Slobodni Filozofski

21/05/2026

𝗣𝗥𝗜𝗝𝗔𝗩𝗘 𝗣𝗥𝗢𝗗𝗨𝗟𝗝𝗘𝗡𝗘 𝗗𝗢 𝟮𝟴. 𝗦𝗩𝗜𝗕𝗡𝗝𝗔!🚩

𝗔𝗡𝗧𝗜𝗞𝗔𝗣𝗜𝗧𝗔𝗟𝗜𝗦𝗧𝗜𝗖̌𝗞𝗜 𝗦𝗘𝗠𝗜𝗡𝗔𝗥 🚩 𝗣𝗥𝗜𝗝𝗔𝗩𝗘 𝗣𝗥𝗢𝗗𝗨𝗟𝗝𝗘𝗡𝗘 𝗗𝗢 𝟮𝟴. 𝗦𝗩𝗜𝗕𝗡𝗝𝗔!

U suradnji sa Slobodni Filozofski, u sklopu Škole suvremene humanističke, donosimo šesti po redu program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijaviti se možete do 28. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026.

16/05/2026

U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.

Cijeli tekst dostupan je na poveznici: https://slobodnifilozofski.com/2026/04/pluribus-nemogucnost-utopije-u-doba-polikrize.html

12/05/2026

Iz arhive 🩷

Javna percepcija plesne umjetnosti još uvijek se češće vezuje uz njezino poimanje kao estetizirane vještine dostupne manjini, nego li znanja koje može biti široko distribuirano. Iako je ples na ovim prostorima odnedavno doživio institucionalizaciju u akademskom polju, dio važnih plesnih znanja i praksi, koja su se proteklih desetljeća odvijala kroz djelovanje vaninstitucionalne plesne scene i dalje ostaju izvan službenih kurikula, a kulturni i društveni centri koji su nekada omogućavali širu demokratizaciju kulture i umjetnosti više ne postoje. O plesnoj umjetnosti, odnosu institucionalnog i vaninstitucionalnog djelovanja te plesačkim uvjetima rada razgovarale smo s članicom BADco., Nikolinom Pristaš.

Cijeli tekst dostupan je na poveznici: https://slobodnifilozofski.com/2018/12/suvremeni-ples-podrustvljeno-znanje.html

Ne propustite plesnu radionicu Leile Awadallah Tijelom za Palestinu, koja će se održati 30. svibnja u Maloj dvorani Pogon Jedinstvo, u suorganizaciji Subversive Festivala i Free Palestine. Solidarity from Croatia.

Više informacija uskoro na webu: https://subversivefestival.com/

10/05/2026

Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu svjesnog njegova prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.

Cijeli tekst dostupan je na poveznici: https://slobodnifilozofski.com/2026/04/breme-prihvaceno.html

Knjiga izabranih eseja Abdaljawada Omara u 2026. izlazi u nakladi Bijeli val Subversive Festival

08/05/2026

Slobodni Filozofski i Subversive Festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!

Sve dodatne informacije su dostupne na poveznici: https://slobodnifilozofski.com/2026/05/antikapseminar6.html

21/03/2026

Film „Bitka za Alžir“ uprizoruje neke od ključnih Fanonovih tema o kolonijalizmu i antikolonijalnoj borbi, fokusirajući se na bitku za grad Alžir i gerilsku borbu FLN mreže militanata i militantkinja. Autorica pokazuje kako se fanonovska teorija nasilja vizualno artikulira u filmu, te kako se strukturalnom nasilju kolonizatora suprotstavlja revolucionarno kontra-nasilje potlačenih, koje je prije svega politička taktika. Kasba, siromašna četvrt koju nastanjuju kolonizirani, postaje laboratorij urbane gerile, gdje se emancipacija žena ostvaruje kroz praksu, a ne liberalnu individualnu „slobodu‟. Subjekt revolucije su kolektivi i mase, ne identiteti, što kulminira u završnim scenama masa na ulicama i ululacijama kao neprevedivom kriku otpora koji najavljuje nastavak borbe.

https://slobodnifilozofski.com/2025/08/kasba-se-organizira-fanonovsko-u-filmu-bitka-za-alzir.html

15/03/2026

Što danas znači javna televizija? Kroz odnos HRT-a prema dokumentarnom filmu autorica pokazuje kako javni medijski servis ne djeluje samo kao distributer sadržaja, već kao stabilizator dominantnog hegemonijskog okvira unutar kojeg se društveni antagonizmi depolitiziraju ili prevode u moralne panike i kulturne sporove. Povlačenje filmova, kasni termini i izostanak koprodukcija upućuju na suptilne mehanizme cenzure i autocenzure te otvaraju pitanje strukturne uloge HRT-a u oblikovanju političkog prostora. U središtu rasprave ostaje pitanje može li javni servis, financiran javnim sredstvima, biti infrastrukturna potpora kritičkoj i autorskoj produkciji – ili će ostati instrument upravljane reprezentacije.

https://slobodnifilozofski.com/2025/10/prekid-programa-hrt-i-dokumentarni-film.html

Što danas znači javna televizija? Kroz odnos HRT-a prema dokumentarnom filmu autorica pokazuje kako javni medijski servis ne djeluje samo kao distributer sadržaja, već kao stabilizator dominantnog hegemonijskog okvira unutar kojeg se društveni antagonizmi depolitiziraju ili prevode u moralne pa...

20/02/2026

Donosimo predgovor engleskom prijevodu knjige „O cionističkoj književnosti” Gasana Kanafanija, koja ga smješta u središte revolucionarne kritike koja odbija razdvajati književnost, politiku i historijsko-materijalističke uvjete kolonijalne dominacije. Kanafani nastupa kao marksistički kritičar koji razotkriva kulturne i institucionalne mehanizme kroz koje se cionizam legitimizira kao povijesna nužnost, dok se palestinsko iskustvo sustavno briše i dehumanizira. Književna kritika ovdje je mjesto ideološke borbe, koje razotkriva veze između kulture, klasnih odnosa i strukture kolonijalnog projekta.
https://slobodnifilozofski.com/2025/11/revolucionar-kao-kriticar-gasan-kanafari-o-cionistickoj-knjizevnosti.html

̌evnost

Donosimo predgovor engleskom prijevodu knjige „O cionističkoj književnosti” Gasana Kanafanija, koja ga smješta u središte revolucionarne kritike koja odbija razdvajati književnost, politiku i historijsko-materijalističke uvjete kolonijalne dominacije. Kanafani nastupa kao marksistički kri...

18/02/2026

Film "Jedna bitka za drugom" (One Battle After Another, 2025) Paula Thomasa Andersona izazvao je oduševljenje dijela publike koja u njegovu prikazu „revolucije“ prepoznaje politiku ili barem njezinu estetiku. Polazeći od političke kritike filma, u prijevodu teksta Frédérica Lordona razmatra se dugotrajan holivudski trend u kojem politika kao proces kolektivnog organiziranja i djelovanja masa u potpunosti izostaje. Na njezino mjesto stupa aktivizam, umjesto masa – fascinacija pojedincima_kama, a umjesto promišljanja revolucionarnog nasilja kao jedne od oslobodilačkih taktika dominiraju slike heroja i heroina s oružjem. Podsjećajući na drukčije filmske prikaze revolucije, tekst zaključuje da kulturna buržoazija kao recipijent ovakvih narativa ostaje zarobljena u metafizici individualizma.
https://slobodnifilozofski.com/2025/10/kulturna-burzoazija-i-revolucija-o-jedna-bitka-za-drugom.html

Film "Jedna bitka za drugom" (One Battle After Another, 2025) Paula Thomasa Andersona izazvao je oduševljenje dijela publike koja u njegovu prikazu „revolucije“ prepoznaje politiku ili barem njezinu estetiku. Polazeći od političke kritike filma, u prijevodu teksta Frédérica Lordona razmatra...

09/02/2026

Pravo na neraspoznatljivost otvara pitanje kako tijela, povijest i artefakti izmiču logici potpune vidljivosti i kontrole. Glissant i Soto Calderón pokazuju kako subjekti i kulturne prakse mogu djelovati unutar i protiv dominantnih režima percepcije, otvarajući prostor za kritičke, relacijske i emancipatorne prakse u umjetnosti, arhivistici i politici. Autorica tekst razmatra te principe u suvremenim političkim, umjetničkim i kustoskim kontekstima.

Pravo na neraspoznatljivost otvara pitanje kako tijela, povijest i artefakti izmiču logici potpune vidljivosti i kontrole. Glissant i Soto Calderón pokazuju kako subjekti i kulturne prakse mogu djelovati unutar i protiv dominantnih režima percepcije, otvarajući prostor za kritičke, relacijske i...