Fukun Timor News

Fukun Timor News Aktualidade sobre situação

𝗥𝗲𝘀𝘁𝗮𝘂𝗿𝗮𝘀𝗮𝘂𝗻 𝗜𝗻𝗱𝗲𝗽𝗲𝗻𝗱ê𝗻𝗰𝗶𝗮 𝗟𝗮 𝗠𝗮𝗶 𝗛𝘂𝘀𝗶 𝗦𝗶𝗴𝗻𝗶𝗳𝗶𝗰𝗮𝗱𝗼 𝗸𝗮 𝗩𝗼𝗰𝗮𝗯𝘂𝗹á𝗿𝗶𝗼O Admin/Jestor Pajina   tenke hatene katak restaura nas...
28/05/2026

𝗥𝗲𝘀𝘁𝗮𝘂𝗿𝗮𝘀𝗮𝘂𝗻 𝗜𝗻𝗱𝗲𝗽𝗲𝗻𝗱ê𝗻𝗰𝗶𝗮 𝗟𝗮 𝗠𝗮𝗶 𝗛𝘂𝘀𝗶 𝗦𝗶𝗴𝗻𝗶𝗳𝗶𝗰𝗮𝗱𝗼 𝗸𝗮 𝗩𝗼𝗰𝗮𝗯𝘂𝗹á𝗿𝗶𝗼

O Admin/Jestor Pajina tenke hatene katak restaura nasaun nee laos husi funu ka ailaran.

Restauração independencia la mai husi resistência. O admin labarik beikten tenke hatene katak restauração Mai husi Assembleia Constituinte nia Presidente nebe iha ilegitimidade democrática.

Karik restauração mai husi resistência uniku Fretilin deit mk bele ukun Timor-Leste, Laiha eleisaun ba Parlamento Nasional, Laiha mos eleisaun ba Presidente República.Veteranos funu nain tun husi ailaran sira hili malu deit kaer ukun tuir lejitimidade funu laiha tan democracia.

O admin presiza tau iha o nia kakutak restaura buat nebe ejisti nanis ona hanesan nasaun nebe mak proklama tiha ona 28 novembro 1975.

Sobre luta, Lú Olo halo o labarik kiik o nia inan aman seidauk hanoin hahoris o karik, o foin moris iha ukun an nee, desmistifica Lú Olo nia luta.

O admin ho nia presidente pikun tenke hatene, Restaurasaun independencia la mai husi signifikado ka vokabulario lian portugues ka la mai husi definisaun agloritimo GPT, maibe mai husi processo politico ida nebe hahu husi Assembleia Konstituinte eleito husi povo hakerek no aprova konstituisaun ho legitimidade assumi povo nia mandato Presidente orgão ida nee duni mk restaura independencia no fo posse ba presidente eleito sai PR TL nian iha meia-noite 20 de maio 2002.

Lalika mai ho imi nia teoria baratu no bobar ten, bosok ten hodi hadau ema seluk nia obra ba imi nia dk, tamba deit imi nia liman mamuk hela iha tempo neba! Faktor seluk mk imi dehan xanana luta iha railaran, RH luta iha doplomacia sira nain rua mak restaura ho razaun tamba lider resistência, hakarak rebate argumento falsu bot ida nee katak lidera luta laos automatik lidera processo halo Konstituisaun no deklara restaurasaun independencia TL iha Tasi Tolu iha 20 maio 2002.

Processo luta iha nia valor rasik. Processo halo ka aprova constituição no restaura independencia iha nia valor no lejitimidade seluk nebe fo poder ba titular orgão Assembleia Constituinte atu restaura 28 Novembro nebe 88 deputados hakerek nanis tihaona iha Konstituição RDTL. Imi nia bosok nee hamrik molik los tamba 20 de maio povo no mundo tomak mk sai testemunha moris na processo refere.

Imi nia agloritimo GPT ga imi nia simples vokabulario ba liafuan restaurasaun soe tiha ba lixu tamba la serve buat ida.

Xanana deit deklara ho nia ibun rasik katsk nia laos restaurador independencia, tamba sa imi tenki xapa Xanana nia oin ho buat nebe nia rasik la rekonhece nudar nia obra? Imi buka tabele ba nia, maibe nia mos sente kole ona ho imi nia bosok no mafia oioin hodi halo foer nia historia passado, dada nia dok husi nia dalan, husi processo nebe nia lidera atu hamate povo tomak nia historia luta ba libertasaun! Ami hatene, ami akompanha imi nia objetivo mk atu hamate historia resistencia, desvaloriza veteranos, uza poder atu aproveita hariku imi nia an liu husi processo ukun an nee. Ami hatene...Ami akompanha...ami tetu...maibe ukun nee sei troka malu liu husi proceeso demokracia nebe imi hanorin barak liu ona ba Povo TL.

Povo TL sai matenek liu ona imi. Tempo nebe mai oin besik daudaun ba juizo final nebe povo rasik sei hili isin no sei soe kulit foer!

𝐗𝐀𝐍𝐀𝐍𝐀 𝐍𝐈𝐀 𝐅𝐀𝐌𝐈𝐋𝐈𝐀 𝐇𝐈𝐑𝐀 𝐌𝐀𝐊 𝐌𝐀𝐓𝐄 & 𝐇𝐈𝐑𝐀 𝐌𝐀𝐊 𝐇𝐄𝐓𝐀𝐍 𝐊𝐀𝐒𝐓𝐈𝐆𝐔 𝐃𝐔𝐑𝐀𝐍𝐓𝐄 𝐅𝐔𝐍𝐔 𝐈𝐇𝐀 𝐓𝐄𝐌𝐏𝐔 𝐑𝐄𝐙𝐈𝐒𝐓É𝐍𝐒𝐈𝐀ba o Admin/jestor pajiina   ...
28/05/2026

𝐗𝐀𝐍𝐀𝐍𝐀 𝐍𝐈𝐀 𝐅𝐀𝐌𝐈𝐋𝐈𝐀 𝐇𝐈𝐑𝐀 𝐌𝐀𝐊 𝐌𝐀𝐓𝐄 & 𝐇𝐈𝐑𝐀 𝐌𝐀𝐊 𝐇𝐄𝐓𝐀𝐍 𝐊𝐀𝐒𝐓𝐈𝐆𝐔 𝐃𝐔𝐑𝐀𝐍𝐓𝐄 𝐅𝐔𝐍𝐔 𝐈𝐇𝐀 𝐓𝐄𝐌𝐏𝐔 𝐑𝐄𝐙𝐈𝐒𝐓É𝐍𝐒𝐈𝐀

ba o Admin/jestor pajiina ne'ebé mak subar-an iha Palasio Presidente Aitarak-Laran atu hatene didiak molok lansa informasoens falsu sira sobre Sekretario-Jeral Dr. Mari Alkatiri, o labarik kiik foin moris iha tempu ukun-an ne'e la hatene istoria didiak sobre luta iha tempu rezistensia, diak liu buka hatene iha muzeum rezistensia.

imi dehan Dr. Mari Alkatiri nia la halo funu iha rai laran no iha Mozambique la halo buat ida, ne'e tanba o ida admin ne'e rona deit Cavalo mandado husi Ramos Horta pikun ne'ebé mak ohin loron involve diretamente iha kazu mafia internasional. o tenke hatene katak Dr. Mari Alkatiri ba liur tanba hetan indikasaun husi saudoso prezidente Nicolau Lobato hodi lidera luta iha eksterna.

Imi trauma loos ho Dr. Mari Alkatiri nian ho FRETILIN nia atividade organiza maka'as tebes iha baze hodi fila ba ukun, atu hatur fila fali estado ruir K-RDTL no Estado de direito no demokrátiko.

Imi dehan Dr. Mari Alkatiri la halo, diak liu imi ba konsulta/peskija iha Muzeum Rezistensia hodi hatene Dr. Mari Alkatiri, nia hahu hanoin hamutuk ho timoran lubuk ba Timor-Leste nia independensia. faktu imajen iha Dr. Mari Alkatiri organiza hamutuk ho Saudoso Nicolau Lobato, no lider seluk iha momentu ne'eba hodi proklama RDTL iha 28 Novembru 1975. depois proklamasaun ne'e molok invazaun tama, Dr. Mari Alkatiri simu ordem husi saudoso Prezidente Nicolau Lobato hodi sai nuudar xefi luta externa nian ho baze iha Mozambique.

o admin tenke hatene, Xanana nia familia hirak mak mate ba funu durante tempu rezistensia, o Admin servisu iha palasiu Prezidente hanesan media, hanesan labarik kiik diak liu buka hatene istoria loloos. o hatene ka Xanana nia familia hirak mak hetan kapturasaun ka oho husi invazor Rezimi Indonesia kaundu Xanana kastigu iha Cipinang.

O Admin/Jesto pagina ne'ebe loro-loron leba kamera tun sa'e tutuir Horta pikun ne'e o diak liu buka hatene, katak familia husi Dr. Mari Alkatiri, la mate iha rai laran tanba, durante tempu funu hala'o luta iha eksterna. Maibé Dr. Mari Alkatiri nią familia hanesan maun-alin kaut ida hetan mos kapturasaun no kastigu iha tempu reżim soeharto nian mak hanesan: Sr. Ali Alkatiri (falecido) no Sr. Djafar Alkatiri (falecido) mos tama sai komarka Balide durante tinan-3 liu.

O admin lalika temi too uma iha Mozambique, diak liu o koalia ho o nia presidente pikun ne'e para imi rua ba buka hatene sobre Uma iha Mozambique, se Lae o buka informasoens husi Comite Orientador-25, komite ne'e hatene klean liu sobre uma iha Mozambique.

Sa tan, o admin beikten liutan temi fali ema nia rai Privado, o mak boot liu fali Tribunal Rekursu ka? o la hatene ida, o husu ba o nia presidente ho o nia primeiru ministru, uluk sira rua ba imprensta karreta hodi ba namora ne'e, sira rua hatene rai ne'e, tanba ne'e o husu to;ok mistisu nainrua ne'e, sira rua mos laos timoroan puru hanesan o temi konaba fali Presidente Lú Olo, diak liu o lalika uza pajina ne'e hodi kontinua lansa informasaun falsu ba publiku.

O admin/Jestor pagina , ami hatene no konhese o muito bem, hau sei publika o nia fotografia iha publikasaun sira tuir mai, nune'e ema conhece diak o labarik ki'ik no otas nurak Maibe, kakutak nakonu ho meda nia te.

https://www.facebook.com/share/p/18kKtruWLk/

NONU GOVERNO NAOKTENOINSA RAI IDA NE’E BELE PROGRESU BA OIN. GOVERNU ANTERIOR HARII UMA DIGNU TUIR PADRAUN UKL, AUMENTA ...
27/05/2026

NONU GOVERNO NAOKTEN

OINSA RAI IDA NE’E BELE PROGRESU BA OIN. GOVERNU ANTERIOR HARII UMA DIGNU TUIR PADRAUN UKL, AUMENTA TAN DAPUR 1, NO SINTINA 1 HO TOTAL FUNDU $17,000 DE’IT. MAIBE SAIDA MAK SALA HO GOVERNO DA IX IDA NE'E HARI'I DE'IT SINTINA PÚBLIKU KI’IK OAN 1 HO FUNDU BO’OT LIU $12.000 RESIN KEDAN 🤦🏾

25/05/2026

XANANA HO CNRT-2007 NIA AUTO ESTRADA NEE PROJETO KORUPTO BOOT IHA TL

Projeto laiha vantagens ohin loron sai kolam no mota nee mak realidade iha Suai, projeto gasta 500 milhões ital dolares amerikanu, laiha kualidade ohin loron sai mota.

Auto Estrada agora at hanesan nee kada kilometro tenke gasta millaun ida, estrada kusto boot laiha inkerito ida husik deit ikus mai rai mak sobak fali.

Xanana ho nia partido CNRT tenke responsabiliza ba projeto auto estrada, tanba nee korupto

HORTA BEIK E PIKUN KOMPLETUXefi Estado ida nia diskursu iha loron bot ida la reprezenta hanesan Presidente da República ...
21/05/2026

HORTA BEIK E PIKUN KOMPLETU

Xefi Estado ida nia diskursu iha loron bot ida la reprezenta hanesan Presidente da República maibe continua hatudu ignorância ba facto história Restauração nian.

Nee hatudu momos Xefi Estadu tenta halo distorções ba história real nebe akontese iha povu no perante comunidade internacional nia matan.

Xefi estadu kuando pikun no maulambe nee nunee buka nafatin hakarak kandidatu an foti ida lae ho evidente soe seluk nebe sei moris ho evidência completa.

Joga beik liafuan "restaurador Pátria" lori fo sentido ba restaurador independencia!

Restaura significa tau fila fali buat nebe iha uluk tiha ona! Saida mk iha uluk? Independencia!

"Restaurador Pátria",liafuan nebe laiha sentido tamba Patria TL existe nanis,laiha ema ida mk fo naran nee,nem ema ida mk tau fali naran nee iha nia fatin!

Nia hakarak dehan buat ida,maibe dehan buat seluk,joga liafuan deit. Povo la beik!

Diferença boot entre kaer ukun no la kaer ukunIha imagem rua ida Xanana Gusmão kuando la kaer ukun halo drama tun sae ih...
21/05/2026

Diferença boot entre kaer ukun no la kaer ukun

Iha imagem rua ida Xanana Gusmão kuando la kaer ukun halo drama tun sae iha kotuk hanesan perturbação ba serimonia estado.

Maibe Timor oan puro nain rua Taur no Lú Olo estadista hatudu respeito boot hodi partisipa iha serimonia estadu nian.

Xanana kuando lakaer ukun laiha poder imi hatene deit ona nia halo drama oinoin. Maibe kaer tiha ukun halo planu sobu povu nia uma barak hodi inventa projeto nunee fahe osan ba malu.

18/05/2026

Sim Nurima moris no tinan 18 hela iha Moçambique!

Nurima moris no hela tinan balun iha Moçambique laos tanba ninian hakarak MAIBE parte ida husi storia luta ninian aman DR. MARI ALKATIRI nian, ho responsabilidade hodi defende kauza Timor-Leste iha exterior ba Libertasaun Patria ida ne'e.

Tanba ne'e Nurima hanesan Timoroan iha sentidu nasionalismu hodi kontribui ba Estadu RDTL liu husi ninian kapasidade no koñesimentu.

Nurima nuudar timoroan neebe mak iha potência boot tebes tanba nee halo, deputada Cedilizia ho nia maluk sira la hakmatek. Satan Cedilizia uluk la contribui iha luta pelo contrário hamutuk ho Indonésia liuhusi nia kaet POLRI, hodi hasoru libertação pátria.

Cedilizia barani kanta deit iha PN tun ba Gem Z nia leet dalaruma Gen Z sira la fihir satan atu konversa, tanba deputada beikten hanoin deit ba nia an haluha povu nebe mak nia governu rasik sobu povu nia hela fatin hanesan Aimutin no fatin seluk.

17/05/2026

ABAIXO XANANA KORUPTOR
ABAIXO XANANA DITADURA

14/05/2026

MATAN BEN LAFAEK NIAN HASORU MATANBEN POVU

Drama real neebe akontese iha Timor-Leste Xanana sempre ho nostálgico neebe barak ho asaun tanis iha publiku nia matan maibe iha sira nia desizaun meza leten kontradiz ho asaun sira mosu iha público.

Durante tinan 19 avo xanana kaer ukun hanesan PM ukun ami joven bele hare mak realidade ho dadus hanesan tuir mai ne;1. ...
12/05/2026

Durante tinan 19 avo xanana kaer ukun hanesan PM ukun ami joven bele hare mak realidade ho dadus hanesan tuir mai ne;
1. Joven dezempregu 41 porcentu,
2. ⁠joven tinan2 gradua 15.000 maibe 2000 deit mak hetan serbisu liu husi familia iha laran,
3. ⁠joben tinan2 sai ba serbisu iha rai liur 12.000
4. ⁠Espaco no liberdade ba joven atu pratika artemasiais bandu no prejudika katak ne atu krime,
5. ⁠foz too agora sei inporta 60 porcentu husi rainliur,
6. ⁠Ami nia cv hatama tinan 3 ona too agora laniha resposta
7. ⁠osan mina gasta ba mega project 12B maibe resultadu zero o
Ami respeita avo nia kontribuisaun hanesan Timor oan seluk maibe agora ami luta ba ami nia kabun no ami nia futuro laos atu rona promecas no lian bosok nafatin. Uluk avo sira luta ba liberta rai agora ami presija lider ida atu liberta povu. A Luta Kontinua.

Endereço

Caicoli
Dili

Website

Notificações

Seja o primeiro a receber as novidades e deixe-nos enviar-lhe um email quando Fukun Timor News publica notícias e promoções. O seu endereço de email não será utilizado para qualquer outro propósito, e pode cancelar a subscrição a qualquer momento.

Compartilhar