12/08/2026
Kala ko ina waɗa e ndoogu hono birnal Naange e haawnaade e hulɓinaade woodaani, ɗum hulɓiniima haa mbiy-ɗen nanngal Naange, ñalnde Njaslaare (Alarba) 12 Juko (août) maa birnal Naange waɗan tumbudere rewo ɗaŋre men Ngaawe, maa mbeelu Lewru men wuubo e dow wertaango ɗaŋre men ko ɓuri kilometruuji 8000, tawa njaajeendi mbeelu nguu maa wonoy kilometruuji 250, to leydi ina wiyee Iislannde e huunde e duuɗe, yanti heen Espaañ, ko birnal niɓɓal njiyata.
Mbela enen ne maa wood ko njiy-ɗen e birnal he?
Eey kay, maa wood ko njiyɗen e hirnaange Afrik kono ko birnal ŋappal wonata.
Birnal Naange fulɓe hirnaange mbiyata Nanngal, kono ɓe fuɗnaange ɓee mbiyata ……., sabu hulɓinaade ɗum e weñaade, yimɓe mbayrat ina ngoni e ñalawma tan haa Naange wirno, niɓɓere loma yolnde, tawa kadi wonaa duule mbirni nge, ɗuum ala e sago hulɓino, wadde ɓe mbiya Naange nanngaama haa wiy tem, so ɗaccitaama furtoo.
Hay tuubakooɓe, mbiyata ko eklipse (éclipse), ɗuum firata yeebeede, ko leɓte walla boomaare.
Siinnaaɓe ne mbiyata ko barogal kammu woni e moɗde Naange, ɓe konnga bawɗi e sabareeji ngam riiwde barogal ngal.
28 duujal ( mai) 585, birnal Naange niɓɓal dartinii hare hakkunde Medees (Mèdes) en e Lijinaaɓe (Lydiens) ko leƴƴi, kaɓatnoo fotde duuɓi 6, kono nde Naange nanngaa kulol nanngi-ɓe ɓe ndartini hare.
Hannde noon kulol pakitngol natti, ɗal boom, ganndal rokkii en anndude nde nannge Naange mbaɗata ɗoo haa duuɓi ujunnaaje garooji, kadi rokkii en waawde ndaarde e dow kisal.
Hol ko woni nanngal Naange walla birnal?
Ngam faamde birnal Naange walla nanngal, ala e sago nganndaa dille Naange, Lewru e Ngaawe ( Terre), Nanngal waɗata tan ko nde Lewru reɗɗii hakkunde Naange e Ngaawe, sabu alaa ko waawi wirnude Naange so wonaa Lewru.
Naange ɓuri Lewru mawnude fotde cowe 400, kono nge tawetee ko hedde cowe 400 yolnde hakkunde men e Lewru, ɗuum waɗi mbuuɗu Naange e Lewru fotde to cooynam men, addani Lewru waawde wirnude mbuuɗu Naange haa hawra.
Tawde Lewru ko ko wanngotoo Naange haa timma kala balɗe 29, ko haɗi nde ndu maayi fof nanngal Naange waɗa?
Hol ko addanta nanngal Naange leelde artude ɗo rewno fotde duuɓi 300 haa 400.
Waɗi noon, ngam nanngal Naange laatoo naamnii ko geɗe tate:
Mbeelu Lewru : so ndu reɗɗiima hakkunde Ngaawe e Naange, mbeelu mayru wayata kono toɓɓere ɓaleere ina wuuboo e dow wertaango leydi, njaajeendi mbeelu nguu ko ɓuri heewde ko hakkunde 100 e 200 kilomeeteer, ɗo mbeelu nguu rewi fof ko niɓɓere kunuus, so mbeelu nguu ina woɗɗu-maa hay so ko 500 km, ko nanngal ŋappal tan njiyataa,.
Dingiral ɗo Lewru nduu wanngotoo taaraade Ngaawe ɗoo ina lutti dingiral to Ngaawe wanngotoo Naange ɗoo fotde degereeji 5 wuuraade, ina famɗi nih kono ko ɗuum addanta mbeelu Lewru nguu selde leydi, rewa sera, ko ɓuri heewde.
Mbela mbeelu Lewru mema Leydi ala e sago Lewru rewa e nokku biyeteeɗo lommbere Lewru (nœud lunaire), ɗuum waɗata tan ko laabi 2 haa 3 e nder hitaande, hay so Nanngal wɗii kala lebbi 18 e dow wertaango leydi, reftude ɗo rewno ɗoo kam heewaani waɗde.
Yolnde hakkunde Ngaawe e Lewru ñiiɓaani, lappol Lewru wonaa feggere fotnde, alaa ko ommbere, ɗuum waɗi so hawri Lewru ina lusoyi, mbuuɗu mayru ronka hawridin’de mbuuɗu Naange,so nanngal waɗii wona peggiwal, ndeen woni feggere jaynge,
Nde nanngal Naange waɗi, niɓɓere jolan, ɓuuɓol jippoo, colli ndartina sirkude.
Ko ndeen seraaji Naange njiyotoo, lewlewɗi e caafe magge laaɓta no saayaande nih, sabu njalbeendi magge ina haɗatno en ndaarde saka mbaawen laaɓtindaade seraaji magge, tolno nguleeki wertaango Naange ko 5 600 degere selsiis, kono seraaji magge nguleeki mum ko hakkunde miliyoŋ gooto haa miliyoŋaaji 3 degere selsis, won e nokkuuji nih ko miliyoŋaaji 10 degere selsis, ɗuum ina jaakni annduɓe no feewi, saanga nanngal Naange maa wiɗtooji njokku ngam etaade faamde ɗum.
E nder nanngal Naange kadi maa annduɓe mbewu ƴeewtindo keneeli Naange ɗii no njahrata, e labbe magge moolanaaɗe pusooje ngukkita guubiliije (tempêtes) sulɗaane faade e ɗaŋre men haa battina e beeyweeye (satellites) e geese yiite e dow wertaango leydi.
Kono kadi ko e nanngal Naange baɗnongal hitaande 1919 annduɓe mbewu tabitini miijanteeri jowondiral kuuɓtidinngal (relativité générale) ndi Albeer Anisteyn, ɓe tawi ɓaaƴo (gravité) Naange ina hofa caafe koode tolnondirɗe e magge ɗee.
Nanngal Naange wonaa dow leydi tan waɗata, ko ɓooyaani koo tan yahnooɓe taaraade Lewru periima mbeelu maggu haa natti yiyde Naange.
To dow ɗaŋre Mbaañ ne, hay so lebbi mayre ko ommbiɗɗi ne, haaɗaani baagal persewrans (Persévérance) fotde birnal tuma nde Lewru Fobos (Phobos) heedi ngal e Naange, kono waawaa wirnude Naange haa hawra, ko fatere waɗata yawta,
Birne kadi ina mbaɗa e dow ɗaŋre Rojju (Jupiter) so beeli lebbi mayre pukkiima e dow mayre.
Jokkee tarde e nder jokkorde (link) les-ɗoo :
https://pullohannde.wordpress.com/2026/08/12/ko-laa%c9%93i-e-nanngal-naange/
Kuɗol : Hammadi Jah
12/08/2026