27/02/2026
Reso Afrik ngam Ɓamtaare Cellal e Taariindi (REMAPSEN), catal Moritani, yuɓɓinii yeewtere to Nouakchott ñalnde 26 feebariyee 2026, tiitoonde mum ko : « Fuɗɗoode kaalis ngam SR/FP e nder Moritani : Laawol e miijooji ».
Ndeeɗoo batu jeyaa ko e eɓɓaande « Batuuji REMAPSEN », baɗaaɗo e ballal kaalis ummoraade e Fedde toppitiinde ko fayti e gollondiral (UCPO). Nde hawritii e jaayndiyankooɓe, gollotooɓe e renndo siwil, annduɓe cellal jibinannde, e nulaaɓe juɓɓule laamu ngam yeewtidde e geɗe teeŋtuɗe jowitiiɗe e kaalis cellal jibinannde e jibinannde (SR) e peewnugol ɓesngu (FP), teskinɗe e peeje ƴellitaare leydi ndii.
A Haa jooni ko faati e cellal
To leydi Moritani, kollitooje cellal jibinannde ina keddii e hulɓinaade. Maayde yumma ina qiimee e 424 maayo e nder 100 000 jibinannde wuurnde, tawi noon keewal mborosaaji ina heddii ina famzi, ko ina wona 14,3 %.
Ɗee limooje ina kaɗa heɓde paandaale ƴellitaare duumotoonde (PDS), haa teeŋti noon e ustude maayɗeele yummiraaɓe haa 70 e nder 100 000 jibinannde wuurnde haa 2030 e ɓeydagol keeweendi mborosaaji e 25%.
Hay so tawii eɓɓaande golle bidsee ngenndiire (NBAP) ina jokki gila 2014, keewal kuutoragol laabi kesi zi ina yahra e 12,8 %, zum wonnoo ko sabu ŋakkeende kaalis mo sarziiji SR/FP ndokki.
Tawtoraaɓe ɓee teeŋtinii wonde ŋakkeende kaalis e ngalɗoo gollal wonaa tan haɗde yahrude yeeso e cellal kono kadi ko diisnondiral demokaraasi e ɓeydagol kuuɓtodinngol.
REMAPSEN ina noddi ngam ɓeydaade humpitaade e mooɓondiral
E nder konngol makko bismaango, gardiiɗo ngenndiijo REMAPSEN, hono Bakary Guêye, hollitii yiɗde lowre ndee : ƴellitde humpitooji laaɓtuɗi e toowɗi jowitiiɗi e geɗe cellal e nokkuuji e nder Afrik.
O hollitii wonde ndee zoo yeewtere ina fawii e vamtaare jaayndiyankooɓe e humpitooji kesi ko fayti e cellal jibinannde e kaalis mum, ngam semmbinde darnde mavve e humpitaade e luulndaade laamuuji e dow haaju veydude ngalu nder leydi jowitiingu e SR/FP, tawa kadi ina yuurnitoo peeje kese ngam wallitde kaalis.
Ballal UNFPA e haala duumagol
E nder haala makko e nder yeewtere adannde ndee, Doktoor Mohamed El Kory Boutou, hooreejo fedde toppitiinde cellal jibinannde to biro Fedde Ngenndiije Dentuɗe (UNFPA) to leydi Moritani, hollitii porogaraamuuji e golle baɗaaɗe ngam wallitde SR/FP.
O hollitii ballal karallaagal e kaalis baɗaangal laamu Moritani, haa teeŋti noon e ko fayti e rokkude kaɓirɗe ngam haɗde jibinde, e ƴellitde mbaawkaaji gollotooɓe e cellal, e wallitde moƴƴitingol bidsee peewnugol galleeji.
Kono o teeŋtinii wonde ina haani laamu nguu ɓeyda darnde mum ngam tabitinde duumingol ɗeen golle e ustude fawaade e kaalis yaajɗo, o teeŋtini heen nafoore ɓurnde mawnude e naatgol sekteeruuji keertiiɗi e nder ekosistem kaalis.
Renndo siwil ina noddi jokkondire ɓurɗe yaajde
E nder yeewtere ɗiɗmere ndee, Ms. Zeinabou Taleb Moussa, hooreejo fedde Moritani ngam cellal yumma e sukaaɓe (AMSME), hollitii darnde renndo siwil e nder mooftugol ngalu e humpito renndo.
O woppii ŋakkeende jokkondiral moƴƴal hakkunde ministeer cellal, pelle renndo siwil, jaayɗe, e gollotooɓe faggudu. E wiyde makko, ngool ŋakkeende ina famɗi batte golle ɗee, ina haɗa kadi mooftude kaalis keewɗo ngam SR/FP.