15/05/2026
Prvi natječaj za radiodramski tekst objavljen je 1926. godine. 7. travnja 1927. od 20.30 do 20.45 na valovima Radio stanice Zagreb izvedena je prva hrvatska radiodrama.
Vatra Ive Šrepela pristigla je na natječaj pod pseudonimom Ivo Sanjić. Sve što o njoj znamo poznato nam je iz osvrta u dnevnome tisku koji je među ostalim objavljivao reakcije zadovoljnih, ali i uzbuđenih slušatelja. Neki su, naime, izišli na balkone na zagrebačkome Gornjem gradu misleći da je negdje buknuo požar. U Vatri su glumili: Vjekoslav Afrić, Jelena Bilbija, Božo Drnić i polaznici Državne glumačke škole. Redatelj drame bio je njezin autor Ivo Šrepel.
1933. osnovan je Dramski studio Radio stanice Zagreb.
50-tih godina se rado drame izvode uživo, osnovan je i dječji dramski studio koji vodi Tamara Srkulj , iz njega su kasnije izašli i neki naši redaelji kao Biserka Vučković koja je godinama uspješno i sama radila s djecom na radiju , a ostvarila niz režija različitih žanrova, raspisuju se natječaji za izvorni radiodramski tekst i sve više se razvija upravo radiodrama, a ne samo adaptacije dramskih i proznih tekstova.
Potkraj pedesetih i u šezdesetima dolazi do proboja radiodrame izvan granica , tekstovi se prevode i izvode na njemačkom, francuskom, nizozemskom , poljskom pa čak i švedskom radiju.
Sredinom šezdesetih kada Branko Hećimović postaje voditelj Dramskog studija Radija Zagreb uvode se nove emisije i program dobiva oblik koji je više manje zadržao do danas. Potkraj šezdesetih Zvonimir Bajsić počinje snimati prve dokumentarce po kojima je poznat i on i tzv . zagrebačka škola dokumentarizma.
Nižu se i prve međunarodne nagrade Prix Italija, Prix Futura.
Potkraj devedeseti i dolaskom novog tisućljeća nova generacija preuzima program te na čvrstim temeljima gradi dramski program koji se podjednako temelji na izvornim radiodramskim tekstovima , adaptacijama dramskih i proznih tekstova, stvara dramski program za djecu i razvija dokumentarizam.
Do danas program je osvojio sve najvažnije međunarodne nagrade tri Prix Italije, jednu Prix Europu, dva p**a nagradu BBC-a za najbolju europsku audio dramu, Prix Novu prvo, drugo i treće mjesto, tri p**a nagradu za najbolju dramu za djecu u Bratislavi, srebrni mikrofon u New Yorku. Iza svih ovih nagrada stoje prije svega urednici koji odlučuju o projektima i dramaturški te producentski oblikuju cjelinu dramskog programa potom autori , redatelji i dramski ton majstori koji stvaraju djela te naravno glumci, skladatelji, prevoditelji svi naši vanjski suradnici zaljubljenici, entuzijasti, profesionalci .
Osim proizvodnje radiodrama i dokumentaraca program je prisutan i van etera: godinama organizira međunarodni festival igrane i dokumentarne radiodrame Prix Marulić, Radioaktivne slušaonice za djecu osnovnoškolskoga uzrasta diljem Hrvatske, surađuje s Carnetom, objavljuje zbornike radiodrama , izdaje nosače zvuka s radiodramama , ove godine podižemo i web stranicu Audioteka dramskog programa s arhivskim ali i recentnim radiodramama i dokumentarcima , imate ćemo i izvedbu radoidrame uživo iz studija Bajsić s prijenosom na prvom programu Hra . Početkom 60.-tih postojala je tzv. javna scena dramskog studija Radio Zagreba , većinom na sceni današnjeg kazališta Gavella izvodile su se radiodrame uživo pred publikom. Slaveži 100 godina rdija idemo ususret 100 godišnjici radiodramske produkcije u Hrvatskoj.
Na prvom programu Hra petkom možete slušati krimiće od 23 sata, primjerice uskoro krećemo s radom na serijalu temeljenom na višestruko nagrađivanom i prevođenom romanu Jurice Pavičića Crvena voda, upravo snimamo dramu za mlade prema romanu Olivera Lovrenskog Kad smo bili mlađi u tri dijela , a koji će biti dostupan i u Slušaonici na našim web stranicama , a emitirat ćemo ga na jesen na prvom programu te Listanje kupusa Igora Beleša u 15 epizoda , premijera će također biti na jesen.
AUDIOTEKA je višegodišnji projekt. Ovisno o autorskim pravima u Audioeci će biti brojna djela . Trenutno smo u pregovorima s HAZU da nam kao nositelji prava nad književnim djelima Miroslava Krleže dopuste da u Auditeku stavimo gotovo trideset radiodrama nastalih prema Krležinim djelima od kraja pedesetih do danas. Zanimljivo je da imamo snimjenu radio dramu Galeb prema istoimenoj drami A. P: Čehova . U glavnim ulogama su Mia Oremović i Zvonimir Rogoz a dramu je 1959. godine režirao Zvonimir Bajsić. U Audioteci će tako biti npr. i Strindbergova Gospođica Julija u kojoj Pero Kvrgić 1956. godine glumi Jeana. Osim arhive s plejadom glumaca poput Vanje Dracha, Drage Krče, Svena Laste, Fabijana Šovagovića, Ivice Vidovića, Bobija Marottija i dr. audioteka će na jednom mjestu skupiti i najsuvremenije dramatičare i njihove drame pa će tako slušatelji na jednom mjestu moći preslušati većinu drama koje je napisao Mate Matišić ili Tena Štivičić, Monika Herceg, Ivor Martinić ... Jednako tako i mladi i djeca moći će slušati neke lektirne naslove, ali i drame i igrokaze poput serijala Gulliverovih putovanja i Doktora Dolittlea do pjesama Zvrka, Viteza, Baloga, Majera i Krkleca. Biti će tu i nagrađenih romana, krimića i komedija iz ciklusa Panoptikum. Do kraja godine izaći ćemo s prvim izborima, a tijekom narednih godina fond emisija će rasti.
