupni smo vam na svim boljim kioscima u zemlji. Pratite nas na web portalu Novosti i društvenim mrežama.

04/09/2026

Mansurova umetnost upisuje palestinski pejzaž, kulturu i svakodnevicu u istorijski narativ iz kojeg stalno bivaju potisnuti. Zemlja, blato, tatriz i biljke postaju mnogo više od umetničkih motiva: kroz njih se artikulišu pripadnost i kolektivno sećanje, ali i pravo na sopstvenu istoriju, otpor i, u konačnici, oslobođenje. Piše Mirjana Radovanović

Mansurova umetnost upisuje palestinski pejzaž, kulturu i svakodnevicu u istorijski narativ iz kojeg stalno bivaju potisnuti. Zemlja, blato, tatriz i biljke post