We_Hali News

We_Hali News Contact information, map and directions, contact form, opening hours, services, ratings, photos, videos and announcements from We_Hali News, Media/News Company, Atambua.

28/06/2024

"PROMESA VAZIA NO KORRUPSAUN: HATUDU MOMOOS IHA XANANA GUSMÃO NIA OIN"

Nonu Governu Konstitusionál Timor-Leste nian, ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru Xanana Gusmão, hanesan trajédia ida iha movimentu, tempestade devastadora ida ne’ebé kontinua lori nasaun ne’e ba abismu pobreza no mizéria nian. Governu ida-ne'e, ne'ebé hetan apoiu hosi polítika vingansa nian, ho laran-sadia sakrifika nia povu rasik, hodi perpetua siklu terus no dezesperu nian ne'ebé laiha rohan. Hahalok Xanana nian ignora ho klaru difikuldade hotu-hotu ne’ebé timoroan sira hasoru, hatudu malirin no kalkula indiferensa ba sira-nia nesesidade no aspirasaun.

Xanana Gusmão, uluk konsidera nu’udar eroi libertasaun nian, sai nu’udar líder autoritáriu ida, ne’ebé ninia asaun anti-demokrátiku sira desrespeita profundamente direitus umanus. Iha nia rejime nia okos, lian opozisaun nian sistematikamente nonook, hasai no reprime. Demokrasia, ne’ebé tuir loloos sai nu’udar ai-riin sosiedade timoroan nian, hetan mamuk no transforma ba fasada iluzóriu ida. Husi Juñu 2023 to’o Juñu 2024, governu ida ne’e kompleta tinan nakukun, ne’ebé marka ho jestaun dezastroza ne’ebé rezulta pasiente kuaze 1800 mate iha Ospitál Nasionál Guido Valadares, iha Dili. Númeru ne’ebé halo tauk ne’e la inklui vítima sira iha ospitál referál no sentru saúde sira, iha ne’ebé falta ai-moruk, fasilidade ne’ebé la adekuadu no kuidadu médiku ne’ebé ladi’ak kontinua hamate ema nia vida.

Saúde públika iha Timor-Leste, iha Xanana nia lideransa, hanesan paizajen mamuk ida. Neglijénsia no mal-administrasaun halo ospitál sira sai fatin mate nian duké kura nian. Istória sira kona-ba família sira ne'ebé nakfera tanba lakon ema ne'ebé sira hadomi maka akuzasaun ida ne'ebé maka'as ba governu ida ne'ebé falla maka'as atu proteje moris-di'ak hosi nia sidadaun sira. Moris ida-idak ne’ebé lakon nu’udar sasin ida ba Xanana nia inkompeténsia no indiferensa, mancha ida ne’ebé labele hamoos iha nia lideransa.

Destruisaun ne'e la'ós de'it ba setór kuidadu saúde nian. Edukasaun, pilár fundamentál ba dezenvolvimentu no progresu, estagnadu hela. Demisaun massa husi profesór kontratadu rihun ba rihun paraliza sistema edukasionál, hodi kondena jerasaun foin-sa'e sira ba futuru ida ne'ebé la serteza no laiha esperansa. Falta investimentu iha edukasaun nu’udar krime hasoru futuru Timor-Leste nian, no Xanana mak arkitetu ba katástrofe ida ne’e. Eskola sira, ne'ebé tuir loloos sai hanesan sinál koñesimentu no oportunidade nian, sai ona fatin dezesperu no estagnasaun nian.

Dívida sira ne’ebé akumula durante Xanana nia ukun hanesan todan esmagadór ida ne’ebé sei monu ba jerasaun sira iha futuru. Dívida sira-ne'e la'ós de'it númeru sira iha deklarasaun finanseira sira; Hirak-ne'e maka korrente sira ne'ebé dadur nasaun nia futuru. Kada empréstimu ne’ebé foti, kada dívida ne’ebé akumula, hanesan traisaun ba povu Timor-Leste, fa’an sira nia futuru hodi troka ho sobrevivénsia temporáriu. Xanana hipoteka la’ós de’it prezente, maibé kompromete ho sériu futuru nasaun nian, kesi jerasaun futuru sira ba siklu viziuzu ida pobreza no dependénsia nian.

Krize sosiál iha Dili hanesan reflesaun kruél ida husi Xanana nia governasaun ne'ebé laran-makerek. Despeju administrativu sira iha masa, ne'ebé hala'o lahó konsiderasaun ruma ba aspetu umanitária sira, halo família tomak laiha uma no kiak. Despeju sira-ne'e la'ós de'it dezlokasaun sira; Hirak-ne'e maka aktu sira violénsia institusionál nian ne'ebé hatudu desprezu kompletu ba ema nia moris-di'ak no dignidade. Família sira ne'ebé luta daudaun ona atu moris hetan dudu ba marjen sosiedade nian, husik sira atu defende sira-nia an rasik hosi governu ida ne'ebé tenke proteje sira.

Pipeline ne’ebé promete ona husi pipeline Greater Sunrise ba Kosta Súl Timor-Leste nian hanesan ezemplu klaru seluk husi Xanana nia promesa mamuk sira. Husi 2012 to’o 2023, promesa ne’e repete ad nauseam iha kampaña eleitorál sira, maibé asaun konkreta seidauk eziste. Promesa mamuk sira ne’e nu’udar falsifikasaun kruél, bosok-teen ida ne’ebé subestima povu Timor nia intelijénsia. Eleisaun hotu-hotu, Xanana hasa’e bandeira ne’e nu’udar sinál esperansa nian, só atu abandona fali bainhira sura ona votu sira.

Xanana nia ipokrizia la hatene limite. Iha líder mundiál sira nia oin, nia aprezenta nia-an nu’udar promotór ba dame no governasaun di’ak, enkuantu iha rai-laran, realidade marka ho represaun no mal-administrasaun. Duplisidade ida ne’e hanesan afronta ida ba dignidade povu Timor nian, ne’ebé merese duni lideransa ne’ebé komprometidu ba sira nia moris di’ak. Xanana nia retórika dame nian hanesan máskara ida ne’ebé subar ninia natureza loloos – ida ne’ebé lider astuto ida ne’ebé uza boa vontade internasionál hodi perpetua ninia tirania rasik.

Orsamentu sira estadu nian, ne'ebé aprova iha nia administrasaun nia okos, hanesan dokumentu mamuk sira hosi promesa sira ne'ebé la kumpre. Orsamentu retifikativu 2023 no orsamentu jerál 2024 la hatudu evidénsia ezekusaun, sai símbolu korrupsaun, kolizaun no nepotizmu. Xanana nia administrasaun hanesan pántanu korrupsaun nian, iha ne’ebé interese pesoál no grupu nian boot liu bem komum. Nepotizmu no korrupsaun maka marka sira hosi nia governu, hodi perpetua siklu injustisa no dezigualdade nian ne'ebé hamate progresu no dezenvolvimentu.

Xanana Gusmão nia administrasaun hanesan trajédia nasionál ida. Nia, ne’ebé tuir loloos sai hanesan guardiaun ba progresu no justisa, sai ajente prinsipál ba destruisaun no dezesperu. Ninia lideransa hanesan kanek nakloke ida iha Timor-Leste nia klamar, fitar ida ne’ebé nasaun sei lori ba jerasaun ba jerasaun. Desizaun hotu-hotu ne'ebé halo, asaun hotu-hotu ne'ebé foti, parese hetan orientasaun hosi vingansa pesoál, hakarak atu kontrola no submete duké lidera no inspira.

Xanana nia transformasaun husi eroi libertasaun ba tiranu hanesan trajédia épiku ida. Istória sei julga nia la'ós tuir ninia hahalok sira iha pasadu, maibé tuir hahalok ignovel sira ne'ebé marka ninia prezente. Povu Timor-Leste merese diak liu tan. Ita-boot merese líder ida ne'ebé maka preokupa duni ho ita-boot nia moris-di'ak no ne'ebé maka serbisu maka'as atu asegura futuru ida ne'ebé prósperu no justu. Liuhusi unidade no rezisténsia de'it maka nasaun bele sai hosi nakukun no la'o ba futuru ne'ebé nabilan no promisór.

Imperativu katak povu Timor halibur hamutuk hodi ezije mudansa, hodi luta ba governu ida ne’ebé reprezenta duni sira nia interese no ne’ebé iha kompromisu atu harii fali nasaun ne’e hosi ruin sira ne’ebé governu atuál husik hela. Rezisténsia hasoru tirania nu’udar devér sagradu sidadaun ida-idak nian, no liuhusi luta no determinasaun de’it mak Timor-Leste bele liberta-an husi líder vingansa ida nia liman.

Povu Timor tenke hamriik nu’udar sinál esperansa no rezisténsia nian, rejeita opresaun no ezije governu ida ne’ebé valoriza demokrasia, direitus umanus no sidadaun hotu-hotu nia moris di’ak. Presiza madrugada foun ida, iha ne'ebé justisa no igualdade prevalese korrupsaun no tirania. Dalan ba futuru ne’ebé nabilan mak todan no nakonu ho dezafiu, maibé ho determinasaun no unidade, Timor-Leste bele ultrapasa era nakukun ida-ne’e no sai forte no reziliente liután.

Xanana Gusmão, iha nia buka poder insasiável, sakrifika nasaun nia futuru hodi kontrolu absolutu nia naran. Ninia lideransa hanesan mancha ida iha istória Timor-Leste nian, lisaun moruk ida kona-ba perigu sira hosi autoritarizmu no korrupsaun. Maibé esperansa la lakon. Espírito indomável povo Timor nian, ne’ebé forja iha luta ba independência, mak forsa ne’ebé bele reverte laloran dezesperu ida ne’e.

Futuru Timor-Leste pertense ba nia povu. Rezisténsia hasoru opresaun no ezijénsia ba justisa maka ai-riin sira ne'ebé nasaun bele harii fali. Lideransa Xanana nian hanesan avizu, lembransa beibeik katak demokrasia no liberdade folin-boot no tenke proteje ho matan-moris no aten-brani. Povu Timor iha forsa no determinasaun atu ultrapasa era nakukun ida ne’e no hakat ba futuru naroman no esperansa.

Ikusliu, luta hasoru Xanana Gusmão nia tirania ne’e liu fali funu polítika ida; ne’e funu ida ba Timor-Leste nia klamar. Ida-ne'e maka luta ida ba direitu ba moris ida ne'ebé dignu, ba esperansa ba futuru ida ne'ebé di'ak liu, no ba prezervasaun valór sira ne'ebé define nasaun. Rezisténsia nu’udar kna’ar sagradu timoroan ida-idak nian, no hamutuk, imi bele transforma imi-nia nasaun ba farol demokrasia, justisa no prosperidade nian.

#

" KO-EZISTÉNSIA ESTADU DIREITU DEMOKRÁTIKU HO XANANA NIA MODELU LIDERANSA IHA TIMOR-LESTE ".Em jerál matenek na'in barak...
10/02/2024

" KO-EZISTÉNSIA ESTADU DIREITU DEMOKRÁTIKU HO XANANA NIA MODELU LIDERANSA IHA TIMOR-LESTE ".

Em jerál matenek na'in barak maka fó ona sira-nia hanoin konabá konseitu Estadu Direitu Demokrátiku, no ha'u mós sei defini tuir de'it kunesimentu naton ne'ebé mak ha'u iha, katak Estadu Direitu Demokrátiku hanesan sistema polítiku no jurídiku, iha ne'ebé ukun ka poder ne'e limitadu, sei respeita de'it ba konstituisaun ho lei, no proteje direitu individu (sidadaun) sira-nian. Sei bazeía de'it ba prinsípiu fundamentál sira, inklui igualdade (hanesan) iha lei nia oin, separasaun ba poder, protesaun direitu umanu, no partisipasaun sidadaun sira-nian iha asuntu sa'ida de'it iha estadu ida nia laran. Iha kontekstu ida-ne'e, instituisaun demokrátika sira, tenki hamriik metin hodi garante katak, poder naran ida sei exerse ho maneira justu, transparante no responsável, ho baze ba vontade (Will) sidadaun sira-nian.

Sr. XANANA hanesan lider ida-ne'ebé exerse nia poder (power) ho forma konsentrada no sentralizada (terpusat), maski konstituisaun haruka poder ne'e separa no deskonsentrada ka desentralizada. Sr. XANANA hanesan lider ida ho ninia lideransa ida-ne'ebé mak foti desizaun ho maneira autokrátika, nia la preukupa, la konsidera ka la fu***ng care ho opiniaun ka partisipasaun husi ema seluk nian iha foti desizaun públiku ruma. Karakter lideransa Sr. XANANA nian mós, iha tendénsia atu kumu metin poder iha nia àn (bolsu laran), no nia mós hamate opozisaun polítika sira ho ninia ignoránsia lakoi rona oposizaun sira-nia ideía kontráditoriu ruma tanbá de'it nia partidu mak hetan asentu barak iha PN , nia halo mós kontrola ba mídia sira iha rai laran, no obriga sira secara halus tenki transmite (públika) de'it notísia didi'ak no furak sira konabá nia ukun no ida negativu sira-ne'e tenki subar halo meti-metin (ezemplu konkretu ida mak Sr. MARIANO mau badak SMNEWSTL), atu nune'e nia nafatin Grande (raja) iha Timor Leste. Sr. XANANA mós dala barak buka atu halo kontrolu absolutu ba instituisaun estadu sira, ezemplu konkretu ida mak bainhira jornalista sira entrevista nia konabá Komisáriu kak nian ne'ebé mak aujente besik tinan 1 ona, iha momentu ne'ebá nia hatan ho lian maka'as (kasar) uituan hasoru jornalista sira hodi dehan imi nonok tia, kestaun ida-ne'e ha'u mak sei haree, ha'u mak sei kontrola, ha'u mak sei rezolve, hanesan fali King Jom Ung di'ak ida iha Timor-Leste, tanbá ne'e mak buat hotu-hotu sempre aranka ho lia-fuan (ha'u, ha'u no ha'u de'it).
Sr. XANANA nia modelu lideransa ne'e rasik mós sei hakanek prinsípiu sira Estadu Direitu Demokratiku nian, iha ne'ebé nia limita ema-nia direitu ba asesu informasaun hanesan ikus-ikus ne'e akontese, bainhira Jornalista sira atu intervista nia konabá asuntu estadu nian, maibé nia fila hakilar jornalista sira ho lian maka'as, hanesan los ema atu intervista nia konabá nia asuntu privadu sira. Violasaun ba prinsipiu Estadu Direitu Demokrátiku ida tan mak, insatisfasaun Sr. XANANA nian hasoru tribunál ninia dezisaun ba ferik ida iha bekusi sentru konabá disputa rai no uma, lolos ne'e nia bele halo rekursu hasosru trbunál tuir konstituisaun no lei haruka, iha ne'ebé sese de'it inklui Sr. XANANA maka la satisfaz karik ho tribunál nia dezisaun bele halo rekursu la'os uza fali poder informál ba si'ak netik de'it iha bekusi ne'ebá, no ema atu ezekuta tribunál nia desizaun legál sira mós ladi'ak. Que tristé.

Estadu Direitu Demokrátiku hanesan konseitu fundamentál ne'ebé sustenta sosiedade moderna, promove igualdade, justisa no partisipasaun ema hotu-hotu nian konabá asuntu estadu. Por enkuantu, konfronta ho Sr. XANANA nia Modelu lideransa, mak sei hamosu de'it dezáfiu signifikativu sira ne'ebé fó ameasa ba prinsípiu fundamentál sira mak hatuur ona iha Konstituisaun.
Iha Estadu Direitu Demokrátiku, Lei sira sei define limitasaun ba poder governu nian, garante separasaun poder entre orgaun soberania estadu no proteje direitu individu sira-nian iha asuntu oi-oin. Enkuantu, Sr. XANANA nia Lideransa sei konsentra de'it poder (power) hotu-hotu iha nia Liman (bolsu) maski kontituisaun haruka katak poder ne'e tenki separa, nune'e ikus mai hodi prejudika independésia instituisaun estadu sira no enfrakese pezu estadu Direitu Demokrátiku ne'e rasik.
Liberdade espresaun no asesu informasaun, hanesan pilar importante 2 husi pilar importante sira seluk iha Estadu Direitu Demokrátiku ida. Maibé iha Sr. XANANA nia ukun ohin loron, nia limite atu ema espresa sira-nia hanoin no limita ema atu asesu ba informasaun ligadu ho desizaun ruma iha nia governasaun, no nia mós halo presaun psikolójika kontra nia opozitór (lawan) polítiku sira hanesan iha parlamentu laran, bainhira Sra. Deputada "NINA RANGEL" sei ko'alia hela nia korta ho hakilar hodi la fó fatin ba deputada refere atu espresa hanoin kontráriu ruma ho ninia hanoin, aktu ida hakilar ema ne'e, ha'u konsidera hanesan asasinatu (pembunuhan) karakter, sa tan aktu ne'e prátika husi lider boot ida hanesan Sr. XANANA, "pasti sangat berpengaruh terhadap karakter kritis seseorang".Dala ida tan ha'u afirma katak, prátika aat ida-ne'e sei fó ameasa ba diversidade opiniaun no halo ema sei la brani atu kritíka hasoru Sr. XANANA nia desizaun ruma.

Ikus liu, Ko-ezisténsia Estadu Direitu Demokrátiku ho Sr. XANANA nia lideransa sei hatuur de'it dilema boot, la hatene los ita atu hakat ba ne'ebé, ba oin ka ba kotuk, entre ba tasi ka ba foho, ita hotu bilan (blar) iha fatin de'it. Ironiku liu mak balun sei senti konfortu ho zona dilematiku ida-ne'e, no sira la foti pozisaun ruma. Maski ita povo em jerál, ohin loron harosu hela tensaun altu (darah tingi) entre, oinsá atu prezerva ka kuidadu instituisaun demokrátika sira. Ka oinsá atu halo tuir de'it desizaun arbitráriu (jogu livre) sira-ne'ebé foti husi Sr. XANANA ho ninia AUXILIAR sira.

Dili, 11 de Fevreiru de 2024
Anônimo.

07/02/2024

Sr. Xanana ikus-ikus ne'e Jornalista sira entrevista nia konaba asuntu estadu nian mós nia hatan ho nervoju de'it, hanesan fali ema husu konaba ninia privasidade.

17/12/2023

" SE MAK FURADÓR LOLOS BA KONSTITUSAUN" ?

Bainhira la ukun, Xanana la'o tun sa'e iha Timor laran até que toba tan iha istrada no tahu laran hodi husu ba públiku atu fó hikas konfiansa ba nia, nune'e ba kaer ukun karik sei Repõem (hatuur fila fali) Ordem Democrático/Constitucional iha nia fatin tanbá durante ne'e nia dehan katak Lu Olo ida sarjana beik ten nemak fura tia ona konstituisaun. Ikus mai povu fo tia konfiansa hodi ba kaer ukun, iha prátika la hanesan fali ho sa'ida mak durante kampanha Xanana ko'alia mai ita povu matan dukur sira. Ironíku liu mak nia fó tan orientasaun ba nia auxiliar sira iha PN hodi aprova Lei foun konabá indulto e comutação de pena nian hodi halo alterasaun ba Lei tuan ne'bé mak iha antes, depois hetan promulgasaun husi auxiliar ida Ramos Horta ne'e.

Haree ba Lei foun ne'e ninia konteúdu, iha ne'ebá hatudu momos katak Lei ne'e produz para atu liberta de'it ema-nia inan ida Emilia Pires ho Madalena Hanjam, hanesan fali sira na'in rua ne'e Heroina boot ida ka Timor-Leste mak deve hela Emilia Pires hanesan baibain Xanana ko'alia iha públiku ne'e. Sorin seluk Xanana mós iha ninia diskursus sira iha públiku sempre dehan katak, Tribunál nia condenasaun hasoru Emilia Pires ho Madalena Hanjam ne'e la justu.

Los duni, Timor oan se de'it bele la aseita ho Tribunál nia kondenasaun inklui Xanana ho Ramos Horta, maibé ita iha dalan rasik atu halo rekursu ba Tribunál bainhira ita la satisfaz ho kondenasaun refere, ida-ne'e Konstituisaun RDTL no lejislasaun oan sira maka defini. La'os hanesan Xanana ninian haruka Emilia Pires halai subar tiiha fali ba Portugál no la kopera ho prosesu judisiál Timor-Leste ninian, ikus mai laos agrava/hatodan tan nia pena maibé Xanana nia Auxiliar ida Ramos Horta ne'e fó tia fali indultu totál ba sira. Em fim, ita foin hatene lolos katak Xanana ho ninia auxiliar sira mak furador lolos ba Konstituisaun RDTL OK.

VIVA T.L.
Abaixo Furador.

Dialogu iha AlDeia bedois, suku Kamea, Postu Cristo-Rei, Munisipiu Dili, Timor-Leste...
27/04/2023

Dialogu iha AlDeia bedois, suku Kamea, Postu Cristo-Rei, Munisipiu Dili, Timor-Leste...

Avo durante ne'e liu husi nia asaun sira ne'ebe nia hatudu ikus mai konsege dada duni simpatia publiku, no halo ema hotu...
18/04/2023

Avo durante ne'e liu husi nia asaun sira ne'ebe nia hatudu ikus mai konsege dada duni simpatia publiku, no halo ema hotu2 kuaze mais de metade husi populasaun Timor-Leste fiar no konsidera nia d'iak liu lider sira seluk. Maibe buat sira ne'e hotu nia halo atu hafalun de'it buat la di'ak sira ne'ebe mak nia halo durante iha ninia mandatu ukun hanesan hatudu iha imajen kraik ne'e.

KOMPARASAUN IDA PREMATUR LOS SO BOSOK LEKIRAUK SIRA IHA AI-LARAN NE'E KARIK.Tuir Media Fukun Timor News halo komparasaun...
09/03/2023

KOMPARASAUN IDA PREMATUR LOS SO BOSOK LEKIRAUK SIRA IHA AI-LARAN NE'E KARIK.

Tuir Media Fukun Timor News halo komparasaun(perbandingan) entre lider nain 2 (Xanana Vs Mari) liu husi sira-nia ukun durante ne'e, no hahun ba imajen iha kraik ne'e mak Media Fukun Timor News foti konluzaun katak Dr. Mari di'ak Liu Sr. Xanana tanba iha ninia ukun iha RAEOA gastos dt $300 Milloes maibe RAEOA bele iha mudansa hanesan hatudu iha imajen ne'e. Enkuantu Sr. Xanana nia ukun durante tinan 10 gastos boot Liu, ezemplu gastos $ 555 Milloes ba Auto-Estrada (jalan tol)maibe kondisaun infraestruta balun hahu aat ona.
Entretantu, hanesan povu baibain nb mak la sadere ba partidu sa'ida de'it, ami nia parte haree Media Fukun News Timor-Leste komik uituan, tanba halo komparasaun ida-ne'ebe mai ho indikador ladun kompletu no foti uluk ona konkluzaun, tuir lolos ne'e tenki ko'alia mos Retornu (Pendapatan) Kurtu Prazu nian Hira ona mak Estadu Timor-Leste hetan ona husi Investimentu boot 2 ne'e hafoin bele foti konkluzaun se mak di'ak liu entre sira na'in 2 ne'e.

Ita hotu tenki konsiente katak kondisaun infraestruta sira ne'ebe mak hadutu iha imajen ne'e to'o nia tempu sei aat no sei hasai tan osan Estadu nian hodi halo manutensaun ba ida-ne'e, maibe antes to'o nia tempu pelo menos Governante sira halo netik buat ruma para bele hetan netik Retornu nune'e to'o nia tempu aat karik Ita lori fali osan sira ne'e mak halo manutensaun selae Ita sei Gigi Jari hotu.

Haree rezolve uluk Tia lai sasan folin Sira iha Merkadu nmk, kolia tan fali  buat boot Sira ne'eba. Selae Ami povu dehan...
03/03/2023

Haree rezolve uluk Tia lai sasan folin Sira iha Merkadu nmk, kolia tan fali buat boot Sira ne'eba. Selae Ami povu dehan imi komik MK n.

Projetu Tasi-Mane Preparasaun Atu Dada Kadoras Mai RDTL

Dala ida tan Pajina Fukun Timor News (Efrem dos Anjos no Edio Guterres) no Pajina Kadalak Sulimutu (Prezidente ANPM Florentino Ferreira no Juvinal Dias), halo ataka ba Maun Bot Xanana tanba inisia projetu Tasi Mane.

Projetu Tasi-Mane ne'ebe kompostu husi Aeroportu, Portu, no Auto-Estrada hanesan faze preparasaun ne'ebe Governu inisia atu prepara ba politika kriasaun Industria Petroleu, inklui, liu-liu atu dada Kadoras Greater Sunrise mai Beasu.

Faze preparativu ida ne'e mos maka sai sasukat ba Xefe Komisaun Konsiliasaun hodi inklui mos rekomendasaun ba opsaun Timor-Leste Liquefied Natural Gas (TLNG) iha Tratadu FM. Antes vizita Timor-Leste, Komisaun Konsiliasaun rekomenda deit Darwin Liquefied Natural Gas (DLNG) iha tratadu nia laran.

Tanba autor ba pajina Timor Fukun News no Kadalak Sulimutu la-hola parte iha prosesu Negosiasaun Tratadu Fronteira Maritima, nune'e sira konsidera investimentu iha Tasi-Mane hanesan "white elephant" project, ka projetu ne'ebe laiha objetivu.

Termu "white elephant" project ne'e soe husi media nasaun vijinu Australia ne'ebe iha interese makas iha Kampu Greater Sunrise, tanba Australia hakarak dada Kadoras GS ba Australia.

Prezidente ANPM Florentino Ferreira sai fali "burung beo" ne'ebe kanta tuir Australia nia interese, no buka atu influensia Timoroan sira atu fiar katak projetu Tasi-Mane la-viavel nune'e opsaun dada Kadoras GS mai Timor-Leste hanesan "white elephant" project.

Antes F2000 halo Asalta ba Poder, Prezidente F2000 Lu-Olo rasik maka ho orgullu inaugura Aeroportu Suai, inklui Taur-Alkatiri nia governu rasik maka inaugura Auto-Estrada Suai, maibe ohin loron F2000 Kontra Makas Projetu Tasi-Mane, tanba sira fiar ba Australia katak Kadoras GS mai Timor-Leste hanesan "white elephant" project.

Viva Timor-Leste! Abaixu Furadores Traidor da Patria!

Address

Atambua

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when We_Hali News posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Share