13/08/2026
KO PROFITIRA I NE POŠTUJE ZAKON: PUMPE POSTALE MARKETI, NEDJELJOM SE NE MOŽE U PRODAVNICU, ALI MOŽE PO JOGURT I SUHOMESNATO NA PUMPAMA
Iako je neradna nedjelja ponovo na snazi od sredine februara, da vam toga dana nešto ne zafali sve više brinu benzinske pumpe i različiti kiosci u kojima ponuda prehrambenih proizvoda već odavno nije ograničena samo na vodu i grickalice.
Privreda već duže vremena ukazuje da se zakon pokazao nedovoljno kvalitetnim, jer se sve češće, uz njegovo „kreativno“ tumačenje nalaze načini da se nedjeljom ipak može trgovati, ali uglavnom skuplje. Ipak, kada vidite artikle koji se n**e zapitate se da li je riječ o pumpi, kiosku ili marketu, imajući u vidu da je sve veća ponuda prehrambenih i proizvoda za čišćenje kuće. Pojedini čak n**e i jogurt, mlijeko i suhomesnate proizvode.
Potreban model
Ne pravdajući takvu praksu ekonomski analitičar Davor Dokić ocijenio je za Pobjedu da država žmuri na jedno oko na takvu praksu, kako ne bi izazvala preveliko nezadovoljstvo turista kojima se ove godine desilo da u više navrata, zbog državnih praznika i vikenda, danima ne mogu da kupe osnovne namirnice. Građani Crne Gore barem unaprijed imaju informaciju o tome, pa se mogu i pripremiti, dok sa turistima uglavnom nije takav slučaj.
Dokić smatra da je u turističkoj državi kakva je Crna Gora neophodno naći neki model u kojem će koristi imati i mali trgovci, ali i građani i turisti.
– Smatram da bi bilo dobro da, kao npr. u Sloveniji, bude omogućen rad neđeljom porodičnim prodavnicama do 100 kvadrata. Na taj način bi se pomoglo malim trgovcima, imajući u vidu da veliki lanci drže više od 90 odsto tržišta – ocjenjuje Dokić.
Kritički je nastrojen prema trgovačkim lancima ocjenjujući da imaju kartelski način djelovanja na koji niko ne reaguje.
– Oni ne bi smjeli da imaju vertikalno, već samo horizontalno povezivanje. Nije u redu da istovremeno budu i uvoznici neke robe, što je kod nas često slučaj. Veliki trgovački lanci se sastanu i kažu danas idemo sa cijenom ovog proizvoda i svi je drže istom. Ne dozvoljavaju tržišnim mehanizmima da sami regulišu cijene. Ako smo potpisali tržišnu ekonomiju, Ustavom garantovali kapitalizam, a izbacili socijalizam i društvenu svojinu i samoupravljanje, onda ne možemo i jedno i drugo – smatra Dokić.
To, kako dodaje, očigledno nikog u Vladi ne interesuje.
– Lanci su vrlo vispreni, a ako nijesu, onda plate ljudi koji jesu, jer kad imate 500 miliona eura prometa, vi ste čudo u maloj Crnoj Gori i možete što hoćete – kritikuje Dokić.
Komentarišući sve širi asortiman na pumpama, Dokić navodi da oni koriste tu nedovoljno definisanu regulativu i u sklopu toga prodaju i proizvode koji nijesu njihova osnovna djelatnost.
– Država svjesno ćuti, kako turisti ne bi pretjerano negodovali, jer bi im se npr. u Budvi, gdje je trenutno više od 100.000 ljudi, desilo da ostanu bez kapi vode. Zato država to svjesno toleriše, gleda im kroz prste i dozvoljava polulegalan modus jer bismo imali jako puno negativnih ocjena turista zbog toga, a imamo ih i ovako – naglašava Dokić.
Na zloupotrebe zakonskih izuzetaka kada je riječ o neradnoj neđelji nedavno su ukazali i iz Odbora udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore tražeći hitnu reakciju institucija. Ocijenili su da pojedini trgovci kroz preregistaciju objekata i druga kreativna tumačenja zakona narušavaju pravnu sigurnost i stvaraju neravnopravne uslove poslovanja.
Glavna tržišna inspektorka Marina Radulović je kazala da se tržišni inspektori na terenu svakodnevno suočavaju sa pokušajima zaobilaženja zakona, posebno kroz zloupotrebu statusa kioska, specijalizovanih prodavnica i drugih objekata koji predstavljaju zakonske izuzetke.
– Kontinuirano sprovodimo kontrole i zatvaramo objekte koji posluju suprotno propisima, ali postojeća kaznena politika nije dovoljno odvraćajuća, zbog čega se isti prekršioci često ponavljaju – kazala je Radulović.
Na Odboru je ukazana potreba izmjene kaznene politike kako bi se efikasnije sankcionisalo kršenje propisa i spriječile zloupotrebe koje narušavaju tržišnu konkurenciju, posebno kod onih koji ponavljaju prekršaje. Osim toga ocijenili su i da je izuzetke od neradne neđelje potrebno preciznije definisati, uključujući asortiman robe koji se može prodavati u objektima kojima je rad tog dana dozvoljen.
Iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) pak traže da se analiziraju dosadašnji efekti neradne neđelje ocjenjujući da insistiranje na slijepoj zabrani promašuje cilj. To, kako su ranije saopštili, potvrđuje i činjenica da je Tržišna inspekcija za mjesec zatvorila 118 maloprodajnih objekata i izrekla oko 90.000 eura novčanih kazni.
Norma nije realna
– Vrlo je moguće da je na terenu i značajno više objekata koji rade neđeljom ali nijesu obuhvaćeni kontrolama. Međutim, ovoliki obim represije jasan je signal da norma nije prilagođena realnosti, već da stvara sistemska opterećenja – ocjenjuju iz UPCG.
Zabrana rada neđeljom je na kratko bila ukinuta nakon što je Ustavni sud, na inicijativu UPCG, ocijenio ovu zakonsku odredbu neustavnom. Ipak, Skupština je sredinom februara ponovo izglasala isto. Sada se čeka odluka Ustavnog suda po novoj inicijativi o ocjeni ustavnosti koju je UPCG predala i u vezi sa novim zakonom.
– U želji da dođemo do održivog modela, kroz socijalni dijalog sa Vladom i sindikatima postignut je dogovor koji je uravnotežio potrebe privrede i zaštitu radnika – rad neđeljom tokom tri mjeseca ljetnje i dva mjeseca zimske sezone, uz rad u jednoj smjeni, dnevnicu uvećanu za 80 odsto i obavezan slobodan naredni vikend. Nažalost, Skupština je ignorisala ovaj kompromis socijalnih partnera i ponovo usvojila gotovo identičnu zabranu, zbog čega smo bili primorani da ponovo pokrenemo postupak pred Ustavnim sudom – podsjećaju iz UPCG.
Naglašavaju da se dobar zakon ne prepoznaje po tome koliko je radnji zatvoreno i kazni naplaćeno, već koliko je prihvatljiv i primjenjiv u praksi.
– Kada se neki propis mora održavati prvenstveno inspekcijama i kažnjavanjem, to je jasan znak da ga treba mijenjati – zaključuju iz UPCG.
Izvor: Biznis CG
