BONERIANO

BONERIANO E korant mas lesá aki na Boneiru

Eksposishon ‘Historia di demokrasia di Boneiru’ inouguráKRALENDIJK -- Dia 9 di òktober a inougurá e eksposishon ‘Histori...
20/10/2025

Eksposishon ‘Historia di demokrasia di Boneiru’ inougurá

KRALENDIJK -- Dia 9 di òktober a inougurá e eksposishon ‘Historia di demokrasia di Boneiru’ ofisialmente, un kolekshon úniko ku ta presentá e historia riku di demokrasia na Boneiru. E eksposishon a bin dilanti den koperashon entre Konseho Insular i FuHiKuBo.
Durante e apertura, a duna un agradesimentu spesial tambe na e famianan di miembronan di Konseho Insular ku a fayesé, na honor di nan kontribushon na e demokrasia di e isla.
Bish*tantenan di e eksposishon por sigui un liña di tempu di susesonan importante den e demokrasia di Boneiru. Tin potrètnan di kampaña polítiko, publikashonnan informativo i pamflètnan pa mira.
Un di e atrakshonnan, ta un réplika di e mesa di konseho, kaminda bish*tantenan por sinta, saka potrèt i skirbi loke nan lo a hasi pa e pueblo si nan tabata un miembro di konseho.
Konseho Insular kier a gradisí FuHiKuBo i tur e famianan ku a duna nan koperashon, meskos ku tur esnan ku a kontribuí na realisashon di e eksposishon spesial akí i e evento ku ta pertenesé na dje.
Famianan ku ainda no a risibí un agradesimentu personal, por tuma kontakto via [email protected]. Ta importante pa menshoná ku e eksposishon akí, apesar di e seremonia di apertura, ainda no ta habrí pa públiko. Lo duna informashon den futuro serkano tokante e dia i orario ku públiko por bish*tá.

Suhendra Leon direktor gerenteFundashon pa Ayudo Legal i Trato Igual estableséKRALENDIJK -- Pa promé biá lo tin un espas...
20/10/2025

Suhendra Leon direktor gerente

Fundashon pa Ayudo Legal i Trato Igual establesé

KRALENDIJK -- Pa promé biá lo tin un espasio físiko kaminda ku habitantenan por bai pa informashon grátis, konseho i ayudo ku preguntanan hurídiko i diskriminashon. E fundashon ku ta bai ofresé e yudansa akí ta ofisialmente establesé. E nòmber di e fundashon na Boneiru ta Lokèt Hurídiko, na Sint Eustatius i Saba, Legal Desk.
E fundashon ta un kontinuashon struktural di e proyekto piloto ‘Legal Desk’, ku pa basta tempu kaba ta den funshon na Saba i resientemente na Sint Eustatius.
Na e fundashon denter di poko por haña informashon i konseho tokante kasonan hurídiko, manera konflikto ku un dunadó di trabou, problema ku hür, òf kasonan familiar, mèldu diskriminashon ku ta eksperensiá, por ehèmpel na momentu ku risibí trato diferente pa motibu di orígen, òf limitashon.
Esaki ta un paso importante pa sòru ku tur hende den e parti Karibense di Hulanda ta risibí e mesun trato ku Hulanda.

Kiko ta pasa awor
E lunanan benidero e fundashon lo bai tuma empleado i drecha lokalidat riba e tres islanan. E meta ta pa fortalesé protekshon legal di habitantenan, di manera ku ta na altura na unda por bai ku preguntanan hurídiko, òf preokupashon.
E servisio ta inisiá den e promé mitar di 2026. Asina ku e espasio pa e lokèt i orario ta disponibel, lo kompartí esaki, entre otro via di https://www.rijksdienstcn.com/.

Ken ta bai dirigí e fundashon
Ku establesimentu di e fundashon, e promé karanan di e fundashon tambe ta konosí. Suhendra Leon, kende tin eksperensia amplio riba e tereno di protekshon legal, a keda nombrá komo direktor gerente.
Ademas a forma un Hunta di Supervishon ku Shima Rouse, Reza Asgarali i komo presidente Marga Buys-Trimp.

Informashon independiente
Direktor gerente Suhendra Leon: “Pa hopi hende e no ta lógiko pa sa na unda nan mester bai si nan tin un problema hurídiko, òf ta risibí trato desigual. Ku e fundashon akí nos ke kambia esaki. Kada habitante di Boneiru, Sint Eustatius i Saba, mester por yega pa informashon independiente i konseho tokante derecho i obligashon.”
Presidente di Hunta di Komisario, Marga Buys-Trimp: “Komo Hunta di Komisario nos ta enormemente motivá pa sostené e direktor pa inisiá rápidamente ku e fasilidatnan akí, e demanda pa esaki ta haltu i ta importante pa e lokèt bira aksesibel i ampliamente konosí.”
Tambe e mandatarionan enbolbí ta pone énfasis riba e nifikashon di establesimentu di e fundashon. Sekretario di Estado Rutte di Hustisia i Seguridat: “Esaki ta un logro remarkabel, Boneiru, Sint Eustatius i Saba, awor tin un fundashon ku ta bai sòru pa lokèt físiko pa ayudo i konseho riba problemanan hurídiko í protekshon kontra diskriminashon. Ku esaki nos ta sòru pa ayudo legal aksesibel i nos ta habri porta pa hustisia i trato igual pa tur hende. Un fasilidat ku pa basta tempu ta un nesesidat riba e islanan.”
Minister Rijkaart di Ministerio di Asuntunan Interno i Relashonnan den Reino: “Dia 7 di òktober, Eerste Kamer a bai di akuerdo ku e lei protekshon kontra diskriminashon na Boneiru, Sint Eustatius i Saba. P’esei, despues tur lei ku ta protehá kontra diskriminashon, ta bálido riba henter e isla. Ku e fundashon akí nos ta sòru tambe pa habitantenan di Boneiru, Sint Eustatius i Saba, tin aksesibilidat pa yega na momentu ku nan ta risibí trato desigual. Esaki ta hopi importante i mi tin tur konfiansa ku e direktiva nobo di Hunta di Supervishon lo ehekutá e trabou aki ku dedikashon.”
Ku e Lei nobo di protekshon kontra diskriminashon na Boneiru, Sint Eustatius i Saba, Kolegio di Derechonan Humano tambe ta haña un tarea di huisio riba e islanan. Esaki ta nifiká ku siudadano por entregá un petishon na e kolegio pa evaluá si den su kaso ta trata di diskriminashon.

TCB huntu ku JetBlue ta duna aktualisashonJetblue a fortifiká visibilidat i aksesibilidat riba merkado MerikanoKRALENDIJ...
20/10/2025

TCB huntu ku JetBlue ta duna aktualisashon

Jetblue a fortifiká visibilidat i aksesibilidat riba merkado Merikano

KRALENDIJK -- Tourism Corporation Bonaire (TCB), den kolaborashon ku JetBlue, ta duna un aktualisashon tokante e buelonan pa Boneiru for di John F. Kennedy International Airport (JFK) na New York. E ruta direkto akí, ku a ranka sali dia 5 di novèmber 2024, a marka un logro importante pa Boneiru komo promé konekshon nònstòp di e isla ku e área metropolitano di New York.
Pa medio di e kolaborashon akí ku JetBlue, ku sosten di Entidat Públiko Boneiru, Bonaire International Airport (BIA) i BONHATA, eksitosamente Boneiru a fortifiká su visibilidat i aksesibilidat riba merkado merikano. Desde su introdukshon, e ruta a kontribuí na un oumento midibel di e kantidat di bish*tante for di Merka, ku mas òf ménos 9000 bish*tante direktamente for di e área di New York den e promé aña operashonal.
E resultadonan akí ta destaká tantu e potensial di e merkado komo e importansia di invershonnan kontinuo den desaroyo di transporte aéreo i merkadeo di destinashon. No opstante e impakto positivo i e kolaborashon entre JetBlue i Bonaire Route Development Committee, sostenibilidat di e ruta tabata konfrontando retonan ku kada biaha tabata bira mas grandi.
Faktornan manera finansiamentu struktural limitá pa sosten kontinuo di merkadeo, den kombinashon ku e dinamismo di merkado mundial i un grado di okupashon promedio di ménos ku 60%, a hasi ku kontinuashon di e ruta akí no ta ekonómikamente faktibel den e fase akí. Tantu JetBlue komo TCB ta keda habrí pa kolaborashon den futuro i pa diálogo kontinuo tokante potensial oportunidatnan.
Despues di un evaluashon amplio i konsulta mutuo ku JetBLue, a disidí pa stòp ku e buelonan JFK-Boneiru entrante 3 di yanüari 2026. JetBlue ta aserká e pasaheronan ku reservashon eksistente despues di e fecha akí tokante pago bèk, òf e posibilidatnan pa kambia pa un otro ruta.
E ruta akí a nifiká un paso importante pa Boneiru den ampliashon di su presensia riba merkado merikano. TCB ta ekspresá su apresio na JetBLue pa e konfiansa den e isla i pa e kolaborashon ku a hasi e konekshon akí posibel. E eksperensia i konosementu atkerí lo sirbi komo guia pa esfuersonan di futuro pa salbaguardiá posibilidatnan di transporte aéreo duradero, ku ta benefisiá tantu bish*tantenan komo e poblashon lokal.
Den kolaborashon ku Entidat Públiko Boneiru, BIA, BONHATA i ekspertonan di aviashon, TCB ta sigui traha pa logra un strategia di término largu resiliente i duradero pa transporte aéreo pa Boneiru.

Proyekto piloto pa siña pa dosente di teaterKRALENDIJK -- Entrante djaluna, Amsterdaamse Hogeschool voor de Kunst ta ini...
20/10/2025

Proyekto piloto pa siña pa dosente di teater

KRALENDIJK -- Entrante djaluna, Amsterdaamse Hogeschool voor de Kunst ta inisiá un proyekto piloto pa hasi un investigashon pa inisiá ku un proyekto piloto pa dosente di teater na Boneiru. Entrante djaluna 20 di òktober tur hende ku ta interesá, por hasi 5 dia di lès di prueba pa haña un idea kiko e estudio su kontenido ta bai ta.
Durante e siman ta bai tin dos dosente di teater, Yahmani Blackman di Amsterdaamse Hoogeschool voor de Kunst i Richailine Elisa, ku no ta deskonosí na Boneiru i Kòrsou di e prestigioso Elisa Academy ku ta prepará hóbennan pa bai studia na Hulanda den e ámbito teatral.
Pues, un invitashon na tur dosente, trahadónan pedagógiko, lidernan di organisashon ku ta traha ku mucha i hóben, òf simplemente si tin interes di bira un dosente di teater i kisas lanta moveshon teatral na Boneiru.
Bo tin gana di amplia bo konosementu teatral, bo ta mas ku bon biní. Bish*ta e Facebook Cutluureducatie Bonaire i klik riba e link. Por manda un whatsapp tambe na 790-0155.
Na Boneiru na e momentunan akí tin un nesesidat di profeshonal riba e tereno di edukashon artístiko. Pa evitá ku ta bai usa dosentenan di den eksterior, ACE Foundation huntu ku Aruba den persona di Emy Lasten, a aserká Amsterdaamse Hogeschool voor de Kunst pa yega na e posibilidat pa forma nos mes hendenan i sertifiká nan pa por duna arte den por ehèmpel skol.
E idea ta pa bin ku un estudio di durashon kòrtiku den kual den dos aña lo por haña sertifkashon pa por duna lès na skol.
Ku e inisiativa akí, Boneiru no solamente ta bai krea su propio dosentenan di drama, pero tambe ta bai habri e oportunidat pa Boneiru krea mas aktor i aktris i esaki ta trese kuné mas moveshon den e mundu teatral na Boneiru.

Foto:
Grupo di trabou ku siman pasá a kuminsá traha riba e posibilidat pa un skol di teatro pa e islanan, inkluso Boneiru. E siman akí un parti di nan ta na Boneiru.

STINAPA Wild4life i alumno kontentu ku vèrekeiker di VogelbeschermingKRALENDIJK -- STINAPA Wild4life i alumnonan di grup...
17/10/2025

STINAPA Wild4life i alumno kontentu ku vèrekeiker di Vogelbescherming

KRALENDIJK -- STINAPA Wild4life i alumnonan di grupo 7 ta hasiendo bon uso di un lote di vèrekeiker ku e fundashon Hulandes Vogelbescherming a regalá.
Durante ekskurshon na Saliña di Vlijt, alumno di entre otro De Pelikaan, Skol Amplio Papa Cornes i otro skol básiko, a haña chèns pa opservá para ku vèrekeiker na e saliña. Esei a sosodé den e promé simannan di òktober.
Algun dia promé ku e ekskurshon a tuma lugá, e alumnonan a haña lès di Diana Sint Jago, trahadó di STINAPA ku ta enkargá ku edukashon tokante naturalesa na skol.
Sint Jago a konta e alumnonan na e okashon ei di para di Nort Amérika ku ta bini Boneiru pa hui di friu. Durante un ekskurshon ku a tuma lugá 2 di òktober 2025, e alumnonan a haña nan mes vèrekeiker pa opservá para. Fuera di e vèrekeiker, e alumnonan tabatin un lista di pregunta pa kontestá. Riba e papel ku pregunta, nan por a nota tur para ku nan a mira. Por a opservá durante e ekskurshon ku e alumnonan a tuma nan tarea na serio.
Nan tabata kompará para ku nan a mira ku plachi di para ku ta haña na Boneiru. Tabatin alumno ku a bai den diskushon ku otro si ta warawara, òf ta águila, nan a wak leu ayá.
Den e siman di promé di òktober alumno di diferente skol básiko a wak entre otro flamingo, sandpiper, meuchi na Saliña di Vlijt. Na fin dje ekskurshon un alumno di Papa Cornes a puntra na unda e por kumpra un vèrekeiker i kuantu esei ta kosta.
Te algun tempu pasá, STINAPA Wild4life tabatin un kantidat limitá di vèrekeiker. Esei tabata pone ku ora di ekskurshon ku skol kada mucha por a usa vèrekeiker djis un ratu, ya ku otro mucha tambe mester a usa e vèrekeiker.
“Danki na e donashon di Vogelbescherming mas i mas mucha por opservá para den naturalesa. Nan ta wak para ku nan no tabata konosé, pa nan esei ta eksitante manera e muchanan mes ta bisa,” asina Sint Jago a komentá.

16/10/2025

Supervishon di kumplimentu ku deklarashon di privasidat na IND
KRALENDIJK -- Resientemente Komishon Supervishon di Protekshon di Dato Personal BES, CBP BES, a kuminsá ku un supervishon segun programa riba kumplimentu ke deklarashon di privasidat na Servisio di Inmigrashon i Naturalisashon, IND.
Último dos añanan, CBP BES a pidi atenshon den organisashonnan na Boneiru, Sint Eustatius i Saba, pa e importansia di un deklarashon di privasidat kla. Ku supervishon riba e implementashon adekuá di e deklarashon di privasidat, CBP BES ta bai un paso mas leu i ta kontrolá si organisashonnan tambe ta traha di akuerdo ku loke nan a inkluí den nan deklarashon di privasidat.
E supervishon na IND ta e promé paso den un esfuerso mas amplio di CBP BES. E komishon ta evaluá kon organisashonnan ta manehá datonan personal i si nan ta kumpli ku e rekisitonan legal.
“Ta importante pa hende tin konfiansa ku ta trata su datonan personal ku koutela,” hefe di CBP BES ta splika. “P’esei CBP BES ta kontrolá aktivamente si organisashonnan ta hasi loke nan ta indiká den nan deklarashon di privasidat.”

Greenpeace den Korte miéntras pueblo nativo ta elimináKRALENDIJK -- James Finies, Fundador di Bonaire Human Rights Organ...
16/10/2025

Greenpeace den Korte miéntras pueblo nativo ta eliminá

KRALENDIJK -- James Finies, Fundador di Bonaire Human Rights Organization (BHRO), a reuní ku e delegashon di Greenpeace Hulanda tokante e kaso legal dia 21 di ougùstùs 2021. For di e momentu ei i despues, Finies a atvertí e liderazgo di Greenpeace tokante e uso òf representashon inkorekto di e krísis klimátiko den konteksto di Boneiru.
E kaso di Boneiru ta relashoná ku e derecho di outodeterminashon i derechonan humano fundamental i ta di un naturalesa altamente polítiko. Hopi di e petishonarionan envolví ta polítiko i tal representashon inkorekto por suprimí, desvia, òf konfundí atenshon internashonal for di e proseso konstitushonal i internashonal pa protehá e pueblo di Boneiru bou di artíkulo 73 di e karta di Nashonnan Uní komo un teritorio sin propio gobernashon.

Kaida sistemátiko i rápido
“Mi mama i mi tata, nan mayornan, i generashonnan promé, a nase i biba na Boneiru. Pa kantidat di aña nos antepasadonan a piska den nos lananan, a biba dor di kria di bestia i a planta den e tera Boneriano. Boneiru no ta solamente nos kas, e ta nos identidat, nos historia i nos responsabilidat pa protehé,” segun Finies.
Desde e disolushon forsa di Antia Hulandes na 2010, e pueblo nativo di Boneiru a eksperensiá un kaida sistemátiko i rápido, e poblashon lokal a baha for di mas o ménos 80% pa solamente 30% den solamente 15 aña. Famianan ta keda desplasá, ta nenga derechonan i nan bos no ta konta den desishonnan ku ta afektá nan tera, kultura i futuro di e isla.

Eliminashon silensioso
Ta for di e realidat akí no solamente komo un individuo, pero komo parti di un pueblo ku ta luchando pa no keda eksterminá, un pueblo ku for di 2010 ta enfrentando un eliminashon silensioso di nan eksistensia i kultura. Un pueblo ku ta desaparesiendo awor, no pa un menasa klimátiko futurístiko, sino via di lei i maneho kolonial imponé pa Den Haag.
Den e konteksto akí, BHRO ta dirigí su mes na e akshon di Greenpeace i riba e tema mas profundo di hustisia ambiental sin outodeterminashon.
E situashon akí ta lanta preokupashon serio tokante hustisia ambiental, konsenso i e derecho di outodeterminashon di e pueblo di Boneiru.

Representashon inkorekto
Greenpeace a usa Boneiru den demanda klimátiko, pero ta ignorá su atministrashon kolonial imponé sin konsenso, ku ta riska representashon inkorekto di e realidat polítiko i di derechonan humano di e isla.
Ora ku Greenpeace ta presentá Boneiru simplemente komo un isla Hulandes afektá pa kambio klimátiko, e ta sea intenshonalmente òf no ta legitimasando e kontinuo kontròl kolonial i ta silensiando e lucha legítimo di e isla pa outodeterminashon.

Yamada
Hustisia ambiental berdadero no por eksistí sin deskolonisashon i outodeterminashon. BHRO ta hasi un yamada na Greenpeace i tur organisashon internashonal pa rekonosé Boneiru komo un teritorio kolonisá i sin propio gobernashon. Korigí desinformashon riba status konstitushonal, ku ta kategoria Boneiru inkorekto komo un munisipio spesial di Hulanda, ignorando ku su inkorporashon komo Entidat Públiko a keda imponé sin konsenso di e pueblo. Kolaborá ku eksperensia lokal eksistente.
Boneiru tin mas di dies organisashon ambiental ku dékadanan di eksperensia, inkluyendo Bonaire Human Rights Organization. Apesar di esaki, Greenpeace a ekskluí e gruponan akí i a enfoká riba figuranan polítiko pa kampaña pa haña atenshon global.
Sostené gobernashon lokal komo parti sentral di kualke struktura di hustisia klimátiko i garantisá ku tur benefisio, fondonan, òf leinan i manehonan relashoná ku klima ta empoderá direktamente e pueblo di Boneiru i no gobièrnu òf institushonnan Europeo. Rekonosé e marginalisashon demográfiko i kultural di Bonerianonan, ku e poblashon a baha for di 80% pa 30% den último diessinku aña, poniendo e komunidat na rísiko serio di desaparishon.
Boneiru no por separá su retonan ambiental i sosial for di su eksklushon polítiko. Sin gobernashon propio, Boneiru no por disidí riba su mes leinan i maneho ambiental, manehá su rekursonan, òf determiná kon fondonan di adaptashon ta keda usá.
Pa e akshon klimátiko ta hustu i efektivo, e mester ta dekolonial, restorando e pueblo di Boneiru su derecho pa disidí nan mes futuro riba nan mes tera.

‘Anochi di rekuerdo’: Un anochi di konmemorashonKRALENDIJK -- Djadumingu 2 di novèmber, Dia di tur defuntu, ta tuma lugá...
16/10/2025

‘Anochi di rekuerdo’: Un anochi di konmemorashon

KRALENDIJK -- Djadumingu 2 di novèmber, Dia di tur defuntu, ta tuma lugá pa promé biá na Parke Isidel un anochi di rekuerdo, un anochi di konmemorashon. Un anochi speshal kaminda habitantenan di Boneiru huntu por para ketu un ratu na e pèrdida, òf falta di un ser kerí.
Durante di e evento akí, tur hende ta haña oportunidat pa sende un lampion ku lus di led i pone esaki den un forma di kurason. Un gesto simpel, pero ku hopi nifikashon ku ta duna espasio pa trankilidat, rekuerdo i konekshon.
Lampion ta na benta na rason di 5 dòler i na e stènt por pone un nòmber òf mensahe riba e lampion.
E anochi ta kompañá ku músika i poesia. Diferente persona ta deklamá poesianan , skirbí pa Wilco Harbers, interkambiá ku kompañamentu musikal ku ta invitá pa reflekshon i solidaridat.
E anochi di konmemorashon tei pa tur hende ku a pèrdè un ser kerí, sea resien òf den pasado. No ta para ketu solamente serka sernan kerí di esnan presente, pero tambe èks habitantenan di Hospice Kas Flamboyan.
Tambe ta rekordá e 7 personanan ku na aña 1978 a pèrdè riba laman den e barku Isidel, kual ta e nòmber ku e parke ta karga. Nan lo haña un lugá spesial den e areglo di lantèrna.
E inisiativa pa ‘Anochi di Rekuerdo’, a bini di Hospice Kas Flamboyan, ku ta kumpli 7 aña i mei di eksistensia i ku durante di e tempu ei a ofresé asina tantu hende un sitio pa por pasa e último fase di su bida ku hopi amor.
E idea ta un inspirashon di e evento anual ‘Week4Light’ na Kòrsou, organisá pa aña ku hopi nifikashon dor di Hospice Arco Cavent.
Hospice ke organisá e evento di konmemorashon akí tur aña pa trese e komunidat huntu i pa krea èkstra fondo, pa e trabou di hospice. E entrada ta grátis i benta di lantèrna e anochi ta na benefisio di Hospice Kas Flamboyan.
Tur habitante di Boneiru ta bon biní pa partisipá na e promé ‘Anochi di Rekuerdo’. Huntu ta duna nifikashon na rekuerdo i ta tene sernan kerí bibu den nos kurason.
‘Anochi di Rekuerdo’ ta tuma lugá djadumingu 2 di novèmber na Parke Isidel di 7’or pa 9’or.

Dia Internashonal di Credit UnionKoperashon pa un Mundu PrósperoKRALENDIJK -- Djaweps 16 di òktober, credit unionnan den...
16/10/2025

Dia Internashonal di Credit Union

Koperashon pa un Mundu Próspero

KRALENDIJK -- Djaweps 16 di òktober, credit unionnan den e komunidat i rònt mundu a uni pa selebrá Dia Internashonal di Credit Union i e ròl ku koperativa finansiero ta hunga den mehorá e komunidatnan ku nan ta sirbi i bida di nan miembronan. E tema di e aña akí ta ‘Koperashon pa un Mundu Próspero’.
Komo ku Nashonnan Uní a deklará 2025 Aña Internashonal di Koperativa, kargando e tema ‘Huntu Konstruyendo un Mihó Mundu’, e tema di Dia ICU 2025 efektivamente ta reflehá esei promoviendo e maneranan ku credit unionnan mundialmente ta yuda hende alkansá prosperidat i bienestar pa medio di finansiamentu koperativista.
Dia ICU 2025 ta un selebrashon di e impakto ku credit unionnan i otro koperativanan finansiero a hasi i ta sigui hasi pa nan miembronan. Ademas, e ta oportunidat pa ta gradesido pa bida i komunidatnan mehorá atraves di e movementu.
Tur credit union ta kompartí e mesun meta komun, esta ofresé akseso na servisio finansiero pagabel na nan miembronan i inkluso proveé esnan finansieramente ménos bentahoso e hèrmènt i oportunidatnan pa ta finansieramente outosufisiente. Realisá solushon i soñonan di bida, ta e diferensia di credit union ku ta hasi un impakto real den mundu.

Credit unionnan ta úniko, pasobra nan ta kooperativanan sin propósito di ganashi, kontrolá demokrátikamente, propiedat di nan miembronan. Credit unionnan ta agrupá e akshonnan di nan miembronan pa otorgá fiansa i otro servisio finansiero na preis faborabel na bienestar di e miembronan, no pa hasi ganashi a kosto di e akshonistanan.
Un kantidat di 411 mion miembro sirbí pa mas ku 74.000 credit union den 104 pais rònt mundu, ta brasa e spiritu di koperashon di e movementu di credit union.
Servisio ekselente di miembronan i kontròl demokrátiko ta simplemente algun di e hopi benefisionan di ta miembro di credit union. Esei ta loke ta konta pa tur credit union. Tantu esnan aki na Kòrsou, St. Maarten i e islanan BES, komo e demas institutonan finansiero koperativista for di Armenia te na Zimbabwe.
Credit union i demas koperativa finansiero ta fundá riba servisio na komunidat, un prinsipio ku a distinguí nan pa mas ku 150 aña.
E aña akí ta selebrá 77 aña di Dia Internashonal di Credit Union. Ta ACU su deseo pa tur hende kompañá den konmemorashon di e diferensia ku credit unionnan ta representá i e oportunidatnan maravioso ku ta ofresé miembronan i komunidat di Kòrsou, St. Maarten i e islanan BES tur dia.

World Council of Credit Unions (WOCCU) and Worldwide Foundation for Credit Unions (WFCU) invite you to join us in celebrating International Credit Union (ICU...

Defensa Region Karibe ta lansa na seri You Tube pa bira MilitarKRALENDIJK -- Departamentu di Defensa di Karibe ta lansa ...
16/10/2025

Defensa Region Karibe ta lansa na seri You Tube pa bira Militar

KRALENDIJK -- Departamentu di Defensa di Karibe ta lansa un seri na YouTube ku ta duna un bista eksklusivo tras di kortina di Formashon Militar Inisial, EMV.
Den ‘E Kaminda pa Militar di Karibe’, ta sigui reklutanan durante nan entrenamentu intensivo pa bira militarnan Karibense.
E episodionan ta mustra kon ta prepará e kursistanan físikamente i mentalmente pa un karera den Ministerio di Defensa. For di e promé dia na Kazèrne te na e ehersisio final, e serieta revelá kiko realmente ta nesesario pa bira un sòldá di Karibe.
Esaki ta e promé seri ku ta sigui e entrenamentu di kurso pa militar di Karibe asina di serka. Ku e seri akí, Ministerio di Defensa tin komo meta pa mustra kiko entrenamentu pa sòldánan di Karibe ta enserá i tambe pa inspirá hóbennan pa nan mes dal e paso den direkshon di un karera militar.
E promé episodio a sali djaweps 16 di òktober riba e kanal di YouTube di Marina Real di Hulanda. Despues lo lansa un episodio nobo tur djárason durante nuebe siman.
Militarnan di Karibe, CARMIL, dividí den Militar Arubano, ARUMIL i Militar di Kòrsou, CURMIL, ta dos unidat operashonal bou di mando di unidatnan di Komandante di Marina den Region Karibe. E dos unidatnan di infanteria leve di tamaño di kompania akí ta kompletamente desplegabel denter di e tres tareanan prinsipal di Defensa den region.

https://www.youtube.com/watch?v=CAeMH60Y2xM&authuser=3

Entidat Públiko Boneiru na Feria FRED 2025 na Rotterdam – Stènt 32KRALENDIJK – Entidat Públiko Boneiru ta invitá tur hen...
16/10/2025

Entidat Públiko Boneiru na Feria FRED 2025 na Rotterdam – Stènt 32

KRALENDIJK – Entidat Públiko Boneiru ta invitá tur hende pa durante Feria FRED 2025 pasa un ratu na stènt di Entidat Públiko Boneiru (stènt number 32) den WTC na Rotterdam.
Durante e feria, bish*tantenan por sera konosí ku koleganan di Entidat Públiko Boneiru i haña sa mas tokante e diferente posibilidatnan di karera na Boneiru. Tambe nos empleadonan ta duna un bista tokante kon ta pa traha pa un organisashon ku ta komprometé su mes pa komunidat, sostenibilidat i futuro di nos isla.
E feria ta na WTC Rotterdam djasabra 18 di òktober 2025. Orario di 11:00 – 19:00, #32.
Sigui medionan sosial pa mas aktualisashon tokante partisipashon. Pa mas informashon i pa wak tur e vakaturanan ku tin habrí, bish*tá nos wèpsait na www.bonairegov.com.

Entrante yanüari benideroKolaborashon entre Instituto di Derecho Humano i Korte HustisiaKRALENDIJK -- Kolaborashon entre...
15/10/2025

Entrante yanüari benidero

Kolaborashon entre Instituto di Derecho Humano i Korte Hustisia
KRALENDIJK -- Kolaborashon entre Instituto di Derecho Humano i Korte Komun di Hustisia di Aruba, Kòrsou i Sint Maarten i di Boneiru, Sint Eustatius i Saba ta ofisial. Entrante yanüari 2026, Instituto pa Derechonan Humano lo hasi uso di e fasilidatnan di Korte Komun di Hustisia di Aruba, Kòrsou i Sint Maarten i di Boneiru, Sint Eustatius i Saba.
E siman aki Rick Lawson, presidente di e Instituto, i Mauritsz J. de Kort, presidente di Korte Komun, a firma un kontrato pa formalisá esaki. E Instituto lo utilisá e lokalidat pa husga kasonan di diskriminashon riba e islanan Boneiru, Sint Eustatius i Saba.

Lei di Trato Igual
Dia 7 di òktober 2025, Eerste Kamer a aprobá e implementashon di e Lei di Protekshon kontra Diskriminashon pa Boneiru, Sint Eustatius i Saba. E implementashon aki ta enserá ku for di yanüari 2026, habitantenan di e islanan lo por hasi un apelashon riba e lei si nan ta sinti ku nan a wòrdu diskriminá.
Den e kuadro aki lo tin una mesa di ayudo hurídiko grátis i un servisio kontra diskriminashon (antidiscriminatievoorziening – ADV). Adishonalmente, habitantenan lo por entregá un keho di diskriminashon independiente na e Instituto.
Habitatenan lo tin e opshon pa pidi un huisio di diskriminashon serka e Instituto òf opta pa mediashon.

Presensia físiko
Pa ehersé su mandato nobo, e Instituto lo hasi uso di e fasilidatnan di Korte Komun di Hustisia di Boneiru, Sint Eustatius i Saba pa seshonnan di huisio. Esaki ta brinda e posibilidat pa kasonan por ta tratá personalmente.
E kolaborashon ta un paso importante pa garantisá derecho i solushon igual kontra diskriminashon na Hulanda Karibense, meskos ku loke ta posibel kaba na Hulanda Oropeo.

Address

Kaya Irlanda 12

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when BONERIANO posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Business

Send a message to BONERIANO:

  • Want your business to be the top-listed Media Company?

Share