22/12/2025
Jean-Jacques Dessalines, ke yo rele tou Jacques I, ki te fèt 20 septanm 1758 nan plantasyon Vye Kay (nan Grande-Rivière-du-Nord) epi ki te asasinen 17 oktòb 1806 nan Pont-Rouge (nan nò Pòtoprens), te yon esklav libere, apre sa yon rebèl, epi finalman premye anperè Ayiti.
Dessalines te asasinen an 1806 pa yon konplo pwòp jeneral li yo, tankou Alexandre Pétion, Jean-Pierre Boyer ak Henri Christophe, akòz konfli entèn ki gen rapò ak politik otoritè li a, tansyon rasyal (koulè), distribisyon tè ak rejim enperyal li a, sa ki te kreye yon vid politik ak yon lagè sivil an Ayiti.
Jean-Jacques Dessalines Michel Cincinnatus Leconte, ke yo rele Cincinnatus Leconte, fèt 29 septanm 1854 nan Saint-Michel de l'Attalaye e li mouri 8 out 1912 nan Pòtoprens.
Malgre li te eli pou yon manda sèt ane, prezidans Leconte a te dire yon ti tan. Nan dat 8 out 1912, yon eksplozyon vyolan te detwi Palè Nasyonal la, touye prezidan an ak plizyè santèn sòlda.
Tancrède Auguste te mouri nan dat 2 me 1913, nan Pòtoprens, pandan li t ap sèvi kòm Prezidan Ayiti, epi li se youn nan kèk chèf deta Ayisyen ki te mouri nan fonksyon.
Li te okipe prezidans lan depi 9 out 1912, jiska lanmò li, li te ranplase Cincinnatus Leconte, ki te mouri nan yon eksplozyon nan Palè Nasyonal la.
Vilbrun Guillaume Sam, ki te fèt 4 mas 1859 nan Ouanaminthe epi ki te asasinen 28 jiyè 1915 nan Pòtoprens. Nan dat 27 jiyè 1915, prezidan Ayisyen Vilbrun Guillaume Sam te enkyete sou sitiyasyon peyi a.
Anfèt, yo te sispèk li te otorize, kèk jou anvan, ekzekisyon plis pase 167 prizonye politik nan yon prizon Pòtoprens.
Jovenel Moïse, ki te fèt 26 jen 1968 nan Trou-du-Nord epi ki te asasinen 7 jiyè 2021 nan Pétion-Ville.