Medijski savjet za samoregulaciju

Directions Website

Medijski savjet za samoregulaciju Contact information, map and directions, contact form, opening hours, services, ratings, photos, videos and announcements from Medijski savjet za samoregulaciju, Media, Svetog Petra Cetinjskog, 9, Podgorica.

Medijski Savjet za samoregulaciju je nezavisno samoregulatorno tijelo koje prati rad štampanih, elektronskih i online medija i prima žalbe građana na njihov rad.

MSS je učestvovao na regionalnoj UNESCO konferenciji u Sarajevu pod nazivom "Očuvanje novinarstva kao javnog dobra u okr...
15/10/2026

MSS je učestvovao na regionalnoj UNESCO konferenciji u Sarajevu pod nazivom "Očuvanje novinarstva kao javnog dobra u okruženju digitalnih platformi u Jugoistočnoj Evropi". Konferencija je održana 28-29. septembra 2026. u zgradi UN u Sarajevu.

Izvršni sekretar MSS-a, Ranko Vujović, bio je jedan od govornika na sesiji „Regulatorni i koregulatorni odgovori: DSA, EMFA i regionalno usklađivanje”. Sesija se bavila regulatornim okvirom EU kao referentnom tačkom za reformu upravljanja medijima na Zapadnom Balkanu. Taj okvir čine Zakon o digitalnim uslugama (DSA) i Zakon o slobodi medija (EMFA). Razgovaralo se o tome kako ti propisi štite medijski pluralizam, uređivačku nezavisnost i transparentnost, kao i kakvi su koregulatorni modeli nastali u praksi, odnosno modeli koji spajaju zakonodavstvo, nezavisne regulatore i samoregulatorna tijela.

Ranko Vujović je govorio o polažaju samoregulatornih tijela u novom medijskom okruženju, kao i o mogućim novim ulogama medijskih savjeta u odnosu na digitalne platforme. U tom kontekstu posebno je pomenut član 18 Zakona o slobodi medija i mogućnost da samoregulatorna tijela sertifikuju profesionalne i etičke medije. Govorio je i o mogućoj ulozi samoregulatornih tijela kao pouzdanih prijavljivača i tijela za vansudsko poravnanje u kontekstu implementacije Zakona o digitalnim uslugama.

Na panelu su govorili i direktorka Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore Sunčica Bakić; pomoćnica rukovodioca Sektora za programske poslove makedonske Agencije za audio i audiovizuelne medijske usluge Emilija Petreska-Kamejarova; i prof. dr Žoan Barata, UNESCO konsultant i međunarodni ekspert za slobodu izražavanja i medijsku regulaciju.

Tokom dva dana učesnici iz regiona razgovarali su o vidljivosti novinarskog sadržaja na platformama i o moderaciji sadržaja. Teme su bile i pravična naknada medijima za korišćenje njihovog sadržaja, kao i uticaj vještačke inteligencije na redakcije. Na posebnoj sesiji predstavljena je Inicijativa za povjerenje u novinarstvo (JTI) i njena primjena u regionu.

https://www.medijskisavjet.com/index.php/aktuelnosti/1192-mss-ucestvovao-na-regionalnoj-unesco-konferenciji-u-sarajevu-ocuvanje-novinarstva-kao-javnog-dobra-u-okruzenju-digitalnih-platformi-u-jugoistocnoj-evropi

UNESCO Office in Venice
Evropska unija u Crnoj Gori
United Nations in Montenegro

📢Urednici medija su saglasni: građanima treba jednostavan obrazac za zahtjev za odgovor ili ispravku.Kako urednici crnog...
30/09/2026

📢Urednici medija su saglasni: građanima treba jednostavan obrazac za zahtjev za odgovor ili ispravku.

Kako urednici crnogorskih medija vide pravo na odgovor i ispravku? Autorski tim priručnika „Pravo na odgovor i pravo na ispravku” razgovarao je sa vodećim urednicima, a jedan nalaz se izdvaja: svi smatraju da bi standardizovani obrazac za podnošenje zahtjeva za odgovor i ispravku unaprijedio postojeću praksu.

✅️Prema riječima Ilije Jovićevića, ombudsmana dnevnih novina Dan, urednici su mišljenja da bi takav obrazac „mogao biti koristan i za građane koji nijesu pravno upućeni, jer bi smanjio broj formalno neispravnih zahtjeva“.

✅️Urednici su gotovo jednoglasni i oko toga šta dobar odgovor mora da sadrži:
➡️ jasno naveden tekst i tvrdnje na koje se odnosi,
➡️ podatke o podnosiocu i
➡️ činjenice iznesene argumentovano i civilizovano, tako da čitalac dobije potpunu sliku.

Zato je na kraju priručnika dat predlog Obrasca za ostvarivanje prava na odgovor ili ispravku, koji mediji mogu primijeniti na web stranicama svojih medija.

✅️Priručnik „Pravo na odgovor i pravo na ispravku”, pripremio je Medijski savjet za samoregulaciju u saradnji sa ombudsmanima Vijesti, Monitor - Nezavisni nedjeljnik i Dnevne novine Dan, kao dio UNESCO Office in Venice projekta „Izgradnja povjerenja u medije u jugoistočnoj Evropi: podrška novinarstvu kao javnom dobru“, uz podršku 🇪🇺Evropske unije. Projekat se primjenjuje u: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj.

🔗Preuzmite priručnik:https://www.medijskisavjet.com/images/sampledata/publikacije/Pravo_na_odgovor_i_pravo_na_ispravku_2026.pdf

Evropska unija u Crnoj Gori
United Nations in Montenegro

📢 ⛔️ MSS: Skupština više nije dom svih građana Crne GoreMedijski savjet za samoregulaciju (MSS) najoštrije osuđuje današ...
24/09/2026

📢 ⛔️ MSS: Skupština više nije dom svih građana Crne Gore

Medijski savjet za samoregulaciju (MSS) najoštrije osuđuje današnju odluku da se novinarima, snimateljima i foto-reporterima zabrani ulazak u plenarnu salu Skupštine Crne Gore, na dan kada je zakazana vanredna sjednica na čijem je dnevnom redu bio predlog za smjenu predsjednika parlamenta Andrije Mandića.

Ono što se danas dogodilo u najvišem zakonodavnom domu nije proceduralni incident. To je poguban i direktan udar na slobodu medija i na pravo građana da znaju šta rade oni koje su izabrali. Predstavnici medija upućeni su u ložu van plenarne sale, a skupštinsko obezbjeđenje spriječilo ih je da uđu čak i kada su ih poslanici pozivali unutra. Sjednicu nijesu prenosili ni Parlamentarni kanal ni YouTube kanal Skupštine.

Građani su ono što se dešavalo u plenarnoj sali mogli da vide samo zahvaljujući snimcima koje su pojedini poslanici pravili mobilnim telefonima i objavljivali na društvenim mrežama. Da nije bilo tih snimaka, javnost ne bi znala ništa o onome što se danas odvijalo u njenom parlamentu. To samo pokazuje razmjere problema: pravo građana da znaju ne smije da zavisi od toga da li će neko u sali odlučiti da uključi kameru na telefonu. Obaveza da rad Skupštine bude dostupan javnosti pripada instituciji, a ne dobroj volji pojedinaca, i upravo zato profesionalni mediji moraju biti u sali.

Parlament nije privatni prostor predsjednika Skupštine, niti bilo koje političke većine ili manjine. Njegov rad mora biti dostupan javnosti bez izuzetka, a naročito kada se odlučuje o pitanjima koja dijele i uznemiravaju društvo i koja su od suštinskog značaja za budućnost crnogorske demokratije. Posebno kada se radi o pitanjima kao što je glasanje o njegovoj smjeni. Ovakve jednostrane odluke i onemogućavanje javnosti da ima uvid nose boje davnih vremena restrikcija i kontrole, ali i atmosferu diktature.

Zbog toga je prisustvo medija najpotrebnije, a njihovo udaljavanje najopasnije.

Ovo je brutalno gaženje demokratskih standarda u državi koja članstvo u Evropskoj uniji predstavlja kao krunu svog razvoja i koju zvaničnici EU nazivaju predvodnikom u procesu pristupanja. Sloboda izražavanja i sloboda medija dio su temeljnih prava iz poglavlja 23, na čije se poštovanje Crna Gora obavezala. Ono što se danas dogodilo u Skupštini ne može se pomiriti ni sa jednim od tih standarda.

Zgroženi smo načinom na koji je postupljeno prema novinarima i medijima. Novinari, snimatelji i foto-reporteri u Skupštini nijesu gosti koje neko po volji pušta ili ne pušta. Oni su tu u ime javnosti.

Zahtijevamo da predsjednik Skupštine Andrija Mandić javno saopšti ko je i na osnovu čega donio odluku da se medijima zabrani ulazak u plenarnu salu i da sjednica ne bude prenošena. Zahtijevamo i jasnu garanciju da će predstavnici medija imati nesmetan pristup nastavku ove sjednice i svim narednim sjednicama, te da će one biti prenošene u cjelini. Ovakav presedan ne smije postati praksa.

Skupština koja zatvara vrata pred kamerama, gubi pravo da se predstavlja kao dom svih građana.

UNESCO Office in Venice
Evropska unija u Crnoj Gori
United Nations in Montenegro
OSCE Mission to Montenegro
Council of Europe Programme Office in Podgorica

24/09/2026

Iz Medijskog savjeta za samoregulaciju je rečeno da je u pitanju važan pravni instrument za ostvarenje slobode izražavanja kroz prisustvo 'druge strane' u javnoj komunikaciji

„Pravo na ispravku i odgovor jedan je od rijetkih neposrednih mehanizama kojima građani/ke mogu da utiču na sliku o njim...
22/09/2026

„Pravo na ispravku i odgovor jedan je od rijetkih neposrednih mehanizama kojima građani/ke mogu da utiču na sliku o njima samima koju mediji plasiraju u javnost, ukoliko je smatraju neistinitom, nepotpunom ili iskrivljenom. Njegova je suština jednostavna – javnost ima pravo na tačnu, cjelovitu i izbalansiranu informaciju, a jedini način da se to ostvari je da se, kada je to potrebno, a izostavljeno – čuje i druga strana – posebno onda kada izvještavanje može da joj naškodi ili da ugrozi ugled i dostojanstvo. Naravno, iako je suština ovog prava jasna, njegova primjena može da bude neujednačena i nedovoljno djelotvorna."

„Iz tog razloga smo priredili ovaj kratki Priručnik, kako bi se pravo na ispravku i odgovor učinilo stvarnim i upotrebljivim građanima/kama da pomogne u njegovom ostvarivanju, a medijima u tome da ga primjenjuju na način koji istovremeno štiti i tačnost i cjelovitost informacija, i uređivačku slobodu.” rekla je Paula Petričević, ombudsmanka Vijesti i Monitora.

Priručnik „Pravo na odgovor i pravo na ispravku”, pripremio je MSS u saradnji sa ombudsmanima Vijesti, Monitor - Nezavisni nedjeljnik i Dnevne novine Dan, kao dio UNESCO Office in Venice projekta „Izgradnja povjerenja u medije u jugoistočnoj Evropi: podrška novinarstvu kao javnom dobru“, uz podršku Evropska unija u Crnoj Gori. Projekat se primjenjuje u: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj.

🔗Preuzmite priručnik:https://www.medijskisavjet.com/images/sampledata/publikacije/Pravo_na_odgovor_i_pravo_na_ispravku_2026.pdf

United Nations in Montenegro

❓️Koja je razlika između prava na odgovor i prava na ispravku?🔈Na predstavljanju priručnika „Pravo na odgovor i pravo na...
21/09/2026

❓️Koja je razlika između prava na odgovor i prava na ispravku?

🔈Na predstavljanju priručnika „Pravo na odgovor i pravo na ispravku”, koji je MSS pripremio u saradnji sa ombudsmanima Vijesti, Monitor - Nezavisni nedjeljnik i Dnevne novine Dan, profesorica medijskog prava Aneta Spaić objasnila je razliku između ta dva instituta.

🟢„Pravo na odgovor je pravo lica čiji interes je povrijeđen da svojim argumentima, svojim navodima pokuša da odgovori drugačijim činjenicama od činjenica koje su predočene u prvom medijskom sadržaju“, kazala je Spaić.

🟠Pravo na ispravku, pojasnila je, takođe pobija i ispravlja netačne činjenice, ali na osnovu vjerodostojne isprave📑 ili pravosnažne presude.⚖️

„Pravo na ispravku, ako ćemo laički da se izrazimo sasvim jasno, bilo bi pravo na odgovor uz dostavljanje određenog 📑dokaza“, navela je ona.

✅️Kao primjer navela je slučaj u kojem osoba o kojoj je medij pisao, dostavi dokaz da je platila kaznu ili pravosnažnu presudu⚖️ kojom je oslobođena optužbi iz originalnog teksta. Kada se tvrdnja dokaže nespornim i vjerodostojnim dokumentom, riječ je o pravu na ispravku.

🚫Naglasila je da uredništvo može odbiti odgovor koji sadrži uvredljive i klevetničke navode, a nema činjeničnih tvrdnji.

📨„Odgovor uvijek mora biti činjeničan iskaz, a nikada vrednostan. I u onom dijelu u kom je on vrednostan, uredništvo ga može isključiti i korigovati“, istakla je Spaić.

📕Zakon o medijima iz 2024. obavezuje medij da odgovor objavi na istom mjestu i u istom obimu, bez uvreda, ličnih napada i kleveta. Zakon propisuje i razloge zbog kojih urednik može odbiti objavljivanje.

⛔️„Kada ne postoje ovi razlozi, urednik je obavezan da u prvom, najkasnije drugom broju, objavi odgovor📨 lica čije je pravo, odnosno interes, povrijeđeno“, rekla je Spaić.

🚫Ako uredništvo odbije objavljivanje, povrijeđeno lice može se obratiti sudu⚖️ u hitnom postupku.

🔗Preuzmite „Pravo na odgovor i pravo na ispravku”:https://www.medijskisavjet.com/images/sampledata/publikacije/Pravo_na_odgovor_i_pravo_na_ispravku_2026.pdf

UNESCO Office in Venice
Evropska unija u Crnoj Gori
United Nations in Montenegro
Aneta Spaic

✍️Grupa mladih novinara i novinarki sa Kosova posjetila je 15. septembra Medijski savjet za samoregulaciju (MSS), u okvi...
17/09/2026

✍️Grupa mladih novinara i novinarki sa Kosova posjetila je 15. septembra Medijski savjet za samoregulaciju (MSS), u okviru programa medijskih stipendija (Media Fellowship Program) koji organizuje Misija OEBS Kosovo OSCE Mission in Kosovo

🔊Predstavnik MSS-a, Ranko Vujović, upoznao je goste sa modelom samoregulacije u Crnoj Gori, radom Savjeta i njegovom ulogom u unapređenju etičkog novinarstva. Posebno je predstavljen novi 📘Kodeks novinara i novinarki Crne Gore, te uloga MSS u njegovoj izradi, predstavljanju javnosti, ali i praćenju njegove implementacije.

✅️ Bila je ovo prilika za razmjenu iskustava i razgovor o radu i ulozi Savjeta, mandatu ove organizacije, metodologiji praćenja medijskih sadržaja, kao i o ulozi medijske samoregulacije u unapređenju etičkog novinarstva i zaštiti publike, uz sesiju pitanja i odgovora sa članovima tima Medijskog savjeta.

✅️ Gostima je predstavljen MSS kao samoregulatorno tijelo koje trenutno okuplja 79 članica 📻💻📖. Predstavnik MSS-a odgovarao je na brojna pitanja o metodologiji praćenja medijskih sadržaja, načinu podnošenja 📬 žalbi i postupku odlučivanja po njima. Jedna od tema bila je i na što se podnosioci žalbe najčešće žale, odnosno što crnogorski mediji najčešće prekrše u odnosu na Kodeks.

💡Fokus posjete u organizaciji Misije OEBS Kosovo bio je na profesionalnim standardima, održivosti medija, bezbjednosti novinara, medijskoj etici, istraživačkom novinarstvu i izvještavanju o korupciji.

🔵Program medijskih stipendija okuplja mlade novinare i one koji teže profesionalnom napredovanju iz svih krajeva Kosova. Program ih povezuje sa iskusnim novinarima i medijskim profesionalcima, radi razmjene najboljih praksi i znanja o profesionalnim standardima, kvalitetnom izvještavanju i poštovanju etičkih kodeksa.

OSCE Mission to Montenegro

🔔 MSS je predstavio novi priručnik „Pravo na odgovor i pravo na ispravku” pripremljen u saradnji sa ombudsmanima Vijesti...
14/09/2026

🔔 MSS je predstavio novi priručnik „Pravo na odgovor i pravo na ispravku” pripremljen u saradnji sa ombudsmanima Vijesti, Monitor - Nezavisni nedjeljnik i Dnevne novine Dan.

👉Ranko Vujović iz MSS je rekao: „Pravo na ispravku i odgovor jedno je od najstarih prava kod slobode izražavanja. Međunarodna i nacionalna regulativa odavno bave se time, a reguliše i prava pojedinaca u odnosu na medije. Regulisano je i ustavom CG, kao i u većini zemalja. Posebno je regulisano pojedinačnim zakonima. Svi novinarski kodeksi svijeta imaju definisano ovo pravo. U CG je detaljno obrazloženo u Zakonu o medijima.”

✅„UN su usvojile Konvenciju o međunarodnom pravu na ispravku 1953; Savjet Evrope usvojio je Rezoluciju o položaju pojedinca u odnosu na štampu 1974. kao pionirski dokument gdje se prvi put sistematski uvelo pravo na odgovor. Rezolucija Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope o etici u novinarstvu je iz 1993; Preporuka Savjeta Evrope o pravu na odgovor u novom medijskom okruženju iz 2004; direktiva EU o audio-vizuelnim medijskim uslugama iz 2010. a revidirana 2018.”

Iako je zakonski i međunarodno prepoznata važnost ovog prava, dešavaju se propusti u praksi.

💡„Posljednjih 20 godina mediji su imali problem da ispoštuju pravo na odgovor i ispravku. U Zakonu o medijima je niz situacija kada medij nije dužan da ih objavi. To se zloupotrebljavalo, jer mediji nerado objavljuju odgovore i ispravku. Ili objave poslije nekoliko dana, u dnu pete, šeste strane. Radeći intenzivnije prethodnih godina, uporno smo slali medijima žalbe i uspjeli da ih naviknemo da poštuju prava pojedinaca, čitalaca.” rekao je Vujović.

✅Pravo na odgovor i ispravku važan je pravni instrument za ostvarenje slobode izražavanja kroz prisustvo „druge strane” u javnoj komunikaciji i zaštiti reputacije fizičkog, pravnog lica, o kom je informacija koja može naškoditi njegovom pravu ili interesu. Pruža korigovanje netačnih informacija plasiranih u javnom prostoru.

Preuzmite „Pravo na odgovor i pravo na ispravku”:https://www.medijskisavjet.com/images/sampledata/publikacije/Pravo_na_odgovor_i_pravo_na_ispravku_2026.pdf

UNESCO Office in Venice
Evropska unija u Crnoj Gori
United Nations in Montenegro

🔕 Prijetnja Đuranoviću nije neslaganje, nego zahtjev za ćutanjem📢 Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije osuđuje p...
09/09/2026

🔕 Prijetnja Đuranoviću nije neslaganje, nego zahtjev za ćutanjem

📢 Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije osuđuje prijetnje upućene glavnom i odgovornom uredniku TV E , Drašku Đuranoviću.

🚔 Zahtjevamo od Uprave policije i ⚖️Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici da bez odlaganja identifikuju osobu koja je Đuranoviću uputila prijetnju ❌️ lišavanjem života, te da to djelo tretiraju kao ugrožavanje sigurnosti⛔️, a ne kao incident nižeg intenziteta koji se rješava prekršajno ili se ostavlja da zastari.

Tražimo i da ⚖️ Tužilaštvo, ako je to procesno neophodno, bez odugovlačenja pokrene mehanizme 🖲međunarodne pravne pomoći radi pribavljanja podataka o nalogu s kojeg je prijetnja upućena. 😶‍🌫️Anonimnost naloga na stranoj platformi ne smije postati alibi za nepostupanje. Upravo se tim izgovorom u dosadašnjoj praksi najveći broj onlajn prijetnji novinarima završavao bez ikakvog epiloga.

🔕 Ovaj slučaj ima jednu specifičnost - prijetnja upućena Đuranoviću nije izraz bijesa ni neslaganja. Ona je uslovljena. U prijetnji postavljenoj u komentaru na You Tube kanalu završne riječi poruke, „samo nastavi“, uspostavljaju neposrednu vezu između prijetnje lišenjem života i nastavka njegovog javnog i profesionalnog djelovanja. Drugim riječima, poruka ne osporava ono što je rečeno, nego traži da se prestane govoriti. To nije reakcija na sadržaj, nego zahtjev za 🤫 ćutanjem, i tako mora biti tretirana i u istrazi. „Kako ćeš ti biti pogubljen“, što je korisnik platforme naveo u prijetnji se ne može definisati kao kritika ili oštro neslaganje, već je to jasno izrečena prijetnja po život.✂️

💡Novinari kojima je prijećeno ne zaboravljaju prijetnju, kao što to javnost obično učini nakon njenog objavljivanja i reagovanja medijskih tijela i institucijama. Oni nastavljaju da žive sa njom bez obzira na sve. Nijedan medijski radnik ne bi trebalo da radi svoj posao s tim opterećenjem u glavi.

🖱 Povod prijetnje bio je autorski komentar. To je novinarski žanr izričito prepoznat i zaštićen Kodeksom novinara i novinarki Crne Gore, pod uslovom da je jasno odvojen od informacije, što ovdje nije sporno.

✅️ Televizija E je članica Medijskog savjeta za samoregulaciju. To znači da je dobrovoljno prihvatila "Kodeks novinara i novinarki Crne Gore", i nadležnost Komisije za žalbe. Znači i da je svakome ko smatra da je tim komentarom povrijeđen profesionalni standard bio otvoren put žalbe🔊 - besplatno✅️, bez advokata✅️, bez suda✅️ i bez rizika✅️. Taj mehanizam i postoji da bi neslaganje s medijskim sadržajem imalo civilizovan izlaz. Ko umjesto njega bira prijetnju ❌️ lišenjem života, ne traži ispravku, niti odgovornost, nego zastrašivanje🥶. Institucije koje o ovom slučaju odlučuju moraju tu razliku da vide i da je uzmu u obzir.🔎

🛑 Zabrinjava i to što se prijetnja pojavila kao odgovor na komentar o odnosu nosilaca najviših državnih funkcija prema ⚖️ pravosnažno osuđenom ratnom zločincu. Kada se relativizacija presuđenih zločina normalizuje u javnom govoru, novinari koji je imenuju sistematski, postaju meta🎯. Posljedica nije samo ugrožena bezbjednost pojedinca. Posljedica je autocenzura🤐 cijele profesije oko tema koje su najvažnije za društvo. A izgleda da mogu skupo da koštaju novinara.

📢 Očekujemo da nadležni organi ne ponove praksu iz predmeta koji godinama ⏰️ opterećuju povjerenje novinarske zajednice u institucije, u kojima su počinioci ostajali neidentifikovani ili nesankcionisani i onda kada su bili poznati. Svaki takav ishod snižava prag za sljedeće prijetnje.

UNESCO Office in Venice
Evropska unija u Crnoj Gori
United Nations in Montenegro
OSCE Mission to Montenegro
Council of Europe Programme Office in Podgorica
Portal ETV

Medijski savjet za samoregulaciju (MSS) je u Evropskoj kući predstavio novi priručnik „Pravo na odgovor i pravo na ispra...
08/09/2026

Medijski savjet za samoregulaciju (MSS) je u Evropskoj kući predstavio novi priručnik „Pravo na odgovor i pravo na ispravku“, koji je pripremljen u saradnji sa prof. medijskog prava na UCG, Aneta Spaic; ombudsmankom dnevnih novina Vijesti i Monitor - Nezavisni nedjeljnik, Paula Petričević; kao i ombudsmanom Dnevne novine Dan, Ilijom Jovićevićem.

Pravo na odgovor i ispravku predstavlja važan pravni instrument u ostvarivanju slobode izražavanja koji osigurava prisustvo „druge strane“ u javnoj komunikaciji, i zaštitu reputacije lica, fizičkog ili pravnog, na koje se odnosi informacija koja može naškoditi nekom njegovom pravu ili interesu. Takođe, pravo na odgovor i ispravku omogućava korigovanje netačnih informacija koje se plasiraju u javnom prostoru.

U namjeri da pomognu građanima u ostvarivanju ovog prava, ali i uredništvima da dobijaju sadržajna reagovanja formulisana u skladu sa zakonskım odredbama, na kraju Priručnika autori su ponudili nacrt Obrasca za podnošenje zahtjeva za objavljivanje odgovora i ispravke, koji je po potrebi moguće dorađivati i mijenjati. Preporuka je autorskog tima da uredništvo ponudi elektronski obrazac dostupan na zvaničnom sajtu medija, da potvrdi prijem zahtjeva i u razumnom roku donese odluku, a podnosiocu zahtjeva uputi povratnu informaciju - bilo da je odlučilo da reagovanje objavi ili da obrazloži eventualno odbijanje.

Link za download priručnika „Pravo na odgovor i pravo na ispravku“:https://www.medijskisavjet.com/images/sampledata/publikacije/Pravo_na_odgovor_i_pravo_na_ispravku_2026.pdf

UNESCO Office in Venice Evropska unija u Crnoj Gori
United Nations in Montenegro

Address

Svetog Petra Cetinjskog, 9
Podgorica

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Medijski savjet za samoregulaciju posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Shortcuts

Share

Category