23/07/2025
News Update
EUA ofisialmente retira án husi UNESCO, akuza organizasaun ONU nian ho prejuizu pró-palestinianu no "matan-moris" liu.
Washington D.C., 22 Jullu 2025 — Governu Estadus Unidus nian anunsia ofisialmente nia retirada husi Organizasaun Nasoins Unidas nian ba Edukasaun, Siénsia no Kultura (UNESCO). Desizaun ne’e fó sai iha segunda-feira (22/7), hafoin Prezidente Donald Trump kompleta avaliasaun durante loron 90 kona-ba envolvimentu Estadus Unidus nian iha organizasaun refere.
Movimentu ne'e marka ba dala tolu ona EUA sai husi UNESCO, hafoin retira án uluk iha tinan 1984 no 2017.
Administrasaun Biden nian restaura ba tempu badak membru sira iha tinan 2023, maibé Trump retira fila fali, hodi fó razaun ba prejuizu ideolójiku organizasaun nian.
"Prezidente Trump deside ona atu hasai Estadus Unidus husi UNESCO - organizasaun ida ne'ebé apoia ajenda sosiál no kulturál ne'ebé fahe malu ne'ebé kontra polítika sira ne'ebé di'ak ne'ebé povu Amerikanu vota ba iha fulan-Novembru liubá", hatete hosi Sekretária Imprensa Adjunta White House nian, Anna Kelly, hanesan sita hosi New York Post no Politico.
Razaun ba Retirada
Revizaun, ne'ebé hahú iha Fevereiru 2025, destaka aspetu lubuk ida ne'ebé Washington konsidera problematiku, inklui:
Apoiu ba Palestina, liu-liu iha rezolusaun sira ne'ebé refere ba teritóriu hanesan "okupadu".
Dezignasaun ba fatin santu Judeu sira hanesan patrimóniu kulturál Palestinianu, ne'ebé konsidera hanesan ignora istória komunidade Judeu nian.
Krítika ba Israel kona-ba konflitu iha Gaza sein temi asaun violentu Hamas nian.
UNESCO nia polítika sira diversidade no inkluzaun nian konsidera hanesan "estremu liu" ka "matan-moris" liu.
Abertura ba influénsia Xineza, liu-liu iha aspetu sira polítika edukasaun no teknolojia nian.
Governu EUA nian hatete katak aprosimasaun sira-ne'e la reflete valór no interese nasionál sira ne'ebé maka reprezenta husi povu EUA nian.
Efikásia Desizaun nian
Tuir relatóriu Reuters sita katak, retirada ne'e sei iha efeitu iha loron 31 fulan-Dezembru tinan 2026, tuir regulamentu sira ONU nian ne'ebé maka regula adezaun hosi instituisaun ne'e. Durante períodu tranzisaun, EUA sei hamenus gradualmente partisipasaun no finansiamentu.
To’o agora, UNESCO seidauk fó sai deklarasaun ofisiál kona-ba desizaun Estadus Unidus nian. Maibé, analista balun hatete katak movimentu ida-ne'e bele iha impaktu signifikativu ba estabilidade orsamentál UNESCO nian, tanba kontribuisaun EUA nian antes ne'e atinji besik 8% husi totál fundu operasionál anuál sira.
Istória Naruk Relasaun EUA-UNESCO nian
EUA sai uluk husi UNESCO iha tinan 1984 iha Prezidente Ronald Reagan nia okos, hodi fó razaun ba "prejuizu ideolójiku hasoru Osidente." Donald Trump foti pasu hanesan iha 2017. Sira na'in rua akuza UNESCO hodi apoia Palestina no adota ajenda ida ne'ebé la'ós neutru.
Prezidente Joe Biden nia administrasaun restaura adezaun EUA nian iha 2023 ho esperansa atu hametin knaar Washington nian iha kooperasaun multilaterál globál. Maibé, agora Trump reverte fali desizaun iha nia mandatu daruak.
Fonte válidu sira : Reuters, Politico, The Guardian