09/10/2025
Laylati renndo nana ɗesa jeyeede e jojjanɗe aadee. So eɗen ciftora nde "Tiktok" wiyanoo ina uddee e yoga leyɗeele waɗii dillere mawnde. Hannde oo ina saɗi mo soobaaki e majje. Ɗi mbaɗtii aduna o dingiral gootal mawngal ɗo yimɓe kawritta, njokkondira, nokkondira...
Ƴeewen yuurnaade firooji (maanaaji) yoga e inɗe laylayti renndo.
YOUTUBE : ko gootal e inɗe jaaɓnirɗe (applications) lolluɗe he winndere ndee. Ko jaaɓnirgal carirgal keltine (taƴtine) wideyooji (nate-ɓosooje).
YOUTUBE / YUUTUB : mooɓi (renndini) ko kelmon ɗiɗon. "You" ina fira he pulaar «aan», «a», «ma/maa» e helmere "tube" firoore e yoga caggitorɗe enngeleere "tele". Helmere faytunde e «yeeɓde» walla «ndaarde». So ɓasondiraama rokka firo ɗeɓngo nanndude e «jeeɓirgal maa»/ «njeeɓirka maa»/ «jeeɓirgel maa»...
TIKTOK : ko jaaɓnirgal gummingal Siin (Chine), carirgal keltinon wideyooji. Tik e Tok : ko dillo walla hito wono (montoor, waktu...) so meselal ngal ina taaɓoo fawaade e : leƴƴanɗe, hojomaaji, tumaare. Tesko won hiño waɗaango e ngaal jaaɓnirgal tawaa kala leƴƴannde (seconde) ko ujunnaaji wideyooji yolletee he maggal.
INSTAGRAM (Iŋsitagaraam) : ko jaaɓnirgal carirgal nate lollungal. Ndeen helmere ko gowlaali ɗiɗi ɓasondiraa ɗoon. "Insta" = tonngol helmere "instant" woni «sahnga/sahaa» e helmere "gram" firo abbiingo he «ɓeto», so ɓasondiraama e pulaar ɗeɓata nanndude ko e wiyde: «ɓetirgal-sahaa/ ɓetosahaa». Woni ɓetde kala sahaa kewɗo e nguurndam rewrude e nate walla nate-ɓosooje yolla e jaaɓnirgal ngal.
SNAPCHAT : jeyaa ko e jaaɓnirɗe lolluɗe e laylayti renndo pawingal e layondiral (kaaldigal) tawa ko e rewrude e nate e wideyooji. Helmere "snap" firti ko teeɓde natal e "chat" hono layde.
FACEBOOK : ko kelme ɗiɗi ɓasondirɗe "face" (yeeso) e "book" (deftere). Kono ina roondii maanaa ɓurɗo ɗoon. Firti ko yeeso fof woni neɗɗo fof ina soomi deftere. Woni denndaangal ko sarata koo, gila e : binndi, binndanɗe, nate, leppi, miijooji...fof so renndii ko deftere.
TWITTER : ko jaaɓnirgal binndirgal, ḍi binndi pamɗuɗi, ɗi njuutaani. Helmere "twitter" maandii ko «cirkowel» walla «ciikowel». Hay maantorde (jalorgal) jaaɓnirgal ko ɗum toɗɗii colel. E duuɓi cakkitiiɗi ɗi waɗii coodtuɗo ngal, inniri ngal X
WHATSAPP : ko jaaɓnirgal neldondiral nate, wideyooji, binndi jaawngal sanne. "What" ina fira «Hol...» (kelmel naamnorgel) e pulaar. "App" : tonngol helmere "application" (jaaɓnirgal). Ina jogii firo woɗngo fawaade e hito mum e ɗemngal enngeleere hono (whats up ). Fira «Hol ko kewi ?» walla «Hol ko hesɗi ?».