Medijski savjet za samoregulaciju, Svetog Petra Cetinjskog, 9, Podgorica (2025)

09/10/2025

U ratnim zonama i sa političkim pritiskom novinari su pod prijetnjama, cenzurom i nasiljem, ali uprkos opasnostima, nastavljaju se poštovati profesionalni standardi i etika, poručeno je sa sesije „Mediji i samoregulacija u uslovima rata i političkog pritiska” na dvodnevnoj konferenciji Alijanse nezavisnih savjeta za štampu Evrope (AIPCE) u Budvi, čiji je domaćin bio Medijski savjet za samoregulaciju.

Predstavnik Komisije za novinarsku etiku iz 🇺🇦 Ukrajine, Oleksii Pogorelov kazao je da je od početka sukoba, tržište oglašavanja gotovo potpuno nestalo.

„Nakon početnog pada do nule, djelimično se oporavilo. Najveći TV kanali i medijske kuće povratile su do 40% tržišta, dok lokalni mediji bilježe oporavak od samo 10%”, naveo je Pogorelov.

Istakao je da je rat izazvao masovna preseljenja, navodeći da je oko 50% Ukrajinaca napustilo svoja mjesta stanovanja, što je direktno uticalo na pretplate, distribuciju i dostupnost medijskih sadržaja.

„Kad je riječ o konzumiranju vijesti, istraživanja pokazuju da 75% Ukrajinaca vijesti prati preko društvenih mreža, pri čemu je Telegram najpopularniji kanal za komunikaciju i informisanje”, rekao je Pogorelov.

Istakao je da to znači da ljudi konzumiraju vijesti u prolazu, što ne mora biti primarni izvor provjerenih informacija.

„Situacija među novinarima je dramatična. Neki su poginuli, nestali ili služe u vojsci, uključujući mnoge iskusne urednike. To znači da sada novinske redakcije često vode novajlije i mladi novinari, pa je nivo iskustva i stručnosti niži”, pojasnio je Pogorelov.

Ekonomija lokalnih medija je dodatno pogođena, a kako je istakao, 40-50% lokalnih medija zatvoreno je zbog ekonomskih faktora, a ne političkog pritiska.

„Prije rata, Ukrajina je imala oko 700 lokalnih medija. Danas ih je ostalo između 200 i 300”, dodao je Pogorelov.

Konferencija AIPCE se organizuje svake godine u drugoj evropskoj državi. Prvi put je organizovana na Zapadnom Balkanu sa 60 učesnika iz 30 država i 3 kontinenta.

Oleksii

🇦🇱🇦🇲🇦🇺🇦🇹🇦🇿🇧🇪🇧🇦🇨🇦🇨🇾🇩🇰🇪🇪
🇪🇺🇫🇮🇫🇷🇩🇪🇬🇪🇭🇺🇽🇰🇲🇪🇳🇱🇲🇰🇳🇴
🇵🇸🇷🇸🇸🇰🇸🇮🇸🇪🇨🇭🇬🇧🇺🇦🇹🇷

08/10/2025

U ratnim zonama novinari su izloženi nasilju i cenzuri, ali nastavljaju da poštuju profesionalne standarde, poručeno je sa sesije „Mediji i samoregulacija u uslovima rata i političkog pritiska” na konferenciji Alijanse nezavisnih savjeta za štampu Evrope AIPCE u Budvi, a domaćin je bio Medijski savjet za samoregulaciju.

Dopisnica Al Jazeere iz Gaze 🇵🇸, Youmna El Sayed, u online obraćanju, kazala je da je u ratu prva žrtva istina, te da je u Gazi za palestinske novinare, postala dužnost i kazna:

„Za razliku od stranih novinara, koji nakratko dođu u ratnu zonu i odu, mi nismo imali predaha, ni osjećaj sigurnosti. Živjeli smo priču o kojoj izvještavamo, i dalje smo ta priča. Izvještavali smo o razaranju sopstvenih domova, ubijanju porodica i raseljavanju komšija, prijatelja, kolega. Ali smo ostali posvećeni profesionalnim standardima: tačnosti, pravičnosti, odgovornosti i humanosti.”

Poručila je da palestinski novinari nisu dobili istu pravdu, solidarnost i zaštitu kao u drugim državama: „Svijet od nas traži da budemo neutralni dok izvještavamo o genocidu. Ali neutralnost, pred licem ugnjetavanja, nije novinarstvo, već nepravda.”

„Od nas se očekuje da potisnemo emocije dok govorimo o ubijanju vlastite djece, sahranama kolega i razaranju čitavih kvartova. To očekivanje je dehumanizujuće i nerealno. Mi smo novinari, ali smo i ljudska bića”, istakla je El Sayed.

Naglasila je da su palestinski novinari suočeni sa kampanjama diskreditacije, da Izrael vodi sistematske kampanje da ih prikaže kao aktiviste, operativce, lažove: „Te optužbe nikada nijesu bile odbijene, već su ih mainstream mediji ponavljali, čime su podrili našu vjerodostojnost i učestvovali u ućutkivanju.”

El Sayed je poručia da je u Gazi ubijeno 270 novinara za 2 godine, i da su dvostruki standardi očigledni. „Kad su novinari sa Zapada napadnuti, svijet zahtijeva zaštitu. Kada smo mi ubijeni, to se brzo zaboravlja”, upozorila je.

AIPCE je svake godine u drugoj evropskoj državi. Prvi put je na Zapadnom Balkanu. 60 učesnika, 30 država, 3 kontinenta.

El Sayed

🇦🇱🇦🇲🇦🇺🇦🇹🇦🇿🇧🇪🇧🇦🇨🇦🇨🇾🇩🇰🇪🇪
🇪🇺🇫🇮🇫🇷🇩🇪🇬🇪🇭🇺🇽🇰🇲🇪🇳🇱🇲🇰🇳🇴
🇵🇸🇷🇸🇸🇰🇸🇮🇸🇪🇨🇭🇹🇷

08/10/2025

„Zahvaljujemo se Medijskom savjetu za samoregulaciju na veoma zanimljivoj i odlično organizovanoj konferenciji Alijanse nezavisnih savjeta za štampu Evrope AIPCE u Budvi, Crna Gora. Novinarska etika i samoregulacija ostaju neophodne za slobodne i odgovorne medije širom Evrope. Ohrabrujuće je vidjeti kako toliko savjeta za štampu i medije ovo postiže u vremenima dezinformacija i lažnih vijesti.”

Pieter Knapen, Ombudsman i Savjet za novinarstvo na holandskom, Belgija 🇧🇪
be

🇦🇱🇦🇲🇦🇺🇦🇹🇦🇿🇧🇪🇧🇦🇨🇦🇨🇾🇩🇰🇪🇪
🇪🇺🇫🇮🇫🇷🇩🇪🇬🇪🇭🇺🇽🇰🇲🇪🇳🇱🇲🇰🇳🇴
🇵🇸🇷🇸🇸🇰🇸🇮🇸🇪🇨🇭🇬🇧🇺🇦🇹🇷

08/10/2025

Alexander Warzilek, Medijski savjet Austrije 🇦🇹
„Da li Medijski savjeti imaju budućnost? Naravno da imaju. U vremenima lažnih vijesti, etika medija je od posebnog značaja. Ovo je bio jedan od glavnih zaključaka 26. konferencije AIPCE 2025 u Budvi.”
at

🇦🇱🇦🇲🇦🇺🇦🇹🇦🇿🇧🇪🇧🇦🇨🇦🇨🇾🇩🇰🇪🇪
🇪🇺🇫🇮🇫🇷🇩🇪🇬🇪🇭🇺🇽🇰🇲🇪🇳🇱🇲🇰🇳🇴
🇵🇸🇷🇸🇸🇰🇸🇮🇸🇪🇨🇭🇬🇧🇺🇦🇹🇷

08/10/2025

„Konferencija AIPCE u Crnoj Gori bila je fantastična prilika za medijske savjete iz cijelog svijeta da se okupe i sarađuju na svojoj osnovnoj misiji: odbrani fundamentalnih vrijednosti novinarstva kao stuba demokratije. U svijetu dezinformacija i polarizacije, novinarski standardi stoje, čvrsti kao utvrđeni zidovi Kotora i Budve gdje se konferencija održala, kao odbrana javnosti.”
Caroline Locher, 🇨🇦 Medijski savjet Kvebek, Kanada

Konferencija AIPCE se organizuje svake godine u drugoj evropskoj državi. Prvi put je organizovana na Zapadnom Balkanu, u organizaciji Medijskog savjeta za.samoregulaciju, sa preko 60 učesnika iz 30 država i sa 3 kontinenta.
locher.3

🇦🇱🇦🇲🇦🇺🇦🇹🇦🇿🇧🇪🇧🇦🇨🇦🇨🇾🇩🇰🇪🇪
🇪🇺🇫🇮🇫🇷🇩🇪🇬🇪🇭🇺🇽🇰🇲🇪🇳🇱🇲🇰🇳🇴
🇵🇸🇷🇸🇸🇰🇸🇮🇸🇪🇨🇭🇬🇧🇺🇦🇹🇷

08/10/2025

Caspar Opitz, Medijski ombudsman Švedske 🇸🇪 govorio je na sesiji „Važnost, autoritet i uticaj medijskih savjeta, i kako ih unaprijediti” na dvodnevnoj konferenciji Alijanse nezavisnih savjeta za štampu Evrope (AIPCE) u Budvi, čiji je domaćin bio Medijski savjet za samoregulaciju.

„Postoji mnogo sila koje pokušavaju da potkopaju demokratiju. Mi, medijski savjeti, smo tu da je branimo. Uloga medijskih i savjeta za štampu je važnija nego ikad. Borimo se protiv dezinformacija, zalažemo se za istinu i kvalitetno novinarstvo. Stoga je poverenje za nas sve. Moramo biti dobro poznati, lako dostupni, lako razumljivi i potpuno transparentni u načinu na koji radimo.”

Konferencija AIPCE se organizuje svake godine u drugoj evropskoj državi. Prvi put je organizovana na Zapadnom Balkanu sa 60 učesnika iz 30 država i 3 kontinenta.
opitz

🇦🇱🇦🇲🇦🇺🇦🇹🇦🇿🇧🇪🇧🇦🇨🇦🇨🇾🇩🇰🇪🇪
🇪🇺🇫🇮🇫🇷🇩🇪🇬🇪🇭🇺🇽🇰🇲🇪🇳🇱🇲🇰🇳🇴
🇵🇸🇷🇸🇸🇰🇸🇮🇸🇪🇨🇭🇬🇧🇺🇦🇹🇷

08/10/2025

Brutalan napad na medije i slobodu izražavanja

Medijski savjet za samoregulaciju (MSS) najoštrije osuđuje pokušaje kriminalizacije novinarstva i targetiranja medija koji profesionalno, odgovorno i kritički izvještavaju o društvenim i političkim pitanjima. Povezivanje novinara i medija sa navodnim kriminalnim strukturama, bez dokazanih činjenica, direktan je napad na slobodu medija, slobodu izražavanja i pravo javnosti da zna.

Posebno zabrinjava što se u kontekstu navoda Specijalnog državnog tužilaštva o „kreiranju mreže medija“ pominju nezavisni i kritički mediji koji decenijama doprinose demokratskom razvoju, transparentnosti i pluralizmu. Takve konstrukcije ne samo da su neosnovane, već su i opasne, jer stvaraju sliku da su slobodni mediji neprijatelji države, a novinari saučesnici u kriminalu.

Ovakvi pokušaji stigmatizacije i zastrašivanja novinara koji ne pristaju na kontrolisane narative ozbiljno ugrožavaju demokratske principe. Novinarska kritika je regulatorni proces u demokratijama, a ne krivično djelo. Prema međunarodnim standardima, uključujući član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima, novinari imaju pravo da prikupljaju informacije iz različitih izvora i da štite svoje izvore. Sam čin dobijanja informacija, čak i od osoba kasnije osumnjičenih za nezakonite radnje, nije nezakonit.

Posebno je skandalozno što se navodi da su „mediji i prateće stranice diskreditovali političare i sveštenstvo“, što predstavlja pokušaj da se kritičko i istraživačko novinarstvo predstavi kao neprijateljska djelatnost. Kritika, satira i javno propitivanje moćnih su ključ medijske slobode u demokratiji.

Medijski savjet upozorava da ovakav diskurs stvara atmosferu straha, autocenzure i pritiska, obeshrabruje novinare da objavljuju informacije od javnog značaja i vraća Crnu Goru decenijama unazad.

Evropska unija u Crnoj Gori
UNESCO Office in Venice
United Nations in Montenegro

https://www.medijskisavjet.me/index.php/en/news/761-statement-a-brutal-attack-on-media-freedom-and-freedom-of-expression

02/10/2025

Na sesiji o „Važnosti, autoritetu i uticaju medijskih savjeta u EU, i kako ih unaprijediti” govorilo se na dvodnevnoj konferenciji Alijanse nezavisnih savjeta za štampu Evrope (AIPCE) u Budvi, čiji je domaćin bio Medijski savjet za samoregulaciju.

Daphne Koene iz 🇳🇱 Holandskog savjeta za novinarstvo predstavila je model TRACK (Transparency, Representation, Awareness, Commitment, Knowledge): „On obuhvata transparentnost, zastupljenost, svijest, posvećenost i znanje – kao vodeći okvir za poboljšanje efikasnosti medijskih savjeta u državama članicama EU. Model je razvijen uz uvid 144 stručnjaka iz 18 zemalja, i ovaj model priznaje različite istorijske i kulturne kontekste koji oblikuju medijske savjete, nudeći fleksibilan pristup jačanju njihove uloge u promociji kvaliteta novinarstva i etičkog diskursa”, rekla je Koene.

„Model naglašava jasnu komunikaciju i široko učešće kako bi se izgradilo povjerenje (transparentnost i zastupljenost), uz povećanje javne vidljivosti kako bi se riješio problem niske svijesti. Poziva na veću posvećenost savjeta da se aktivno uključe u proces žalbi i objavljivanja odluka (posvećenost) i ističe važnost njegovanja novinarske pismenosti i razumijevanja između medijskih tijela i javnosti (znanje). Zajedno, ovi kriterijumi imaju za cilj da podignu autoritet, uticaj i društveni značaj medijskih savjeta širom Evrope.”

„Znanje se odnosi na njegovanje novinarske pismenosti među javnošću i razumijevanje uloge i značaja medijskih savjeta među medijima i novinarima. Takođe je važno da medijski savjeti imaju zadovoljavajuće znanje o novinarstvu i društvu. Stoga je preporučljivo da se medijski savjeti fokusiraju na interakciju sa javnošću i medijima/novinarima”, istakla je Koene.

Konferencija AIPCE se organizuje svake godine u drugoj evropskoj državi. Prvi put je organizovana na Zapadnom Balkanu sa 60 učesnika iz 30 država i 3 kontinenta.

Koene
🇦🇱🇦🇲🇦🇺🇦🇹🇦🇿🇧🇪🇧🇦🇨🇦🇨🇾🇩🇰🇪🇪
🇪🇺🇫🇮🇫🇷🇩🇪🇬🇪🇭🇺🇽🇰🇲🇪🇳🇱🇲🇰🇳🇴
🇵🇸🇷🇸🇸🇰🇸🇮🇸🇪🇨🇭🇬🇧🇺🇦🇹🇷

30/09/2025

Koloreto Cukali, predsjednik Këshilli Shqiptar i Medias - KSHM iz 🇦🇱 Albanije zabrinut je zbog budućnosti medijske samoregulacije u doba ubrzanih promjena u novinarstvu i digitalnim platformama.

„Moramo brzo evoluirati. Sve se mijenja. Nekada se medijska svakodnevica svodila na kupovinu više dnevnih novina, kafu i čitanje vijesti. Danas je cijeli medijski pejzaž na telefonu. Vijesti su kraće, površnije, zbog kraće pažnje publike. Sve kraće, znači manje kvalitetne vijesti. Moramo i mi da se mijenjamo da bi opstali. Kako da ostanemo relevantni?“, rekao je Cukali.

Albanija je prva država u Evropi bez štampe, sve je online, što mijenja odnose snaga, jer „pojedinac sada ima istu moć da informiše kao i velika korporacija.“

Većina žalbi koje stižu u Savjet se odnose na objave na socijalnim mrežama, prvenstveno Fb, nad kojima ni savjeti ni sudovi nemaju kontrolu.

„Ni sudske odluke nemaju uticaja na Facebook. Odluka se donese, ali je niko ne poštuje. Savjeti bi trebali da su prisutni i unutar platformi. Granice između klasičnog novinarstva i novih oblika komunikacije nestaju. Influenseri i blogeri proizvode vijesti. Hoće li postati veći i uticajniji od tradicionalnih medija? Da li ćemo se baviti i njima? Ili ćemo reći to nije naš posao?“, naveo je Cukali.

Smatra da treba opet promisliti ulogu štampe, jer je „stara era završena“, a novinarstvo se dramatično mijenja.

Poseban izazov je širenje propagande kroz medije koji formalno poštuju etičke standarde.

„Moramo vidjeti u digitalnom svijetu šta javnost radi, šta i kako čita, na šta se žali, na šta mi možemo da odgovorimo, i kako da ostanemo na posredničkom nivou između suda i običnog čitaoca. Nemam rješenje, ali predlažem da ponovo razmislimo o ulozi štampe“, rekao je Cukali.

Ovogodišnje okupljanje evropskih Savjeta za medije i štampu, koje se svake godine održava u drugoj evropskoj državi, prvi put je organizovano na Zapadnom Balkanu, sa gostima iz 30 država, s 3 kontinenta i preko 60 učesnika.

🇦🇱🇦🇲🇦🇺🇦🇹🇦🇿🇧🇪🇧🇦🇨🇦🇨🇾🇩🇰🇪🇪
🇪🇺🇫🇮🇫🇷🇩🇪🇬🇪🇭🇺🇽🇰🇲🇪🇳🇱🇲🇰🇳🇴
🇵🇸🇷🇸🇸🇰🇸🇮🇸🇪🇨🇭🇬🇧🇺🇦🇹🇷

30/09/2025

Rosemary Douce, iz Independent Press Standards Organisation IPSO iz 🇬🇧 Velike Britanije istakla je da savjeti za medije i štampu imaju važnu ulogu u savremenom novinarstvu, posebno u digitalnom okruženju u kom raste broj online publikacija i širenje dezinformacija.

„Sve više online medija želi da se reguliše, jer im je to oznaka kredibiliteta, pouzdanosti, odgovornosti. Zato imamo IPSO oznaku, kojom članice pokazuju javnosti da su dio regulisanog sistema“, kazala je Douce.

"U eri dezinformacija i razvoja vještačke inteligencije važno je napraviti razliku između profesionalnih novinara i izvora informacija koje pružaju građani." Navela je slučaj nestale žene u kom su „građani-novinari” širili teorije zavjere i ometali rad profesionalnih novinara na terenu.

IPSO, prema Douce, pruža smjernice kako da novinari odgovorno koriste društvene mreže i podsjeća javnost na pravila rada štampe.

Douce je kazala da organizacija trenutno radi i na novim smjernicama koje će se odnositi na online komentare ispod članaka, jer i oni mogu biti predmet regulacije.

„Budućnost je u jasnim pravilima, tako da svi znaju svoje obaveze“, poručila je Douce. Govoreći o globalnom kontekstu, Douce je naglasila da IPSO nema nadležnost van Vel. Britanije, ali influenseri i blogeri u nekim slučajevima potpadaju pod regulatorna tijela, posebno kod oglašavanja i korišćenja oznaka poput hashtagova.

Dodala je da se IPSO ne odnosi samo na velike medije.

„Imamo i lokalne blogove i sportske portale. Ako žele da budu dio sistema i pristanu na Kodeks uredničke prakse, mogu nam se pridružiti“, rekla je Douce.

Ukazala je da u Vel. Britaniji samoregulacija medija nije obavezna, pojašnjavajući da su neki mediji izvan IPSO sistema, dok regulacija elektronskih medija poput radija i televizije potpada pod nadležnost OFCOM-a.

Sesija je održana u okviru dvodnevne godišnje konferencije Alijanse nezavisnih savjeta za štampu Evrope (AIPCE) u Budvi, čiji je domaćin bio Medijski savjet za samoregulaciju - MSS. Na konferenciji je učestvovalo 30 država, 60 predstavnika, sa 3 kontinenta.

🇦🇱🇦🇲🇦🇺🇦🇹🇦🇿🇧🇪🇧🇦🇨🇦🇨🇾🇩🇰🇪🇪
🇪🇺🇫🇮🇫🇷🇩🇪🇬🇪🇭🇺🇽🇰🇲🇪🇳🇱🇲🇰🇳🇴
🇵🇸🇷🇸🇸🇰🇸🇮🇸🇪🇨🇭🇬🇧🇺🇦🇹🇷

30/09/2025

Na sesiji „Imaju li savjeti za štampu budućnost? Uloga i misija savjeta za medije i štampu u digitalnom dobu”, medijski ekspert Joan Barata rekao je da savjeti za medije i štampu imaju budućnost, i dalje imaju važnu ulogu u medijskom prostoru, ali je ključno pitanje kako ih učiniti relevantnim u budućnosti.

„Samoregulacija podrazumijeva sve inicijative medijskog sektora u cilju unapređenja etike i profesionalizma, a savjeti za medije i štampu su stub tog procesa. Važno je naglasiti da samoregulacija po definiciji isključuje ulogu države“, istakao je Barata, i podsjetio da je Evropski sud za ljudska prava više p**a naglasio da države ne smiju određivati etičke ili profesionalne standarde u medijima.

Upozorio je da postoji globalni trend tzv. „regulisane samoregulacije“, gdje država ne samo da definiše etički kodeks, već i imenuje članove savjeta ili ombudsmana.

„To je problematično, jer prelazi crvenu liniju direktnog uticaja države na sistem samoregulacije“, naglasio je Barata.

Podsjetio je da međunarodne organizacije i tijela za ljudska prava promovišu samoregulaciju kao optimalan pristup slobodi izražavanja, navodeći da države, ako žele da budu u skladu sa međunarodnim standardima, moraju ostaviti prostor za samoregulaciju kako bi se izbjegla prevelika državna intervencija.

Barata je ukazao i na promjene u medijskom pejzažu.

„Novinarstvom se danas bave ne samo profesionalni novinari, već i blogeri, aktivisti, pa građani-novinari i influenseri. Oni otvaraju i osjetljiva pitanja, poput političke propagande kroz prikriveno oglašavanje. Ključni akteri postale su online platforme, posrednici koji hostuju i distribuiraju sadržaj, sa sopstvenim pravilima moderacije. To je i pravo na slobodu izražavanja same platforme“, naveo je Barata, ukazujući da takva pravila utiču i na vidljivost medijskog sadržaja.

On je kazao da se u Evropi ovaj prostor uređuje novim zakonima.

„Digital Services Act (DSA) – Akt o digitalnim uslugama propisuje obaveze velikim platformama poput YouTube-a, Facebook-a i TikToka – od transparentnosti do mehanizama žalbi. Savjeti za medije i štampu bi, u budućnosti, mogli postati van sudska tijela za rješavanje sporova ili ovlašćene organizacije koje prijavljuju sporni sadržaj. Takođe, mogli bi učestvovati u konsultacijama o algoritmima i kodeksima ponašanja protiv dezinformacija i govora mržnje“, smatra Barata.

Ukazao je i da European Media Freedom Act (EMFA) donosi nove garancije za medije, iako ostaje otvoreno pitanje implementacije.

„Sve ovo pokazuje da savjeti za medije i štampu ne samo da imaju budućnost, već i nove prilike i uloge, naročito u digitalnom okruženju, u saradnji sa platformama i u okviru evropskog zakonodavstva“, zaključio je Barata.

Sesija je održana u okviru dvodnevne godišnje konferencije Alijanse nezavisnih savjeta za štampu Evrope (AIPCE) u Budvi, čiji je domaćin bio Medijski savjet za samoregulaciju - MSS. Na konferenciji je učestvovalo 30 država, 60 predstavnika, sa 3 kontinenta.

🇦🇱🇦🇲🇦🇺🇦🇹🇦🇿🇧🇪🇧🇦🇨🇦🇨🇾🇩🇰🇪🇪
🇪🇺🇫🇮🇫🇷🇩🇪🇬🇪🇭🇺🇽🇰🇲🇪🇳🇱🇲🇰🇳🇴
🇵🇸🇷🇸🇸🇰🇸🇮🇸🇪🇨🇭🇬🇧🇺🇦🇹🇷

30/09/2025

Savjeti za medije i štampu imaju budućnost i važnu ulogu u medijskom prostoru, sa novim mogućnostima i ulogama u digitalnom okruženju, ostvarivim kroz saradnju sa digitalnim platformama i u okviru evropskog zakonodavstva.

Ovo je poručeno sa sesije „Imaju li savjeti za štampu budućnost? Uloga i misija savjeta za medije i štampu u digitalnom dobu“, održane u okviru dvodnevne godišnje konferencije Alijanse nezavisnih savjeta za štampu Evrope (AIPCE) u Budvi, čiji je domaćin bio Medijski savjet za samoregulaciju - MSS.

Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović, smatra da su sve demokratske vrijednosti u opasnosti, posebno sloboda govora, sloboda štampe, nezavisnost medija.

„I smatram da u ovom kontekstu, mi kao savjeti za medije i štampu imamo obavezu da branimo osnovne slobode na ovoj planeti, naročito u ovom dijelu zapadnog svijeta u kojem živimo. Zato se nadam da ćemo, pored konkretnih tema, govoriti ova dva dana i o ovom velikom problemu sa kojim se suočavamo“, naveo je Vujović.

Jelena Martinović je predstavila Medijsku scenu u Crnoj Gori.

Na konferenciji su bili predstavnici medijskih savjeta i savjeta za štampu sa 3 kontinenta, iz 30 država, 60 predstavnika:

🇦🇱🇦🇲🇦🇺🇦🇹🇦🇿🇧🇪🇧🇦🇨🇦🇨🇾🇩🇰🇪🇪
🇪🇺🇫🇮🇫🇷🇩🇪🇬🇪🇭🇺🇽🇰🇲🇪🇳🇱🇲🇰🇳🇴
🇵🇸🇷🇸🇸🇰🇸🇮🇸🇪🇨🇭🇬🇧🇺🇦🇹🇷

Medijski savjet za samoregulaciju

09/10/2025

08/10/2025

08/10/2025

08/10/2025

08/10/2025

08/10/2025

08/10/2025

02/10/2025

30/09/2025

30/09/2025

30/09/2025

30/09/2025

Address

Website

Alerts

Shortcuts

Share

Category