28/06/2024
"PROMESA VAZIA NO KORRUPSAUN: HATUDU MOMOOS IHA XANANA GUSMÃO NIA OIN"
Nonu Governu Konstitusionál Timor-Leste nian, ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru Xanana Gusmão, hanesan trajédia ida iha movimentu, tempestade devastadora ida ne’ebé kontinua lori nasaun ne’e ba abismu pobreza no mizéria nian. Governu ida-ne'e, ne'ebé hetan apoiu hosi polítika vingansa nian, ho laran-sadia sakrifika nia povu rasik, hodi perpetua siklu terus no dezesperu nian ne'ebé laiha rohan. Hahalok Xanana nian ignora ho klaru difikuldade hotu-hotu ne’ebé timoroan sira hasoru, hatudu malirin no kalkula indiferensa ba sira-nia nesesidade no aspirasaun.
Xanana Gusmão, uluk konsidera nu’udar eroi libertasaun nian, sai nu’udar líder autoritáriu ida, ne’ebé ninia asaun anti-demokrátiku sira desrespeita profundamente direitus umanus. Iha nia rejime nia okos, lian opozisaun nian sistematikamente nonook, hasai no reprime. Demokrasia, ne’ebé tuir loloos sai nu’udar ai-riin sosiedade timoroan nian, hetan mamuk no transforma ba fasada iluzóriu ida. Husi Juñu 2023 to’o Juñu 2024, governu ida ne’e kompleta tinan nakukun, ne’ebé marka ho jestaun dezastroza ne’ebé rezulta pasiente kuaze 1800 mate iha Ospitál Nasionál Guido Valadares, iha Dili. Númeru ne’ebé halo tauk ne’e la inklui vítima sira iha ospitál referál no sentru saúde sira, iha ne’ebé falta ai-moruk, fasilidade ne’ebé la adekuadu no kuidadu médiku ne’ebé ladi’ak kontinua hamate ema nia vida.
Saúde públika iha Timor-Leste, iha Xanana nia lideransa, hanesan paizajen mamuk ida. Neglijénsia no mal-administrasaun halo ospitál sira sai fatin mate nian duké kura nian. Istória sira kona-ba família sira ne'ebé nakfera tanba lakon ema ne'ebé sira hadomi maka akuzasaun ida ne'ebé maka'as ba governu ida ne'ebé falla maka'as atu proteje moris-di'ak hosi nia sidadaun sira. Moris ida-idak ne’ebé lakon nu’udar sasin ida ba Xanana nia inkompeténsia no indiferensa, mancha ida ne’ebé labele hamoos iha nia lideransa.
Destruisaun ne'e la'ós de'it ba setór kuidadu saúde nian. Edukasaun, pilár fundamentál ba dezenvolvimentu no progresu, estagnadu hela. Demisaun massa husi profesór kontratadu rihun ba rihun paraliza sistema edukasionál, hodi kondena jerasaun foin-sa'e sira ba futuru ida ne'ebé la serteza no laiha esperansa. Falta investimentu iha edukasaun nu’udar krime hasoru futuru Timor-Leste nian, no Xanana mak arkitetu ba katástrofe ida ne’e. Eskola sira, ne'ebé tuir loloos sai hanesan sinál koñesimentu no oportunidade nian, sai ona fatin dezesperu no estagnasaun nian.
Dívida sira ne’ebé akumula durante Xanana nia ukun hanesan todan esmagadór ida ne’ebé sei monu ba jerasaun sira iha futuru. Dívida sira-ne'e la'ós de'it númeru sira iha deklarasaun finanseira sira; Hirak-ne'e maka korrente sira ne'ebé dadur nasaun nia futuru. Kada empréstimu ne’ebé foti, kada dívida ne’ebé akumula, hanesan traisaun ba povu Timor-Leste, fa’an sira nia futuru hodi troka ho sobrevivénsia temporáriu. Xanana hipoteka la’ós de’it prezente, maibé kompromete ho sériu futuru nasaun nian, kesi jerasaun futuru sira ba siklu viziuzu ida pobreza no dependénsia nian.
Krize sosiál iha Dili hanesan reflesaun kruél ida husi Xanana nia governasaun ne'ebé laran-makerek. Despeju administrativu sira iha masa, ne'ebé hala'o lahó konsiderasaun ruma ba aspetu umanitária sira, halo família tomak laiha uma no kiak. Despeju sira-ne'e la'ós de'it dezlokasaun sira; Hirak-ne'e maka aktu sira violénsia institusionál nian ne'ebé hatudu desprezu kompletu ba ema nia moris-di'ak no dignidade. Família sira ne'ebé luta daudaun ona atu moris hetan dudu ba marjen sosiedade nian, husik sira atu defende sira-nia an rasik hosi governu ida ne'ebé tenke proteje sira.
Pipeline ne’ebé promete ona husi pipeline Greater Sunrise ba Kosta Súl Timor-Leste nian hanesan ezemplu klaru seluk husi Xanana nia promesa mamuk sira. Husi 2012 to’o 2023, promesa ne’e repete ad nauseam iha kampaña eleitorál sira, maibé asaun konkreta seidauk eziste. Promesa mamuk sira ne’e nu’udar falsifikasaun kruél, bosok-teen ida ne’ebé subestima povu Timor nia intelijénsia. Eleisaun hotu-hotu, Xanana hasa’e bandeira ne’e nu’udar sinál esperansa nian, só atu abandona fali bainhira sura ona votu sira.
Xanana nia ipokrizia la hatene limite. Iha líder mundiál sira nia oin, nia aprezenta nia-an nu’udar promotór ba dame no governasaun di’ak, enkuantu iha rai-laran, realidade marka ho represaun no mal-administrasaun. Duplisidade ida ne’e hanesan afronta ida ba dignidade povu Timor nian, ne’ebé merese duni lideransa ne’ebé komprometidu ba sira nia moris di’ak. Xanana nia retórika dame nian hanesan máskara ida ne’ebé subar ninia natureza loloos – ida ne’ebé lider astuto ida ne’ebé uza boa vontade internasionál hodi perpetua ninia tirania rasik.
Orsamentu sira estadu nian, ne'ebé aprova iha nia administrasaun nia okos, hanesan dokumentu mamuk sira hosi promesa sira ne'ebé la kumpre. Orsamentu retifikativu 2023 no orsamentu jerál 2024 la hatudu evidénsia ezekusaun, sai símbolu korrupsaun, kolizaun no nepotizmu. Xanana nia administrasaun hanesan pántanu korrupsaun nian, iha ne’ebé interese pesoál no grupu nian boot liu bem komum. Nepotizmu no korrupsaun maka marka sira hosi nia governu, hodi perpetua siklu injustisa no dezigualdade nian ne'ebé hamate progresu no dezenvolvimentu.
Xanana Gusmão nia administrasaun hanesan trajédia nasionál ida. Nia, ne’ebé tuir loloos sai hanesan guardiaun ba progresu no justisa, sai ajente prinsipál ba destruisaun no dezesperu. Ninia lideransa hanesan kanek nakloke ida iha Timor-Leste nia klamar, fitar ida ne’ebé nasaun sei lori ba jerasaun ba jerasaun. Desizaun hotu-hotu ne'ebé halo, asaun hotu-hotu ne'ebé foti, parese hetan orientasaun hosi vingansa pesoál, hakarak atu kontrola no submete duké lidera no inspira.
Xanana nia transformasaun husi eroi libertasaun ba tiranu hanesan trajédia épiku ida. Istória sei julga nia la'ós tuir ninia hahalok sira iha pasadu, maibé tuir hahalok ignovel sira ne'ebé marka ninia prezente. Povu Timor-Leste merese diak liu tan. Ita-boot merese líder ida ne'ebé maka preokupa duni ho ita-boot nia moris-di'ak no ne'ebé maka serbisu maka'as atu asegura futuru ida ne'ebé prósperu no justu. Liuhusi unidade no rezisténsia de'it maka nasaun bele sai hosi nakukun no la'o ba futuru ne'ebé nabilan no promisór.
Imperativu katak povu Timor halibur hamutuk hodi ezije mudansa, hodi luta ba governu ida ne’ebé reprezenta duni sira nia interese no ne’ebé iha kompromisu atu harii fali nasaun ne’e hosi ruin sira ne’ebé governu atuál husik hela. Rezisténsia hasoru tirania nu’udar devér sagradu sidadaun ida-idak nian, no liuhusi luta no determinasaun de’it mak Timor-Leste bele liberta-an husi líder vingansa ida nia liman.
Povu Timor tenke hamriik nu’udar sinál esperansa no rezisténsia nian, rejeita opresaun no ezije governu ida ne’ebé valoriza demokrasia, direitus umanus no sidadaun hotu-hotu nia moris di’ak. Presiza madrugada foun ida, iha ne'ebé justisa no igualdade prevalese korrupsaun no tirania. Dalan ba futuru ne’ebé nabilan mak todan no nakonu ho dezafiu, maibé ho determinasaun no unidade, Timor-Leste bele ultrapasa era nakukun ida-ne’e no sai forte no reziliente liután.
Xanana Gusmão, iha nia buka poder insasiável, sakrifika nasaun nia futuru hodi kontrolu absolutu nia naran. Ninia lideransa hanesan mancha ida iha istória Timor-Leste nian, lisaun moruk ida kona-ba perigu sira hosi autoritarizmu no korrupsaun. Maibé esperansa la lakon. Espírito indomável povo Timor nian, ne’ebé forja iha luta ba independência, mak forsa ne’ebé bele reverte laloran dezesperu ida ne’e.
Futuru Timor-Leste pertense ba nia povu. Rezisténsia hasoru opresaun no ezijénsia ba justisa maka ai-riin sira ne'ebé nasaun bele harii fali. Lideransa Xanana nian hanesan avizu, lembransa beibeik katak demokrasia no liberdade folin-boot no tenke proteje ho matan-moris no aten-brani. Povu Timor iha forsa no determinasaun atu ultrapasa era nakukun ida ne’e no hakat ba futuru naroman no esperansa.
Ikusliu, luta hasoru Xanana Gusmão nia tirania ne’e liu fali funu polítika ida; ne’e funu ida ba Timor-Leste nia klamar. Ida-ne'e maka luta ida ba direitu ba moris ida ne'ebé dignu, ba esperansa ba futuru ida ne'ebé di'ak liu, no ba prezervasaun valór sira ne'ebé define nasaun. Rezisténsia nu’udar kna’ar sagradu timoroan ida-idak nian, no hamutuk, imi bele transforma imi-nia nasaun ba farol demokrasia, justisa no prosperidade nian.
#