Civimedia

16/02/2026

𝘿𝙞𝙠𝙩𝙖𝙩𝙪𝙧𝙖 𝙖𝙡𝙜𝙤𝙧𝙞𝙩𝙢𝙖 #1
𝙆𝙖𝙠𝙤 𝙖𝙡𝙜𝙤𝙧𝙞𝙩𝙖𝙢 𝙥𝙤𝙙𝙧𝙞𝙫𝙖 𝙧𝙖𝙯𝙪𝙢, 𝙙𝙞𝙟𝙖𝙡𝙤𝙜 𝙞 𝙙𝙚𝙢𝙤𝙠𝙧𝙖𝙩𝙞𝙟𝙪 𝙨𝙩𝙫𝙖𝙧𝙖𝙟𝙪ć𝙞 𝙫𝙞𝙧𝙖𝙡𝙣𝙞, 𝙖 𝙣𝙚 𝙙𝙞𝙟𝙖𝙡𝙤š𝙠𝙞 𝙥𝙧𝙤𝙨𝙩𝙤𝙧

Više ne možemo pričati ružičasto kao prije desetak ili petnaest godina - da internet, a pogotovo društvene mreže potspješuju dijalog i sučeljavanje različitih argumenata. Argumenti više i ne znamo šta su, zamijenile su ih etikecije i dehumanizacija sagovornika, a glavni sudija na mrežama – algoritam – nagrađuje buku i bijes i sve ono što izmamljuje (afektivnu) reakciju.

I tako, dok vjerujemo da demokratija počiva na ideji informisanog građanina, na pretpostavci da ljudi donose političke odluke na osnovu provjerenih činjenica, argumenata i javne debate, u digitalnom dobu taj ideal sve više dolazi u pitanje: Razlog tome je način na koji društvene mreže i njihovi algoritmi oblikuju javni prostor.
Algoritmi najčešće nagrađuju sadržaj koji izaziva snažne emocije — bijes, strah, polarizaciju ili skandal — jer takve objave generišu više reakcija, dijeljenja i angažmana. Nasuprot tome, ,,hladni“, da ne kažemo umjereni, objektivni sadržaji, kompleksne analize, istraživačko novinarstvo i sadržaji koji zahtijevaju vrijeme i pažnju često ostaju potisnuti, jer nisu dovoljno “viralni” u logici platforme. Tako javna sfera, umjesto da bude prostor racionalne rasprave i informisanja, postaje prostor brzih impulsa i emocionalnih reakcija. To je pogotovo vidljivo u društvu kao što je naše koje se odlikuje tenzičnim temperamentom, afektivnošću, niskim stepenom političke zrelosti i medijske pismenosti i sklonošću ka konfliktnoj komunikaciji.
U tom procesu demokratija slabi, jer se građani sve manje oslanjaju na ozbiljan javni dijalog, a sve više na fragmentirane, senzacionalne informacije prilagođene algoritamskoj ekonomiji pažnje. U crnogorskom društvenom kontekstu, ovaj problem dodatno produbljuje izražena sklonost ka brzom osuđivanju i nedovoljnoj spremnosti da se razumiju uzroci drugačijih stavova i interpretacija.
U tom smislu, društvene mreže nas samo udaljavaju do rješenja i kolektivnog konsenzusa. Sve tendira da postane viralan prostor u kojem samo hranimo platforme svojim reakcijama, a ne racionalan prostor dijaloga u kojem treba da se razumijemo.

14/02/2026

𝙕𝙖š𝙩𝙤 𝙟𝙚 𝙫𝙖ž𝙣𝙤 𝙙𝙖 𝙨𝙫𝙞 𝙠𝙤𝙟𝙞 𝙨𝙚 𝙗𝙖𝙫𝙚 𝙢𝙚𝙙𝙞𝙟𝙞𝙢𝙖, 𝙨𝙡𝙤𝙗𝙤𝙙𝙤𝙢 𝙞𝙣𝙛𝙤𝙧𝙢𝙞𝙨𝙖𝙣𝙟𝙖 𝙞 𝙨𝙖𝙢𝙤𝙧𝙚𝙜𝙪𝙡𝙖𝙘𝙞𝙟𝙤𝙢 𝙧𝙖𝙯𝙪𝙢𝙞𝙟𝙪 𝙘𝙞𝙡𝙟𝙚𝙫𝙚 𝙞 𝙢𝙚𝙩𝙤𝙙𝙚 𝙎𝙖𝙟𝙛𝙚𝙧𝙥𝙖𝙣𝙠𝙨 (𝘾𝙮𝙥𝙝𝙚𝙧𝙥𝙪𝙣𝙠𝙨) 𝙥𝙤𝙠𝙧𝙚𝙩𝙖?


Sajferpanks pokret okuplja digitalne aktiviste, programere i mislioce koji vjeruju da je privatnost osnovno pravo i da se sloboda na internetu može zaštititi pomoću tehnologije, posebno enkripcijom (šifrovanjem). U osnovi, ovaj pokret otvara važna pitanja o tome kako se savremeni medijski prostor oblikuje u digitalnom dobu.
Prije svega, Sajferpanks upozoravaju da internet, koji je dugo posmatran kao prostor slobodne komunikacije, sve više postaje infrastruktura nadzora, manipulacije i kontrole. To se ne dešava samo kroz djelovanje država, već i kroz uticaj velikih tehnoloških korporacija poput Google-a i društvenih mreža (Facebook, Instagram, X) , koje upravljaju protokom informacija, prikupljaju podatke o korisnicima i sve više koriste AI tehnologije.
Za medijske radnike i medije generalno, ovo je posebno relevantno jer se novinarstvo danas odvija unutar digitalnih platformi koje nisu neutralne: algoritmi određuju vidljivost sadržaja, komunikacija se može nadzirati, a izvori i novinari mogu biti izloženi pritiscima kroz praćenje i prikupljanje podataka.
Osim toga, pokret ukazuje na ambivalentnu ulogu medija u savremenim društvima: od aktera transparetnosti i demokratske kontrole moći do instrumenta raznih oblika moći i atera koji normalizuje i legitimira kroz dominantne narative centara moći.

Foto©️: ChtGPT; Prompt: AN

10/02/2026

Pristajući da učestvuju na velikom tržištu društvenih mreža, u startu gube osnov za svoju održivost, pogotovo u kontekstu sve neizvjesnijeg kontakta sa svojim čitaocima jer ulaze u prostor u kojem više nijesu centralni akteri, već samo jedni od mnogih korisnika platforme. U tom sistemu, medijske kuće nijesu ni među prvih nekoliko „klijenata“ po značaju — jer platforme prvenstveno služe oglašivačima, influenserima i globalnim tokovima zabave, dok je informacija tek jedan sadržaj u beskonačnom feed-u.

Mediji gube kontakt sa čitaocima koji više nije direktan, već posredovan algoritmima čiji ciljevi nijesu javni interes, već zadržavanje pažnje i proizvodnja angažmana.

Uporedo s pomenutim procesom, na dugoročnom planu, nestaje i autonomija medija kao „četvrtog stuba demokratije“. Umjesto korektiva moći, mediji sve češće postaju dio globalnog spektakla podređenog viralnosti, brzini i emocionalnoj reakciji.

U takvom ambijentu vidljivost postaje važnija od istine, fabula važnija od činjenica, a produžetak radnje važniji od njenog razrješenja.
👉 Slučajevi poput aktuelnih ,,kontroverznih" snimaka koji se pripisuju Milošu Medenici, nijesu izuzeci ili incident, već simptom ekosistema u kojem sadržaj mora da teče čak i kada stvarnost ostaje neprovjerena.

Kad mediji pristanu na pravila igre algoritma, ulazimo u prostor simulacije: gdje nije presudno šta je istina, nego šta je marketinški i politički upotrebljivo.

U tekstu ,,Kriza istine u medijima: Kad je kriminalac korisniji na ekranu nego u zatvoru", Aleksandar Novović analizira aktuelni slučaj u kojem mediji otvaraju vrata za tzv Bodrijarov SImulakrum - ambijent u kojem istina više nije relavantna.

Ovaj istraživački projekat se odvija kroz saradnju Portal Zeta, Volim Danilovgrad i NVO Kombinat Medija.

04/03/2024

27/02/2024

, .

28/12/2023

U sklopu projekta CrossMediaNet, četiri uspješne radionice održane su tokom novembra i decembra, pružajući učesnicima dragocjeno znanje iz različitih aspekata novinarstva i medija.

Prvu radionicu pod nazivom "Menadžment integrisanom redakcijom i multiplatformsko novinarstvo" održao je Srdan Kosović, iskusni novinar i urednik Vijesti. Učesnici su imali priliku da steknu uvid u princip rada integrisane redakcije i savremene prakse multiplatformskog novinarstva.

Kristina Ćetković, freelance novinarka, vodila je drugu radionicu posvećenu temi "Ljudska prava kroz medije". Ova sesija pružila je učesnicima uvid u važnost novinarskog pristupa pitanjima ljudskih prava, kako bi mediji efikasno doprinijeli promociji i zaštiti osnovnih prava.

Nikola Vukčević, poznati reditelj, preneo je svoje znanje na trećoj radionici, na temu"Principi pričanja priče, Herojev Put i drugi pristupi". Učesnici su imali priliku istražiti različite aspekte pripovedanja priče i primeniti ih na polje medijske produkcije.

Poslednji trening, održan od strane Darka Bulatovića, dugogodišnjeg novinara i urednika Radio i Televizije Crne Gore, bio je posvećen temi "Mobilno novinarstvo u korak s vremenom". Učesnici su stekli praktična znanja o mobilnom novinarstvu, prateći najnovije trendove i tehnologije.

Ove radionice predstavljaju samo početak, a NVO Kombinat medija, osnivač portala Kombinat, planira dalju implementaciju projekta "CROSSMEDIANET - Together for Better and Qualitative Journalism". Cilj ovog projekta je umrežavanje malih, nezavisnih i lokalnih medija kako bi se povećala njihova vidljivost i medijski uticaj.

Vjerujemo da su učesnici stekli dragocjeno iskustvo koje će im pomoći u samostalnom radu kao mobilnih novinara, doprinoseći razvoju kvalitetnog novinarstva. Kombinat Optimisti Portal Zeta PRESS online portal Onogošt.me Volim Danilovgrad Centar za građanske slobode Vijesti iz Bijelog Polja RomaNet - prvi romski portal

Ovaj projekat je omogućen programom koji sufinansira Evropska unija i Njemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj. Njegov sadržaj je isključiva odgovornost portala Kombinat i nužno ne odražava stavove EU ili Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj.

, .

17/12/2023

Priveden kraju radni vikend 👌👏
Više od četrnaest sati rada i učenja na dvodnevnoj radionici koju je održao Darko Bulatović, dugogodišnji novinar i pionir mobilnog novinarstva u Crnoj Gori.
🍀 Hvala svima koji su dio ove lijepe priče 💚

👉 U sledećim danima više detalja ✨

Kombinat , Optimisti, Portal Zeta , Centar za građanske slobode , Volim Danilovgrad, Vijesti iz Bijelog Polja , RomaNet - prvi romski portal, PRESS online portal, Onogošt.me

15/12/2023

Četvrti trening za učesnike projekta CrossMediaNet, održaće Darko Bulatović, dugogodišnji novinar i urednik Radio i Televizije Crne Gore koji je jedan od pionira mobilnog novinarstva u Crnoj Gori. Darko je autor mnogih video priča koje, kako na nacionalnoj telviziji, tako i na društvenim mrežama bilježe milionske preglede. Svoj rad i moderan pristup video novinarstvu, Bulatović je krunisao i nagradom Evropske asocijacije regionalnih medijskih centara (CIRCOM) za najboljeg video novinara.

Ovaj projekat je omogućen programom koji sufinansira Evropska unija i Njemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj. Njegov sadržaj je isključiva odgovornost portala Kombinat i nužno ne odražava stavove EU ili Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj.

, .