06/09/2025
King Mzilikazi Day Commemorations "5 and 6 September 2025" ___ Namuhla kwelikaMthwakazi, koBulawayo lusuku olukhulu kuhlonitshwa iNkosi uMzilikazi eyiyo eyabumba isizwe sikaMthwakazi. History tells us ukuthi uMzilikazi wayengomunye webutho leNkosi uShaka kaSenzangakhona.
*How it started:* Indaba yaqala ngezimpi zeMfecane. The Mfecane was a turbulent period in Southern African history marked by widespread warfare and forced migration, roughly spanning from the 1810s to the 1840s. It began with the rise of the Zulu Kingdom under Shaka, leading to intense conflict over land and resources, exacerbated by drought and famine.
Impi le yabangela ukubhidlika kweminye imbuso lokwakhiwa kwembuso emitsha like the Sotho and Ndebele. The exact dates vary, but scholars generally focus on an intensive period from the 1810s to the 1840s. The Mfecane saw the rise of new, larger political entities and kingdoms, including the Zulu, Sotho, Swazi, Ndebele, and Gaza Empires.
Kwenzeka_ke ngabo 1810 years kwaba lezimpi inmodern day kwaZulu Natal, 'Imfecane' kulapho uMzilikazi ahlamuka khona ngaphansi kombuso kaShaka wabhekisa amabombo ku Northern part of modern South Africa. Waqala wahlala endaweni zase Pretoria labo Johanusburg for a long time ngaphambi kokuthatha uhambo olude wacina esiyachapha, esiyawela kuNgulukudela umfula okuthiwa nguLimpompo namuhla. Lumfula yiwo owasetshenziswa ngondlebe zikhanya ilanga ukwehlukanisa iSouth Africa leZimbabwe ngesikhathi sebefaka imingcwele ngesilungu esithi nga Boarders. Wahamba_ke uMzilikazi kaMatshobane waze wayawela kwaBulawayo lapho afika wakha khona isizwe sikaMthwakazi okulapho okudabuka khona abantu okuthiwa ngamaNdebele namuhla abakhuluma ulimi olufana ncamatshi lesiZulu sase South Africa.
Okunye okumele sibekwazi nanku phakathi kohambo lwakhe uMzilikazi wakha isizwe ngokuhlanganisa imhlobo yabantu ehlukeneyo. Uzakhumbula ukuthi kulabantu asuka labo kwaZulu Natal amaNguni okuthiwa ngabeZansi. Kuze abanye ahamba ebathola endleleni okuthiwa ngabeNhla. Kube labanye owabathola bevele behlezi elizweni le Zimbabwe okuthiwa ngamaHole.
AbeZansi yiyo iRoyal family lanamuhla. Uzathola izibongo ezifana labo KHUMALO, oMntungwa, oNdiweni, yibo laba okwakuthiwa ngamaNtungwa. Laba wasuka labo KwaZulu ngesikhathi esehlukana lombuso kaShaka. This explains why you find oKhumalo, oMntungwa both in Zimbabwe and South Africa even today.
Kuthi abeNhla yimhlobo yabantu uMzilikazi ahamba ebathumba engakafiki koBulawayo lapho afika wakha khona isizwe. Laba ngabeSuthu labe Tswana. Yikho uthola abantu abakhuluma isiTswana, isiVenda, isiSuthu ubathola in Zimbabwe, South Africa lase Botswana. Bonke laba abantu, abanye babo bathunjwa nguMzilikazi lebutho lakhe wabafaka baba yingxenye yesizwe sakhe.
Abantu bokucina uMzilikazi abenza baba yingxenye yesizwe samaNdebele ngamaHole. Inengi lalaba babevele bekhona eZimbabwe before ifike iNkosi yamaNdebele. Laba bagoqela amaKhalanga kanye lamaShona ... Inengi labo lilezibongo zakoSibanda, Moyo, Siziba, Ndlovu, Dube lezinye nje ezinengi nengi.
Le post ngiyibhale ngenjongo yokuthi abantu bakithi babeyazi imvelaphi yabo. Angitsho futhi ukuthi abantu kabayazi imvelaphi yabo, bayayazi kuhle yikho ubona bekubona ukubaluleka kwamalanga afana lalawa owokuhlonipha iNkosi uMzilikazi. Amalanga anje yiwo asihlanganisayo siyisizwe, yiwo asakhayo siyisizwe, avuselela usinga lwethu singaMaNdebele, akhombisa ubuyithi bethu siyisizwe sikaMthakazi.
Okunye njalo ngifisa oMzala ngale eNatal bayifunde bengajahanga lipost ukuze babone ukuthi akula ozenza omunye lapha. Abantu basuka besenza isiko lakibo, basuka besenza umkhuba wakubo, basuka begubha umkhosi otshengisa ubuyibo babo. Ngifisa bayifunde bazwisise ubudlelwano obukhona phakathi kwezizwe lezi zase Southern Africa. Akekho ozenza omunye lapho uMzilikazi wakha isizwe sikaMthwakazi uShaka wakha isizwe sikaMthaniya. Bonke badabuka endaweni eyodwa lababantu ngakho imikhuba lamasiko abo izohamba ihambe ifanane vele. Angisayibali eyolimi, luzahlala lufanana vele ngoba olunye lwakhelwe phezulu kolunye phecelezi isiNdebele umsuka waso yisiZulu ngakho angeke ubekhona umehluko lapho.