Ekonomski lab

09/09/2026

EKONOMSKA UTAKMICA: SLOVENIJA-HRVATSKA ZAMALO 3:1

Pred samo nekoliko mjeseci pisalo se o tome kako Slovenci sve češće bacaju pogled s ove strane granice, ali ne zbog ljetovanja nego zbog toga što su začuđeni brzinom kojom Hrvatska u gospodarskom smislu sustiže Sloveniju. Kolo sreće ove se godine okreće, kao što pokazuje slika: odnos rasta BDP-a za drugi kvartal u postocima iznosi 4,8:1,7 = 2,8:1 za Sloveniju. Zašto? Kako nakon toliko duge hrvatske premoći? I što ovo znači za budućnost - za narednu poslovnu godinu, godinu poslije?

Tri su opcije za stjecanje više saznanja o mogućim odgovorima:

Prvo, dođite u Wespa Spaces u srijedu 16.9. u 18h, gdje na afterwork mini-konferenciji Genius Intercapitala pod nazivom Makro, nekretnine i burza: razgovor uz piće sudjelujem s Borom Vujovićem iz Operete (nekretnine) i stručnjacima InterCapitala (burze, ulaganja). Program i poveznica za registraciju i ulaznicu je u komentaru dolje.

Drugo, detaljnije o gospodarskim izgledima pročitajte u novoj Makroekonomskoj prognozi Ekonomskog laba - netom objavljeno. Poveznica je također u komentarima.

Treće, ako ste u BiH i stižete sutra (četvrtak 10.9.) na veliku konferenciju Mobizz u Mostar, vidimo se; tamo ću dati usporedni pregled gospodarskih kretanja i očekivanja SLO-HR-BIH uz, naravno, osvrt na ekonomiju EU, monetarnu politiku ECB-a … Treba li reći: i poveznica na Mobizz je u komentarima za zainteresirane … sadržajan kraj ljeta

07/09/2026

Cijene hrane u Europi i Hrvatskoj stoje ili padaju, a svjetske cijene rastu: što se događa?

Najveći jaz u rastu cijena hrane između Hrvatske i europodručja dogodio se od početka 2021. do sredine 2022., prije nego što se uopće znalo da će Hrvatska ući u euro.

Nakon uvođenja eura cijene hrane kod nas i u europodručju kreću se uglavnom usklađeno. Bila su dva manja vala hrvatskog viška — u drugoj polovici 2024. i sredinom 2025. — ali oba su se poklopila s ubrzanjem u europodručju. Zajednički su pokretači, a hrvatski su pojačivači, pri čemu je doprinos cijena hrane inflaciji zadnjih mjeseci potpuno nestao.

Pitanje je što dalje, jer FAO-ov indeks svjetskih cijena hrane u kolovozu je skočio i sada je 2,5% iznad prošlog kolovoza. Poveznica na analizu u komentaru

06/09/2026

Brkljačin makroekonomski pregled nedjeljom:

Ivica je povezao kretanja službene stope inflacije s podacima portala Moje cijene Nenada Bakića i pokazao da podaci iz dva izvora pričaju istu priču. Također se pozabavio podacima o depozitima kod banaka i kvalitetom kreditnih portfelja koji su se i prema nedavno objavljenim podacima za 30.6. nastavili popravljati...

U novom tjednom pregledu analiziramo kolovoško ubrzanje inflacije i razlike u cijenama među trgovačkim lancima te pokazujemo zašto hrvatska kućanstva oročavaju tek nešto više od petine eurskih depozita i kako se udio neprihodonosnih kredita spustio na povijesno niske razine.

04/09/2026

Ekonomski rast u Hrvatskoj usporava, kamatne stope u europodručju rastu: to je samo jedna od nekoliko makroekonomskih enigmi (pogledajte uvod u tekstu) o kojima Velimir Šonje govori na afterwork konferenciji koju u suradnji s Genius InterCapitalom organiziramo u Wespi 16.9. u 18h. Pokrit će se i teme nekretnina (Boro Vujović) i ulaganja kroz Genius (Ivana Drlje), moderator Marko Bogdan. U tekstu je i poveznica za registraciju.

Mini konferencija u Wespa spaces 16.9. u 18h: makro, nekretnine i burza - korisne informacije za poslovno planiranje u vrijeme procesa budžetiranja

03/09/2026

KRAJ LJETNOG FELJTONA O KULTURI, TEHNOLOGIJI I RASTU
Longread (ako ne ide danas, spremiti za vikend): najšira slika o utjecaju AI na gospodarstvo i društvo

Približavamo se svijetu u kojemu svatko tko želi znati može znati (gotovo) sve. "Nabrijana" tvrdnja, ali u perspektivi daljnjeg rasta AI ne tako daleka od istine. Upravo zato se pokušavaju podići novi zidovi. To su dvije strane iste hipoteze: AI ubrzava proizvodnju i cirkulaciju informacija i znanja do točke na kojoj prosječan stručnjak više nije dovoljno dobar — ali svaki akter čija moć, status ili sigurnost počivaju na informacijskoj asimetriji na to reagira. Ne samo tehničkim barijerama, nego i kulturnim i institucionalnim.

U sedmom, završnom nastavku feljtona o kulturi, tehnologiji i rastu koji je bio inspiriran radom ekonomskog povjesničara Joela Mokyra, razmatraju se tri hipoteze o AI: ujednačavanje pristupa znanju, zaoštravanje barijera, i ono što će se dogoditi na tržištu rada: zamjena rada ili komplementarnost?

Postojeće statistike umiruju - nema velike zamjene - ali nisu nedvosmislene. Tehnoentuzijasti najavljuju veliko ubrzanje zamjene ljudi. No današnja demokratska društva imaju unutarnje regulacijske mehanizme za takve situacije.

Daron Acemoglu modelira trokut društvenih reakcija ako dođe do ubrzanja zamjene: represija i/ili nova velika preraspodjela i/ili oštra regulacija. Šonje u eseju argumentira: još nismo pred zidom nužnog odabira i još uvijek je otvoreno pitanje hoćemo li ikada biti.

Priča o AI s neizbježnim Palantirom i njegovim direktorom Alexom Karpom, Kinom i iznenađujućim mjestom Johna Maynarda Keynesa u glavnim ulogama ove povijesne priče koja je puno više od ekonomske analize 👇

Velimir Šonje piše ljetni serijal tekstova o vezama između kulture, tehnologije i ekonomskog rasta, potaknut predavanjem koje je ekonomski povjesničar i nobelovac Joel Mokyr početkom srpnja održao u Zagrebu

02/09/2026

Trebalo bi uvesti rubriku makroekonomske ironije za objašnjenje aktualne globalne financijske situacije. U svakom slučaju, s inflacijom ništa bitno novo iako je u kolovozu blago ubrzala zbog cijena na crpkama, a ironije počinju kada se pokušaju predvidjeti sljedeći potezi središnjih banaka. Pročitajte detaljnije u tekstu Velimira Šonje.
https://arhivanalitika.hr/blog/inflacijski-monitor-8-2026-novi-rizici-iako-s-inflacijom-nema-nista-novo/

31/08/2026

PSIHOLOGIJA, KRONIČNA ANKSIOZNOST, MAKROEKONOMIKA I INVESTIRANJE

Na Ytb kanalu "Moj Novac" dignuto je polsatno predavanje Velimira Šonje održano na konferenciji "Money Talk" u svibnju ove godine. U publici su bili ljudi iz svih "walks of life", a prije ovog izlaganja govorilo se o psihologiji financijskih odluka pa predavanje predstavlja pokušaj integracije standardne makro perspektive, psihologije i osnova ulaganja.

Nije dugačko (30 min s pitanjima publike), a dio ključnih "baza" je pokriven:
- psihološka otpornost na ekonomske cikluse i zašto makroekonomisti ne spadaju među najbogatije ljude na svijetu
- samodisciplina: znanje je subjektivno i što više znamo, podložniji smo zabludi o dosezima toga znanja (nauči kritizirati samog sebe),
- što čitati radi suzbijanja kronične anksioznosti (Ekonomski lab),
- najava usporavanja hrvatskog gospodarstva i selektivnost u investicijskim odlukama,
- najava rasta prinosa (ostvaruje se),
- psihologija sagledavanja cjeline portfelja i kako kamatna stopa utječe na optimalnu strukturu,
- zašto Hrvati nisu "glupi" kad ulažu u nekretnine,
- zašto unuke dok su mali i dok im je to teško i rizično treba pustiti da se popnu na vrh penjalice

Poveznica je u komentarima:

31/08/2026

Nakon početka usporavanja rasta hrvatskog gospodarstva sve češće će se otvarati rasprave o razlozima, i o budućnosti - što nas koči. Jedna od hipoteza koja je dugo u optjecaju odnosi se na negativan utjecaj kulturnih normi radikalnog egalitarizma.

Sedamdesetih ih je Josip Županov popisao, a Burić i Štulhofer sveli su ih na pet: perspektiva ograničenog dobra, redistributivna etika, egalitarna raspodjela, opsesija privatnikom i intelektualni egalitarizam — skepsa prema inovacijama, obrazovanju i stručnjacima.

Raširenost ovih normi posljednji put je netko izmjerio 2016. Otad je prošlo deset godina rasta, započeo je povratak iseljenika i gotovo cijela jedna nova generacija postala je aktivna. U međuvremenu nitko nije provjerio je li se što promijenilo niti raspravljao koliko i kako ove kulturne norme utječu na razvoj, prihvaćanje novih tehnologija i inovacije. Trebat će opet. Ovdje se teorija o egalitarnom sindromu uklapa u ljetni feljton o kulturi, tehnologiji i rastu i razvojni trenutak u kojem se Hrvatska nalazi.

Šesti nastavak feljtona „Kultura, tehnologija i rast“ 👇

Velimir Šonje piše ljetni serijal tekstova o vezama između kulture, tehnologije i ekonomskog rasta, potaknut predavanjem koje je ekonomski povjesničar i nobelovac Joel Mokyr početkom srpnja održao u Zagrebu

30/08/2026

Brkljačin tjedni pregled:

- zašto i kako je usporio rast hrvatskog gospodarstva (objava slabašnog rasta u prvoj polovici 2026. samo je nekima bila iznenađenje pa se slabo komentirala)
- detaljna usporedba plaća u Hrvatskoj i Sloveniji
- i neizbježna tema kad cijene na crpkama rastu: dizel vs. benzin

Brkljačin tjedni pregled o tri teme: usporavanje hrvatskoga gospodarskog rasta; snažno smanjenje jaza između hrvatskih i slovenskih plaća; zašto je dizel od početka godine u Hrvatskoj i ostatku Europske unije poskupio znatno više od benzina.